Ponedeljak, 09.06.2008.

04:12

Izvozna šansa u uslugama i zdravoj hrani

Autor: Katarina Sekulić  |  Izvor: Ekonometar

Izvozna šansa u uslugama i zdravoj hrani IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

5 Komentari

Sortiraj po:

bule

pre 17 godina

Mislim da nam treba mnogo vise ovakvih tekstova i analiza i predloga za konkretno delanje.
Mozemo sa poljoprivredom, usluznom delatnoscu, pogotovo u delu indusrije koja neprihvata automatizacuju(brodogradnja i druge).Treba se otkaciti dnevnopolitickih prepucavanja, ostaviti ih onima koji drugo neumeju i shvatiti da je poslednje vreme da uradimo nesto konkretno.

VG

pre 17 godina

Ima neobavestenosti u ovom intervjuu, poput predlaganja da se usvoje dokumenati koji su vec usvojeni. Takodje, provejava usmerenost na posledice (nizak izvoz, visok deficit), a ne na uzrok – nedovoljno privlacno (citaj liberalno) poslovno okruzenje za nove investicije.

Sto se tice dominacije nisko-finalizovanih proizvoda u izvozu, naravno bi lepse bilo (sa stanovista makroekonomije) da je obrnuta situacija. Medjutim, ljudi izvoze ono sto mogu (u uslovima ogranicenog fiinansiranja proizvodnje vise faze obrade) i sto im se vise isplati.

Autor kaze da srpska privreda trosi previse energije za ostvareni BDP i to je tacno. Stoga privredu treba podstaci da bude energetski efikasna, tj. da cena bude adekvatna + da udje konkurencija u energetiku, narocito u segmente koje pokrivaju NIS i EPS – samo bismo tako stigli do trzisnih cena. Cena struje bi verovatno bila visa, a goriva niza nego sto je sada, pa je pitanje koliki bi bio neto efekat – verovatno razlicit za svaku delatnost. Pritom bi imali gorivo viseg kvaliteta (i redje opravke masina), struju ujednacenijeg napona (+ neuporedivo brze i jeftinije prikljucivanje na mrezu).

To sto jos uvek nije zavrsen Koridor 10 jeste sramota, jer su sve stranke to vec decenijama obecavale. Drugo je pitanje modela po kom bi se to trebalo izvrsiti. Sto manje neposrednog drzavnog investiranja svakako bi bilo bolje.

Petar

pre 17 godina

...
"Međutim, u njoj nema odgovora na neka zaista važna pitanja. Jedno od takvih je zašto je došlo do eskalacije spoljnotrgovinskog deficita i deficita tekućeg platnog bilansa. U jednom takvom dokumentu morao bi da se nađe i odgovar na pitanje zašto Srbija pada na rang listi zemalja po konkurentnosti privrede."

Odgovor na ovo je sasvim jasan. Rumunija u koju su greenfield investirali Reno, Irca i gomila drugih velikih firmi iz EU, koja proizvodi i izvozi, ima manju prosecnu platu od Srbije.
Neefikasna privreda sa skupom radnom snagom, precenjen dinar koji omogucuje lako zaduzivanje u inostranstvu, visoki rashodi budzeta koji proizilaze iz kontiualnog sve veceg zaposljavanja u drzavnoj upravi i permanentnog povecanja plata zaposlenih. Strane banke koje preko precenjenog dinara izvlace prihode od privatizacije.
Uzrok i izvor svega ovoga je G17+, koji se tvrdo prilepio demokratskoj opciji, nemoguce ga je vise eliminisati iz politickog zivota, bez eliminacije cele demokratske opcije, a bankrotirace Srbiju u roku od odmah.

pop

pre 17 godina

Nije mi jasno kako misle da nasa industrija bude konkurentna, kad imamo najskuplju struju, najvece poreze, preskupu putarinu, najvece drzavne namete od svih ostalih??? Drzava ne stiti domacu proizvodnju, a nije tesko zakljuciti da ima i dalje carinske mafije, sverca, pijace i dalje rade sa svim vrstama robe na koju naravno ne placaju porez... Kako pored svih ovih stvari da se bore mala i srednja preduzeca??? Da ne pricamo o korupciji, o neefikasnom sudstvu zbog kojeg ljudi ne mogu da naplate svoja potrazivanja... Mnogo toga ne valja ovde...

