Tabloidi u Srbiji

U Srbiji je od promene vlasti 2000. godine pokrenuto više desetina dnevnih novina, odnosno tabloida.

Izvor: B92

Sreda, 12.04.2006.

17:56

Default images

Novac kojim se finansiraju ti listovi nepoznatog je porekla. Praksa u Srbiji pokazuje da se tabloidi posle izvesnog vremena, uglavnom zbog bankrota, ugase, a onda ponovo isti ljudi pod drugim imenom osnivaju druge novine. U Nezavisnom udruženju novinara Srbije navode da će tražiti da na pisanje tabloida reaguju Tužilaštva, ali i Ministarstvo kulture koje medijima daje dozvole za rad.

Ni jedna vlast od 5. oktobra 2000. nije do kraja istražila čiji kapital stoji u pozadini osnivanja tabloida. Prvi put su u akciji Sablja zabranjeni Identitet i Nacional, prvi zbog kapitala vođa Zemunskog klana u njemu, a Nacional zbog objavljvanja neistinitih sadržaja koji su stvarali atmosferu linča. Ubrzo po gašenju ta dva lista, nastali su dnevnici Kurir, Centar, Balkan, Internacional i Srpski nacional. Magazin Tabloid koji je jedan od najdrastičnijih primera najblaže rečeno neodgovornog novinarstva, takođe je naslednik ugašenih listova Nacional i Identitet.

Dragan Kojadinović, ministar za kulturu, smatra da građani ili oni koji su često na meti nesavesnih novinara ne koriste zakonsku regulativu koju imaju. "Pre svega mislim na odredbe Krivičnog zakona. Sada će ti procesi biti mnogo brži, kazne su rigorozne, pa smatram da je to jedan od pravih načina u borbi ili jedan od pravih načina protiv nesavesnog i neprofesionalnog rada. To je jedno vrzino kolo koje će preseći tržište. Ako vi shvatite da svakog dana kupujete novine koje su satkane od laži, reći ćete sebi da više nećete kupovati da biste se dezinformisali, već informisali", kaže on.

Primer iz poslednjeg broja lista Tabloid, u kom je glavni i odgovorni urednik Milovan Brkić objavio kolumnu za koju je naveo da je sadržaj pisala i potpisala novinarka B92, autorka Insajdera Brankica Stanković, pokazuje o kakvom je novinarstvu reč. Zbog tog falsifikata i lažnog teksta advokati B92 pokrenuće odgovarajući sudski postupak. Novinar NIN-a Dragan Bujošević smatra da je rešenje ne čitati takve novine. "Drugo rešenje je da onaj ko je na takav način oklevetan iz dana u dan podnosi tužbe i da pravi neki performans ispred Vlade, recimo zašto Vlada ne ukine takve novine, odnosno zašto javni tužilac ne reaguje u takvoj situaciji", kaže on.

Očigledno je da u Srbiji ne postoji politička volja za zaustavljanje takvih novina, smatra Velimir Ćurguz Kazimir iz medijske dokumentacije Ebart i navodi da se takvo novinarstvo može zaustaviti kroz građansku parnicu i visoku odštetu. On kaže da vlast u takvim slučajevima ne reaguje da ne bi bila prozvana za gušenje medija. "I njoj na vrlo direktan način manipulacija i putem medija i u Skupštini mnogo više odgovara nego da neko upre prstom i kaže: 'Aha, vi ste ti koji ugrožavate i sužavate slobodu. Vi ste ti koji ispitujete poreklo imovine' itd. Reč je o slaboj vlasti koja nije sigurna u sebe i kriterijume i vrednosti koje zastupa. A to su vrednosti demokratskog društva", kaže on.

Miroslav Markovića je autor teksta pod naslovom "Ćuruvija dočekao bombe" koji je 7. aprila 1999. objavila Politika ekspres. Četiri dana posle toga Slavko Ćuruvija je ubijen.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: