Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti povodom razvoja situacije u Ukrajini.
Izvor: Tanjug, B92.net
Foto: Screenshot/TV Prva
"Neverovatne okolnosti dovele su nas u veoma, veoma tešku situaciju", rekao je Vučić na početku svog obraćanja.
"Ukoliko budemo čuvali svoju poziciju problem će biti ekonomske prirode, manjak investicija", kazao je. "Od ukupno 13 akata glasali smo za 4, za devet nismo mogli", dodao je predsednik Srbije dodavši da su to deklaracije koje su značila uvođenje različitih sankcija Rusiji.
"Naša pozicija biće još teža jer naša ekonomija je najbrže rastuća u regionu i Evropi, suočićemo se sa nekim drugim problemima", kazao je.
"Događaju se neverovatna čuda na svetskom tržištu - nafta je prešla 112 dolara po barelu", istakao je.
"Cena gasa je danas otišla u nebesa a u jednom trenutku niste ga mogli naći, jer je Nemačka počela da kupuje ogromne količine", upozorio je Vučić. "Niste mogli ni da ga nabavite", dodao je. "Cena je išla preko 2.200-2.300 pa i do 3.000 dolara za hiljadu kubnih metara. To je nemoguće izdržati i za najrazvijenije zemlje", rekao je. "U skladištu Banatski dvor mi imamo 123,6 miliona kubika a rusi imaju 164 miliona kubnih metara. Utiskivali smo koliko smo mogli samo da ga imamo u narednom periodu", istakao je Vučić, "jer mora da se radi i mora da se živi u ovoj zemlj".
"Imamo tim i za žitarice i jedan za ostalu hranu i potrepštine", rekao je i dodao da i kod nas cene pšenice i kukuruza strahovito rastu.
Predsednik Srbije poručio je večeras građanima da ne treba da brinu i da će hrane biti dovoljno za domaće potrebe, pa čak i za izvoz.
"Svega ima više nego dovoljno za domaće potrebe", naveo je Vučić u obraćanju javnosti i dodao da su naručene velike količina mleka u prahu koje treba da stignu, a da je sve ostalo od rezervi hrane obezbeđeno. On je istakao da Srbija ima dvostruko više pšenice od njenih potreba i da je posađena na 620.000 hektara.
Rekao je da je Severna Makeodnija tražila 50.000 tona pšenice i 25.000 tona kukurza i da to može odmah da joj se isporuči, kao i da će imati pšenice i kukuruza i za region, Crnu Goru, Albaniju, BiH. Rekao je da ima dovoljno brašna tipa 500 i da će ga biti dovoljno i za hleb Sava.
Pošto Rusija i Ukrajina izvoze 29 odsto svetske pšenice očekuju se veliki poremećaji na tržištu sa pšenicom i kukuruzom, ali napominje da Srbija neće imati problema. Ističe da će biti dovoljno za građane, za stočni fond, kao i za izvoz.
Kada je reč o merama koje će biti preduzete, Vučić je rekao da se još neće ogranicavati izvoz, jer nasi poljoprivrednici i biznismeni treba da zarade i da će ograničenja biti uvedena samo ako bude bilo potrebno.
Napomenuo je da postoje potencijalni problemi sa izvozom jagoda i jabuka u Rusiju, ali da će za domaću upotrebu biti dovoljno voća i povrća, od paradajza i krastavca, do višnje i trešnje.
"Posebno brine strahovita cena uglja", naglasio je predsednik Srbije. "Ugalj je ljudi skočio - 15.2. je bio 190, sada je 420 dolara po toni to je 130 odsto povećanje cene", kazao je.
Prema njegovim rečima, to je na sebe preuzela država, cena struje ne skače za građane, danas je 362 po megavat satu a bila je 139 evra.
"Što se tiče nafte, želimo da se obezbednimo za naredni period, danas smo pregovarali sa NIS-om čiji su većinski vlasnici Rus. Za sada sve operacije teku normalno ali to je u ovom trenutku, šta će biti neki drugi dan to više niko ne može da vam kaž", upozorava Vučić. "U ovom trenutku imamo više od 2 meseca rezervi nafte u Srbiji, dobro smo se obezbedili i sada radimo na tome da do čepa napunimo sva skladišta. To će koštati 100-115 miliona evra da bi ljudi bili sigurni", kazao je. "To je roba čija cena neće lako padati", dodao je.
Dodao je i da će Srbija preživeti "tržišni haos", jer je dobro pripremljena.