Boris Arizona

pre 17 godina

Ja mislim da su kod nas problemi sistemske prirode, naime mnoge stvari se nisu promenile jos iz doba komunista. Price o konkurentnoj poljoprivredi, a ne mozemo ni sami sebe da prehranimo, price o razvoju turizma, a sam Beograd ima veliki problem sa manjkom hotelskog smestaja, price o visokoobrazovnoj radnoj snazi, a u mnogim oblastima je to samo nabacivanje znanja ucenicima-studentima bez ikakve prakticne primene, itd. Nama treba sistemska promena, tj. konacno prelazak na trsisnu privredu. Cinim mi se da smo kao narod previse zatrovani politikom, umesto da smo vise okrenuti ekonomiji. Ima nas malo i nije tesko da se kolektivna svest promeni.

pop

pre 17 godina

Nije mi jasno kako misle da nasa industrija bude konkurentna, kad imamo najskuplju struju, najvece poreze, preskupu putarinu, najvece drzavne namete od svih ostalih??? Drzava ne stiti domacu proizvodnju, a nije tesko zakljuciti da ima i dalje carinske mafije, sverca, pijace i dalje rade sa svim vrstama robe na koju naravno ne placaju porez... Kako pored svih ovih stvari da se bore mala i srednja preduzeca??? Da ne pricamo o korupciji, o neefikasnom sudstvu zbog kojeg ljudi ne mogu da naplate svoja potrazivanja... Mnogo toga ne valja ovde...

Petar

pre 17 godina

...
"Međutim, u njoj nema odgovora na neka zaista važna pitanja. Jedno od takvih je zašto je došlo do eskalacije spoljnotrgovinskog deficita i deficita tekućeg platnog bilansa. U jednom takvom dokumentu morao bi da se nađe i odgovar na pitanje zašto Srbija pada na rang listi zemalja po konkurentnosti privrede."

Odgovor na ovo je sasvim jasan. Rumunija u koju su greenfield investirali Reno, Irca i gomila drugih velikih firmi iz EU, koja proizvodi i izvozi, ima manju prosecnu platu od Srbije.
Neefikasna privreda sa skupom radnom snagom, precenjen dinar koji omogucuje lako zaduzivanje u inostranstvu, visoki rashodi budzeta koji proizilaze iz kontiualnog sve veceg zaposljavanja u drzavnoj upravi i permanentnog povecanja plata zaposlenih. Strane banke koje preko precenjenog dinara izvlace prihode od privatizacije.
Uzrok i izvor svega ovoga je G17+, koji se tvrdo prilepio demokratskoj opciji, nemoguce ga je vise eliminisati iz politickog zivota, bez eliminacije cele demokratske opcije, a bankrotirace Srbiju u roku od odmah.

VG

pre 17 godina

Ima neobavestenosti u ovom intervjuu, poput predlaganja da se usvoje dokumenati koji su vec usvojeni. Takodje, provejava usmerenost na posledice (nizak izvoz, visok deficit), a ne na uzrok – nedovoljno privlacno (citaj liberalno) poslovno okruzenje za nove investicije.

Sto se tice dominacije nisko-finalizovanih proizvoda u izvozu, naravno bi lepse bilo (sa stanovista makroekonomije) da je obrnuta situacija. Medjutim, ljudi izvoze ono sto mogu (u uslovima ogranicenog fiinansiranja proizvodnje vise faze obrade) i sto im se vise isplati.

Autor kaze da srpska privreda trosi previse energije za ostvareni BDP i to je tacno. Stoga privredu treba podstaci da bude energetski efikasna, tj. da cena bude adekvatna + da udje konkurencija u energetiku, narocito u segmente koje pokrivaju NIS i EPS – samo bismo tako stigli do trzisnih cena. Cena struje bi verovatno bila visa, a goriva niza nego sto je sada, pa je pitanje koliki bi bio neto efekat – verovatno razlicit za svaku delatnost. Pritom bi imali gorivo viseg kvaliteta (i redje opravke masina), struju ujednacenijeg napona (+ neuporedivo brze i jeftinije prikljucivanje na mrezu).

To sto jos uvek nije zavrsen Koridor 10 jeste sramota, jer su sve stranke to vec decenijama obecavale. Drugo je pitanje modela po kom bi se to trebalo izvrsiti. Sto manje neposrednog drzavnog investiranja svakako bi bilo bolje.

Boris Arizona

pre 17 godina

Ja mislim da su kod nas problemi sistemske prirode, naime mnoge stvari se nisu promenile jos iz doba komunista. Price o konkurentnoj poljoprivredi, a ne mozemo ni sami sebe da prehranimo, price o razvoju turizma, a sam Beograd ima veliki problem sa manjkom hotelskog smestaja, price o visokoobrazovnoj radnoj snazi, a u mnogim oblastima je to samo nabacivanje znanja ucenicima-studentima bez ikakve prakticne primene, itd. Nama treba sistemska promena, tj. konacno prelazak na trsisnu privredu. Cinim mi se da smo kao narod previse zatrovani politikom, umesto da smo vise okrenuti ekonomiji. Ima nas malo i nije tesko da se kolektivna svest promeni.

bule

pre 17 godina

Mislim da nam treba mnogo vise ovakvih tekstova i analiza i predloga za konkretno delanje.
Mozemo sa poljoprivredom, usluznom delatnoscu, pogotovo u delu indusrije koja neprihvata automatizacuju(brodogradnja i druge).Treba se otkaciti dnevnopolitickih prepucavanja, ostaviti ih onima koji drugo neumeju i shvatiti da je poslednje vreme da uradimo nesto konkretno.

