Srbija se sve više pretvara u zemlju u kojoj se prerađuju uvozne sirovine i izvoze u relativno niskom nivou finalizacije, pri čemu je neto devizni efekat veoma nizak, kaže Mlađen Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka Srbije.
Autor: Katarina Sekulić
|
Izvor: Ekonometar
“Nema nikakve dileme da je, i pored vrlo dinamičnog rasta u proteklim godinama, izvoz robe i usluga iz Srbije na vrlo niskom nivou i po njegovom učešću u BDP-u, koje se kretalo između 20 i najviše 30 odsto i po tome koliko iznosi po stanovniku.
Sa izvozom od oko 1.570 dolara po stanovniku vrlo je nepovoljno svako poređenje Srbije ne samo sa razvijenim zemljama već i sa onima u tranziciji. Tako je, recimo, Slovenija imala u prošloj godini izvoz po stanovniku od 11.441 dolar, Mađarska 7.262, a Hrvatska 2.410 dolara. Među zemljama u tranziciji manji izvoz po stanovniku imale su samo Crna Gora i Albanija.
Istovremeno se već godinama beleži veliki uvoz čije je učešće u BDP u prošloj godini iznosilo čak 48,1 odsto. Ne čudi, zato, ni sve veći spoljnotrgovinski deficit. Ako uvoz nastavi da raste brže od robnog izvoza, a time i tempo povećanja spoljnotrgovinskog deficita od oko 40 odsto, koliko je iznosio u prva tri meseca, ovaj minus će u ovoj godini dostići čak oko 13,5 milijardi dolara.
Ovo nije moja prognoza, već samo podsećanje šta se može desiti ako se nastave sadašnji tokovi u domenu razmene sa svetom”, kaže u intervjuu za Ekonometar prof. dr Mlađen Kovačević, član Akademije ekonomskih nauka Srbije.
Znači li to da kvalitet komparativnih prednosti zemlje nije popravljen?
Nažalost, tu nisu zabeleženi pomaci i pored toga što se od 2001. godine, pa zaključno sa krajem 2007, u Srbiju slilo čak 45,5 milijardi dolara po osnovu neto zaduženja u inostranstvu, neto tekućih transfera, prodaje preduzeća i druge imovine strancima i bespovratnih donacija.
O tome svedoči i činjenica da u izvozu i dalje dominiraju radno i resursno intenzivni proizvodi a oni, gledano u celini, nisu mogli ostvariti impresivni rast. Naime, ako se analizira šta je nosilo dinamiku izvoza, vidljivo je da su to pre svega proizvodi koji se dobijaju iz uvoznih sirovina, kao što su oni iz crne i obojene metalurgije, petrohemije ili recimo industrije guma.
Srbija se tako sve više pretvara u zemlju gde se prerađuju uvozne sirovine i izvoze u relativno niskom nivou finalizacije, pri čemu se troši velika količina jeftine energije. Problem je što je tzv. neto devizni efekat, tj. razlika između vrednosti izvoza i vrednosti ugrađenih uvoznih sirovina, vrlo nizak.
U poslednjih nekoliko godina dinamično je rastao i izvoz poljoprivredno - prehrambenih proizvoda, što je posledica, pre svega, vrlo visokog rasta njihovih cena na svetskom tržištu. Zahvaljujući preferencijalima koje je dala EU, osetno je povećan i izvoz proizvoda tekstilne industrije.
Šta su naši glavni izvozni aduti?
To su pre svega usluge, pri čemu bih i posebno izdvojio turizam i saobraćaj. Dobro je što su se sada u turističkoj ponudi našle i znamenitosti iz vremena rimskih careva, uz sve ostalo što Srbija ima od manastira, banja, do seoskog turizma. Saobraćajne usluge u perspektivi mogu postati značajan izvor prihoda.
Ali, to podrazumeva završetak onih glavnih saobraćajnica, gde se neopravdano mnogo kasni. Zaista je prava bruka što nije završena naša deonica Koridora 10, jer nas mnogi već zaobilaze. Toliko je malo infrastrukture uz Dunav, da se tu zaustave brodovi i pruže različite vrste usluga.
Srbija ima izuzetno povoljne uslove i za veći izvoz iz agrara, pogotovu tzv. zdrave hrane, ali tu danas ima i dosta ograničenja. Jedno od osnovnih je nedostatak radne snage u selima. Ogroman broj sela je faktički nestao, naročito u centralnoj Srbiji. Tamo gde se nešto i proizvodi, radi se uglavnom sa zastarelom opremom i bez dovoljno motiva.