"Dobro, dobro smo se pripremili, u dobrom nam je stanju zemlja, domaćinski čuvana, ima dosta i u slamarici. Dobra nam je država, samo se nadam da ova kriza neće predugo da traje", rekao je Vučić i dodao da država neće ništa kriti, već će obaveštavati građane o svemu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Dizel gorivo je u nedelju oborilo rekordnu cenu u Nemačkoj, sa prosečnom cenom od 2,44 evra (2,82 dolara) po litru, što je povećanje od 1,5 centi u odnosu na prethodni dan, prema podacima automobilskog udruženja ADAC.
Srpska kompanija Aman d. o. o. iz Beograda, posle devet akvizicija trgovinskih sistema u Srbiji, postala je vlasnik i 100 odsto udela u kompaniji PTP DIS d. o. o. iz Krnjeva.
U Hrvatskoj će od sutra, 7. aprila, cena osnovnog benzina porasti za četiri centa po litru, a dizela za 12 centi po litru, odlučila je vlada na telefonskom sastanku u ponedeljak, a nove cene će važiti naredne dve nedelje.
Cene osnovnih proizvoda u Sjedinjenim Američkim Državama nastavljaju da izazivaju zabrinutost među potrošačima, što se jasno vidi i na snimcima koji kruže društvenim mrežama.
Postepeno povećanje starosne granice za državnu penziju sa 66 na 67 godina počelo je u Velikoj Britaniji, a promene će najpre pogoditi nove penzionere rođene posle 6. aprila 1960. godine.
Cene nafte danas su ponovo porasle, nakon što je američki predsednik Donald Tramp upozorio Iran da bi cela ta civilizacija mogla da nestane ukoliko večeras pre roka u 20 sati ne otvori ponovo Ormuski moreuz.
Vlasti u Nemačka su pre deset godina uvele ograničenje kirija na pojedinim tržištima, ali cene su uprkos tome nastavile snažno da rastu. Danas zakupci u velikim gradovima u proseku plaćaju oko 43 odsto više nego 2015. godine.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović razgovarala je sa rukovodiocima podgrupa u okviru Međuresorne ekspertske radne grupe za ispitivanje opravdanosti pristupa razvoju nuklearne energije o izradi studija u 1. fazi nuklearnog programa.
Američki milijarder i osnivač kompanije Majkrosoft Bil Gejts pojaviće se 10. juna pred odborom Predstavničkog doma Kongresa SAD koji istražuje slučaj osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstajna
Usred svog perioda posmatranja Meseca, astronauti misije Artemis II – Rid Vajzman, Viktor Glaver, Kristina Koh i Džeremi Hansen – zastali su da okrenu kameru i naprave selfi unutar svemirske letelice Orion.
Stare teorije zavere tipa: "Sletanje na Mesec je bilo lažno, Apolo 11 se nije dogodio; Ljudi nikada nisu kročili na Mesec", ponovo kruže društvenim mrežama, a povod je, naravno, misija Artemis II.
Bele rode vratile su se u Černobilj posle dve decenije i počele da grade gnezda u centru grada. Biolozi ocenjuju da pojava šest ptica u administrativnom delu grada otvara nove perspektive za praćenje lokalne populacije i pokazuje da se priroda polako obnavlja.
Nik Poup, nekadašnji zvaničnik britanskog Ministarstva odbrane zadužen za istraživanje neidentifikovanih letećih objekata, preminuo je u 60. godini, preneli su britanski mediji.
U Srbiji godišnje od raka jajnika oboli oko 800 žena, a njih 450 izgubi bitku s tom opakom bolešću, saopšteno je danas iz Udruženja pacijentkinja obolelih od raka jajnika i materice "Progovori".
Ono što smo nekad nazivali staračkom grbom danas je sve češća pojava kod tridesetogodišnjaka, pa čak i dece, i stručno se naziva kifoza, a savemeni naziv je tehnološki vrat odnosno tech neck.
Malo koji prirodni napitak na našim prostorima ima tako dugu tradiciju i toliko dokazanih benefita kao obična, domaća surutka. Iako se često zanemarivala i smatrala pukim otpadnim produktom mlekarske industrije, nauka je danas svrstava u sam vrh.
Usamljenost je postala globalna pojava, a tehnologija koja nas je decenijama razdvajala, sada pokušava da nas spoji na neočekivan način, preko aplikacija za traženje prijatelja.
Iako se moderna sajber špijunaža obično vezuje za kompleksne kodove i "nulte dane", iranska grupa Charming Kitten dokazuje da su psihološka manipulacija i strpljenje i dalje najubojitije oružje.
U pojedinim bogatijim delovima Amsterdama lopovi sve češće skidaju retrovizore sa skupih modela i prodaju ih na crnom tržištu, pa su vlasnici počeli da uzvraćaju neobičnim rešenjem.
Komentari 7
Pogledaj komentare