pop

pre 17 godina

Nije mi jasno kako misle da nasa industrija bude konkurentna, kad imamo najskuplju struju, najvece poreze, preskupu putarinu, najvece drzavne namete od svih ostalih??? Drzava ne stiti domacu proizvodnju, a nije tesko zakljuciti da ima i dalje carinske mafije, sverca, pijace i dalje rade sa svim vrstama robe na koju naravno ne placaju porez... Kako pored svih ovih stvari da se bore mala i srednja preduzeca??? Da ne pricamo o korupciji, o neefikasnom sudstvu zbog kojeg ljudi ne mogu da naplate svoja potrazivanja... Mnogo toga ne valja ovde...

Boris Arizona

pre 17 godina

Ja mislim da su kod nas problemi sistemske prirode, naime mnoge stvari se nisu promenile jos iz doba komunista. Price o konkurentnoj poljoprivredi, a ne mozemo ni sami sebe da prehranimo, price o razvoju turizma, a sam Beograd ima veliki problem sa manjkom hotelskog smestaja, price o visokoobrazovnoj radnoj snazi, a u mnogim oblastima je to samo nabacivanje znanja ucenicima-studentima bez ikakve prakticne primene, itd. Nama treba sistemska promena, tj. konacno prelazak na trsisnu privredu. Cinim mi se da smo kao narod previse zatrovani politikom, umesto da smo vise okrenuti ekonomiji. Ima nas malo i nije tesko da se kolektivna svest promeni.

Petar

pre 17 godina

...
"Međutim, u njoj nema odgovora na neka zaista važna pitanja. Jedno od takvih je zašto je došlo do eskalacije spoljnotrgovinskog deficita i deficita tekućeg platnog bilansa. U jednom takvom dokumentu morao bi da se nađe i odgovar na pitanje zašto Srbija pada na rang listi zemalja po konkurentnosti privrede."

Odgovor na ovo je sasvim jasan. Rumunija u koju su greenfield investirali Reno, Irca i gomila drugih velikih firmi iz EU, koja proizvodi i izvozi, ima manju prosecnu platu od Srbije.
Neefikasna privreda sa skupom radnom snagom, precenjen dinar koji omogucuje lako zaduzivanje u inostranstvu, visoki rashodi budzeta koji proizilaze iz kontiualnog sve veceg zaposljavanja u drzavnoj upravi i permanentnog povecanja plata zaposlenih. Strane banke koje preko precenjenog dinara izvlace prihode od privatizacije.
Uzrok i izvor svega ovoga je G17+, koji se tvrdo prilepio demokratskoj opciji, nemoguce ga je vise eliminisati iz politickog zivota, bez eliminacije cele demokratske opcije, a bankrotirace Srbiju u roku od odmah.

VG

pre 17 godina

Ima neobavestenosti u ovom intervjuu, poput predlaganja da se usvoje dokumenati koji su vec usvojeni. Takodje, provejava usmerenost na posledice (nizak izvoz, visok deficit), a ne na uzrok – nedovoljno privlacno (citaj liberalno) poslovno okruzenje za nove investicije.

Sto se tice dominacije nisko-finalizovanih proizvoda u izvozu, naravno bi lepse bilo (sa stanovista makroekonomije) da je obrnuta situacija. Medjutim, ljudi izvoze ono sto mogu (u uslovima ogranicenog fiinansiranja proizvodnje vise faze obrade) i sto im se vise isplati.

Autor kaze da srpska privreda trosi previse energije za ostvareni BDP i to je tacno. Stoga privredu treba podstaci da bude energetski efikasna, tj. da cena bude adekvatna + da udje konkurencija u energetiku, narocito u segmente koje pokrivaju NIS i EPS – samo bismo tako stigli do trzisnih cena. Cena struje bi verovatno bila visa, a goriva niza nego sto je sada, pa je pitanje koliki bi bio neto efekat – verovatno razlicit za svaku delatnost. Pritom bi imali gorivo viseg kvaliteta (i redje opravke masina), struju ujednacenijeg napona (+ neuporedivo brze i jeftinije prikljucivanje na mrezu).

To sto jos uvek nije zavrsen Koridor 10 jeste sramota, jer su sve stranke to vec decenijama obecavale. Drugo je pitanje modela po kom bi se to trebalo izvrsiti. Sto manje neposrednog drzavnog investiranja svakako bi bilo bolje.

bule

pre 17 godina

Mislim da nam treba mnogo vise ovakvih tekstova i analiza i predloga za konkretno delanje.
Mozemo sa poljoprivredom, usluznom delatnoscu, pogotovo u delu indusrije koja neprihvata automatizacuju(brodogradnja i druge).Treba se otkaciti dnevnopolitickih prepucavanja, ostaviti ih onima koji drugo neumeju i shvatiti da je poslednje vreme da uradimo nesto konkretno.