Iako je uvoz nesporno visok, ipak se zapažaju i blage promene u njegovoj strukturi, jer se smanjuju nabavke potrošne robe?
Tačno je da se delimično smanjuje učešće robe široke potrošnje i povećava učešće opreme ali i uvoznog reprodukcionog materijala. Stanovništvo je već nabavilo nove friždere, mašine za veš ili televizore i klima uređaje, pa je tu tražnja znatno opala, iako su cene povoljne u odnosu na neke domaće proizvode.
To je uticalo na manji uvoz ovakvih i sličnih proizvoda, ali je zato recimo i dalje visok uvoz polovnih automobila. Međutim, iako se povećalo učešće opreme u ukupnom uvozu, ono je i dalje nisko.
Tu postoji nekoliko klasifikacija i sve one, manje ili više, ukazuju na to. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, učešće opreme je oko 17 odsto.
Kad god se govori o izvozu, dolazi se i do još uvek niske konkurentnosti domaćih proizvoda?
U tom domenu imamo, generalno gledano, veoma spore promene. To najbolje pokazuje i najnoviji izveštaj Svetskog ekonomskog foruma u kome se Srbija po konkurentnosti privrede u prošloj godini našla na 91. mestu na rang listi od 131. zemlje, što i samo po sebi pokazuje koliko je to i dalje veliki problem.
Kako objašnjavate rast deficita tekućeg platnog bilansa Srbije?
Posmatrano statistički, ogroman rast deficita tekućeg platnog bilansa nastao je po tri osnova. Prvi je sve veći deficit u robnoj razmeni, koji je u 2007. godini prešao 9,5 milijardi dolara i bio za oko 5,6 puta veći nego 2000. godine. Uz to, suficit u razmeni usluga sa inostranstvom, koji je u 2000. godini iznosio 141 milion dolara, potpuno se istopio i u poslednje tri godine beleži se, istina, skroman, ali, ipak, deficit.
Na kraju, saldo prihoda i rashoda po osnovu kategorije dohotka bio je u 2000. godini uravnotežen, a u 2007. negativan i iznosio je 687 miliona dolara. Sa druge strane, nešto je smanjen pozitivan saldo tekućih transfera, u kome dominiraju doznake naših građana koji rade u inostranstvu i šalju ih svojim rođacima i prijateljima.
Naime, dok su ove doznake vrlo dinamično rasle, zaključno sa 2004. godinom, kada su prelazile tri milijarde dolara godišnje, u protekle tri godine nešto su smanjene, pa su u 2007. iznosile 2,37 milijardi dolara.
Iz ovih cifara sledi zaključak da je, posmatrano čisto statistički, osnovni uzrok eskalacije deficita platnog bilansa - deficit u razmeni proizvoda i usluga.
Dosadašnje ekonomske vlasti su uradile i Strategiju povećanja izvoza. To bi trebalo da podstakne izvoz i doprinese smanjenju debalansa u razmeni sa inostranstvom?
Strategija povećanja izvoza ima dobrih elemenata i predstavlja poteze na makro nivou, koji bi u slučaju realizacije, mogli delimično doprineti rastu izvoza. Tu se, pored ostalog, sugeriše i objedinjavanje sredstava predviđenih za podršku izvozu, što bi bilo dobro. S pravom se ukazuje na značaj povećanja konkurentnosti i uopšte efikasnosti u privredi.
Međutim, u njoj nema odgovora na neka zaista važna pitanja. Jedno od takvih je zašto je došlo do eskalacije spoljnotrgovinskog deficita i deficita tekućeg platnog bilansa. U jednom takvom dokumentu morao bi da se nađe i odgovar na pitanje zašto Srbija pada na rang listi zemalja po konkurentnosti privrede.
Na osnovu toga trebalo je predvideti konkretne mere za prevazilaženje inferiornosti Srbije u velikom broju faktora od kojih, direktno i indirektno, zavisi njeno povećanje. Bez toga neće biti moguće znatnije povećati izvoz i zaustaviti vrlo dinamičan rast uvoza. I, na kraju, veliko je pitanje da li će nova vlada tu strategiju prihvatiti.
Šta biste preporučili novoj vladi?
U Vladi mora preovladati svest da bi u slučaju nastavljanja izraženog rasta deficita, kao i spoljnog duga, vrlo neprijatni slučajevi Ruske Federacije (iz 1998.) i Argentine (iz 2001. godine), mogli biti relativno brzo ponovljeni i u Srbiji. Preporučio bih im da oforme posebno ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom.
