Osim dijaspore, tako direktno trpi i budžet Bosne i Hercegovine.
"Ovog leta nažalost neću u Bosnu i Hercegovinu. Trenutna uputstva vlade, a i bolnica su da se ne ide u rizične zemlje, u koje trenutno spada Bosna i Hercegovina. Zbog toga svako putovanje predstavlja rizik koji je zaista nepotreban, što za mene, što za moju porodicu i prijatelje", priča Merima Sofić, doktorka medicine iz malog mesta u nemačkoj Severnoj Rajni-Vestfaliji, prenosi Dojče vele (DW).
"U trenutnoj situaciji treba poštovati sve smernice, jer samo se tako celokupna situacija može popraviti. Ja se nadam da će se sve vratiti u neko normalno stanje, bar krajem godine. Bilo bi lepo pojesti ćevape i popiti kahvu na čaršiji, ali...", dodaje dr. Sofić.
Dr. Merima Sofić je samo jedna od čak oko 95% Bosanaca i Hercegovaca, koji prema više procena ovoga leta neće posetiti domovinu. To se posebno odnosi na bosanskohercegovačke iseljenike u prekookeanskim zemljama.
Osim što je pandemija koronavirusa uskratila posete domovini, tako je uskratila i višemilionsko punjenje blagajne BiH iseljeničkim novcem.
Bosanci i Hercegovci, kao dr. Sofić, osim što vole "pojesti ćevape i popiti kahvu na čaršiji", godinama tradicionalno podržavaju i jačaju lokalni turizam. Uz to, u domovini rade različite estetske i dentalne zahvate, znatno jeftinije od onih u njihovim useljeničkim državama.
Samo za desetine hiljada kartica i dopuna mobilnih telefona tokom leta Bosni i Hercegovini njena dijaspora ostavi više miliona evra. Toga ove godine gotovo da i nema.
Verna dijaspora kao garant višem standardu domovine
"Bosanskohercegovačka dijaspora tradicionalno doprinosi ekonomiji Bosne i Hercegovine s preko 10% bruto-domaće proizvodnje godišnje. Taj proces se odvija putem službenih doznaka, neslužbene finansijske podrške te raznovrsne potrošnje najviše tokom letnjih meseci. Ovakav angažman naših građana, koji žive i rade izvan BiH, omogućava nam potrošnju koja je veća od naše domaće proizvodnje a samim tim i viši životni standard od onoga kojeg sebi možemo priuštiti ekonomskim aktivnostima koje se odvijaju unutar zemlje", objašnjava Adnan Efendić, stručnjak za ekonomiju dijaspore i migracija, šef Katedre za ekonomsku teoriju i politiku Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
On dodaje da je vrlo nezahvalno raditi projekcije nakon nekoliko meseci i slabe dostupnosti podataka, "ali u optimističnom scenariju – doznake iz inostranstva možda ostanu na istm ili se čak popnu na viši nivo".
"Potrošnja, međutim, koja se odvijala u letnjem razdoblju u sektorima turizma, trgovine, raznovrsnih usluga i mnogih drugih vezanih sektora, očigledno je zabeležila strukturni pad. Lančani efekti su mnogo veći od pukog smanjenja potrošnje dijaspore, jer se gubi čitav lanac učinaka koji nastaju od ovog novca, preko potrebnog u zemlji kakva je Bosna i Hercegovina", dodaje profesor Efendić.
Avioni smanjeno i neredovno lete, ali banke ipak uredno rade
Pandemiju koronavirusa i ekonomski faktor prati za čak oko 80% smanjen broj letova na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, ali i stroge epidemiološke mere, posebno na graničnim prelazima. To svakako otežava ulazak u Bosnu i Hercegovinu njenim iseljenicima, piše DW.
Ipak, profesor Efendić je optimističan, jer iako avioni još smanjeno i neredovno lete – banke sve vreme ipak uredno rade.
"Bosanskohercegovačka dijaspora je posvećena svojoj domovini. Emocionalno je vezana za nju i u težim periodima je bila uz svoju zemlju. Stoga nije isključena mogućnost da ćemo svedočiti pojačanom angažmanu naših građana kroz više doznaka, pojačanim investicijskim aktivnostima i drugim angažmanima, koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da kroz ovo razdoblje prođe s manjom ekonomskom štetom", pojašnjava Adnan Efendić.
Dok se bosanskohercegovačko iseljeništvo procenjuje na gotovo dva miliona, njihova direktna i indirektna ulaganja u domovinu su procenjena na čak oko milijardu evra godišnje.
Uvek je dobro imati na umu to da Balkanci još više vole gotovinu, načelom "iz ruke u ruku", nego bankarsku administraciju i birokratiju. Zato znatan deo dijasporskih sredstava ostaje službeno nezabeležen.
A iako je bilo više inicijativa, za mandata više vlada, još nikada nije realizovan predlog osnivanja Ministarstva iseljeništva na nivou države Bosne i Hercegovine.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 20
Pogledaj komentare