10.07.2025.
11:45
Evropa se sprema: Pomera se prva linija odbrane; "Pripremite zalihe za invaziju"
Evropska unija bi trebalo da napravi zalihe lekova, generatora i sirovina kako bi se bolje pripremila za vojnu invaziju, pandemiju ili prirodnu katastrofu, glasi jučerašnja poruka Evropske komisije.
Izlažući prvu strategiju o gomilanju zaliha, izvršna vlast EU je u sredu istakla da bi zemlje članice trebalo da razmotre hitne zalihe proizvoda za prečišćavanje vode, opreme za popravku podmorskih kablova, dronova i mobilnih mostova za korišćenje u sukobima.
Ranije ove godine evropska javnost je pozvana da napravi zalihe hrane, vode i osnovnih potrepština za 72 sata kako bi se izborila s vojnim napadom, prirodnom katastrofom, nestankom struje ili velikom industrijskom nesrećom.
Kao deo strategije spremnosti EU, zvaničnici rade na tome šta bi vlade trebalo da skladište i kako da pojačaju spremnost za vanredne zdravstvene situacije, kao što su pandemija, otpornost na antibiotske lekove, hemijske, nuklearne ili biološke pretnje.
- NATO sprema silu: Hiljade vojnika stiže u Finsku
- Rusi grade tajnu vojnu bazu kod granice? Satelitski snimci otkrili masovne radove FOTO
To je takođe inspirisano postupcima vlada zemalja EU, kao što su Finska, Estonija i Češka, za koje se zna da prave zalihe robe.
EU namerava da do 2026. godine uspostavi centar za kritične sirovine za zajedničku kupovinu takve robe u ime zainteresovanih kompanija, koje bi takođe mogle organizovati zalihe.
Kako se navodi, EU će imati listu lekova i medicinskih tehnologija do 2026. godine kojima će se dati prioritet prilikom skladištenja ili zajedničke nabavke.
Komesarka EU za upravljanje krizama Hadja Lahbib je poručila: "Znamo s kakvim se pretnjama suočavamo – hibridnim napadima, nestankom struje, ekstremnim vremenskim prilikama i širenjem bolesti. To više nisu daleki rizici. Zato spremnost pomeramo na prvu liniju naše odbrane."
Najnovija strategija dolazi nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen ponovila svoj stav da bi EU trebalo da bude spremna da se brani do 2030. godine.
"Rusko vojno naoružavanje znači da bi ono moglo, u roku od dve do pet godina, predstavljati verodostojnu vojnu pretnju Evropi i NATO-u", rekla je ona u Evropskom parlamentu u utorak.
Komentari 3
Pogledaj komentare Pošalji komentar