Jer, apsurdno je da je nakon nalaza MMF, u proleće prošle godine, da su među tri najveća problema privrede Srbije, dva iz oblasti ekonomsko-finansijskih odnosa, a to su ogroman deficit tekućeg platnog bilansa i ogroman spoljni dug – ukinuli ministarstvo za ekonomske odnose sa inostranstvom.
U međuvremenu se deficit tekućeg platnog bilansa gotovo udvostručio i dostigao je oko 18 odsto BDP-a, a spoljni dug se povećao sa oko 20 na 28,5 milijardi dolara. Osnovni kriterijum za sastav zaposlenih u njemu, od ministra do referenta, morala bi da bude isključivo stručnost, a ne politička, odnosno stranačka pripadnost.
Vlada bi morala da usvoji i da predloži Parlamentu strategiju povećanja konkurentnosti privrede. Takođe i strategiju otklanjanja deformacija u ponudi i tražnji deviza koje dovode do ekonomski nelogične, sve veće precenjenosti dinara.
Potrebno je takođe usvojiti još nekoliko strategija – o privlačenju stranih grinfild investicija, tehnološkom razvoju, zaduživanju u inostranstvu, odnosno upravljanju spoljnjim dugom. U odgovarajućim dokumentima moralo bi da se razradi unapređenje ekonomsko-finansijskih odnosa sa EU, zatim sa zemljama CEFTA, ali i Ruskom fereracijom.
I na kraju, vlada mora da pokloni znatno veću pažnju ekonomskoj diplomatiji, jer je stanje u toj oblasti očajno. I tu, kao i u svim drugim privrednim sferama, treba potpuno napustiti princip partijske podobnosti i zameniti ga principom stručnosti. I to bi, direktno ili indirektno, doprinelo rastu izvoza i ukupnih privrednih performansi.
Kakav će biti bilans 2008. godine
Prognoza koja bi se sada dala za celu 2008. godinu bila bi nepouzdanija čak i od dugoročne meteorološke prognoze jer je mnogo toga pod znakom pitanja. Dok razgovaramo za Ekonometar (sredina maja, prim.a.), krajnje je neizvesno kada će se formirati nova vlada, kakvu će ekonomsku i spoljnotrgovinsku politiku voditi i kako će ona biti prihvaćena u inostranstvu.
Potpuno je neizvesno šta će se dešavati sa privatizacijom do kraja godine i koliko će doći deviznih sredstava po tom osnovu, kao i grinfild i portfolio investicija. Može se pretpostaviti da će zbog krize na svetskom finansijskom tržištu i turbulentne političke situacije u zemlji biti teško obezbediti neophodan iznos novih, pogotovu povoljnih kredita.
Zbog toga se otvara i pitanje da li će Srbija moći da ostvari takav nivo deviznog priliva kojim bi se pokrio mogući ogroman spoljnotrgovinski deficit. Bilo bi veoma loše ako se dođe u takvu situaciju.
Ulazak u STO
Povodom najavljene mogućnosti da Srbija u idućoj godini postane članica Svetske trgovinske organizacije dr Kovačević kaže da bi to svakako imalo svoje pozitivne efekte gledano na duži rok.
“Pozitivna strana je to što u svim zemljama članicama stičemo status najpovlašćenije nacije pa se domaća preduzeća neće susretati sa carinskim i vancarinskim ograničenjima. Drugi pozitivan efekat je što će nas to terati da se držimo pravila koja važe u razvijenom svetu i da se brže navikavamo na spoljnu konkurenciju.
Ali, problem Srbije je što je njena privreda u teškom stanju i što ima nisku konkurentnost, a bićemo dužni da svakoj članici ovde obezbedimo status najpovlašćenije nacije. To znači da brze pozitivne efekte ne treba očekivati”, kaže dr Kovačević.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Vlasti Azerbejdžana saopštile su da je državna naftna kompanija SOCAR isporučila 1.220 tona benzina Jermeniji, što predstavlja prvu takvu pošiljku između dve zemlje u poslednjih 30 godina, u okviru postepenog poboljšanja odnosa nakon dugogodišnjih sukoba.
Kompanija je prošlog meseca najavila petogodišnji plan kapitalnih ulaganja, a plan je da već do 2027. godine dostignu proizvodnju od pet miliona barela sirove nafte dnevno.
Ruska privreda je stabilna uprkos izazovima, a inflacija u zemlji će na kraju ove godine iznositi između 5,7 i 5,8 odsto, izjavio je danas predsednik Rusije Vladimir Putin na godišnjoj konferenciji za novinare.
Japanska centralna banka podigla je svoju referentnu kamatnu stopu na najviši nivo u poslednjih 30 godina, suočavajući se sa pritiskom rastućih troškova života koji pogađaju stanovništvo.
Kako se približavaju praznici, na glavnim putevima i graničnim prelazima u Srbiji očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja. AMSS savetuje vozače da se pre polaska dobro pripreme, planiraju put i putuju u periodu dana kada su vidljivosti uslovi najpovoljniji.
Svi putevi u Srbiji su prohodni, a vozačima se savetuje dodatni oprez u vožnji tokom jutarnjih sati kada magle ima u većem delu zemlje, navodi se u saopštenju Javnog preduzeća "Putevi Srbije" (JPPS).
Rat u Ukrajini – 1.396. dan. Šef kijevske delegacije Rustem Umerov rekao je da ukrajinski mirovni pregovarači započinju novu rundu razgovora sa američkim timom o predlozima za okončanje rata.
Narednih dana Srbiju očekuju magla, niska oblačnost i promenljivo vreme, uz povremena razvedravanja u planinskim krajevima, navodi se u najnovijoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Sjedinjene Američke Države su objavile da je njihova vojska izvela "masovni udar" na mete povezane sa terorističkom organizacijom Islamska država (ID) u Siriji, kao odgovor na smrtonosni napad na američke snage koje su tamo stacionirane.
Legendarni glumac i komičar Dik Van Dajk proslavio je svoj 100. rođendan, ali ova neverovatna prekretnica donela je i jedno neočekivano ograničenje – tehnički je postao prestar za slaganje LEGO kockica.
Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je deo dokumenata povezanih s istragama o pokojnom seksualnom prestupniku Džefriju Epstajnu. Na fotografijama se pojavljuju Majkl Džekson, Bil Klinton, Dajana Ros, Kris Taker i mnoge druge poznate ličnosti.
Objavljen je trejler za dokumentarac o Melaniji Tramp, a prema reakcijama ljudi, izgleda da je prva dama frustrirana svojom ulogom u senci, dok njen suprug, predsednik Donald Tramp, privlači svu medijsku pažnju.
Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu. Iako su mnogi svesni da ishrana i stres igraju veliku ulogu, jedan lekar tvrdi da čak 90 odsto srčanih udara može biti povezano sa jednom jutarnjom navikom koja nema nikakve veze sa hranom.
U zimskim danima obično konzumiramo tople napitke kako bismo se ugrejali. Kako naši zubi reaguju ako posle, recimo, tople supe ili čaja, uzmemo hladan napitak?
Univerzitetski klinički centar Kragujevac saopštio je danas da su do daljeg zabranjene posete pacijentima na bolničkom lečenju u toj zdravstvenoj ustanovi na Klinici za pedijatriju i Klinici za psihijatriju zbog epidemiološke situacije sa gripom.
U Domu za stare Medveščak u Zagrebu, korisnici su ove nedelje dobili upozorenje da izbegavaju tuširanje i korišćenje vode zbog sumnje na prisustvo bakterije legionela.
Megan Markl i princ Hari pripremaju novu poslasticu za gledaoce Netflixa – filmsku adaptaciju popularnog ljubavnog romana "The Wedding Date" autorke Džesmin Gilori.
YouTube više neće deliti svoje muzičke podatke sa platformom Billboard, navodeći kao razlog neslaganje sa načinom na koji se ponderišu strimovi prilikom izrade američkih muzičkih top-lista.
Gde god da pogledate na internetu, nailazite na AI generisane slike i video-snimke. Sve ih je teže razlikovati od pravih, pa je Google napravio alat koji bi trebalo da vam pomogne u tome.
Kineski vlasnik TikToka, kompanija ByteDance, potpisala je obavezujuće sporazume sa američkim i globalnim investitorima o upravljanju poslovanjem aplikacije u SAD.
Vladimir Putin danas odgovara na pitanja građana i sumira rezultate za 2025. godinu. Stiglo je više od 2,5 miliona pitanja, a za transkripciju odabranih zadužen je "ruski ChatGPT" pod nazivom GigaChat. Šta je zapravo ovaj program?
Najnovija Toyota RAV4 već je stigla u Severnu Ameriku, Evropu i Kinu, gde se postepeno učvršćuje na ključnim svetskim tržištima. Sada je konačno debitovala i na domaćem, japanskom tržištu - uz dva posebna stajling paketa razvijena u saradnji sa Modellistom.
Komentari 5
Pogledaj komentare