Asteriks na Olimpijadi

Režija: Frederic Foreister, Thomas Langmann
Scenario: Rene Goscinny, Albert Uderzo
Uloge: Clovis Cornillac, Gerard Depardieu, Alain Delon, Benoit Polvedore, Stephane Rousseau,Vannessa Hessler, Zinedine Zidan, Tony Parker, Michael Schumacher, Jean Todt
Premijera: 6. mart u 20.00 u Domu sindikata

Kultura

Izvor: B92

Utorak, 04.03.2008.

00:04

Default images

U zemlji Voltera i Balzaka, Prusta i Sartra, Alberto Uderzo je prodao najviše knjiga od bilo kog francuskog pisca, ikada. Pitate se ko je Albert Uderzo? On je autor strip junaka, Asteriksa.

Šest godina nakon drugog dela filma: Asteriks i Obeliks: Misija Kleopatra, osvojene nagrade Cezar u kategoriji najbolji kostim i punih bioskopskih sala, stiže nam i ovaj, treći nastavak sage o Asteriksu: Asteriks na Olimpijadi.

Od strane Međunarodnog Olimpijskog komiteta podržan je kao film koji promoviše Olimpijske igre, fer plej i planirano je da do početka igara u Pekingu, poput olimpijske baklje obiđe ceo svet.

Asteriks je nacionalno blago Francuske, simbol nezavisnosti galskih petlova, rođen je 1959. u mašti Renea Gošinija i Alberta Uderza. Čuveni, nepobedivi Gal, koji odoleva rimskoj imperiji skoro pedeset godina, treći put dolazi na veliko platno, ovaj put kao plemeniti sportista, u filmu Asteriks na Olimpijadi.

Priča se vrti oko malog galskog sela, na britanskoj obali koje se opire rimskim osvajačima pedesete godine pre nove ere. Četiri rimska vojna utvrđenja okružuju ovo selo, ali uvek, nekako bivaju nadmudreni od strane malenih Gala. Kao i Francuzi, Gali, u svom selu provode vreme u svađi i jelu, ali kad se opasnost približi, nastupaju kao jedan i uz pomoć magije (tačnije magičnog napitka) uvek pobede neprijatelja.

Francuzi sami govore za Asteriksa i Gale da su slika cele nacije: razdražljivi naopaki, ali beskrajno dragi.

Rađen prema originalnom stripu iz 1968, nastao je film Asteriks na Olimpijadi, najskuplji francuski film do sada.

Večita borba Asteriksa protiv Cezara, kolonizatora, koja je simbol francuske nezavisnosti, ovog puta pretvara se u časnu borbu u olimpijskom selu.

Olimpijske igre nastale su nakon što je Rim pokorio Grčku, 400. godine, autori filma su pustili mašti na volju, dajući Asteriksu ulogu spasitelja Olimpijade i grčke časti.

Iako govori o drevnim vremenima koja čine same početke modernih Olimpijskih igara, film je ispunjen šalama koje se tiču današnjice. Svaka replika, izgovorena u rimsko doba, odnosi se na našu sadašnjost. Naravno, ime svakog od junaka na originalnom Francuskom, prevedeno u srpskom duhu je dvoznačno i komično i govori mnogo više o nosiocu imena nego bilo koji slikoviti opis (Tamburiks – nevešti pevač, Idefiks – maleni pas sa fiks idejama).

Priča o galskim junacima koji putuju u Grčku na Olimpijadu prepliće se sa pričom o zabranjenoj ljubavi između grčke princeze Irine i galskog junaka, neveštog u sportu – Doludilusa.

Osvajanjem Olimpijade, Asteriks i Obeliks pomoćiće svom sunarodniku koji se bori protiv svemoćnog Bruta – bez čarobnog napitka.

Uderzov komični junak Asteriks osvojio je naša srca i više zemalja sveta nego Napoleon. U godini Olimpijskih igara postaje nosilac sportske časti i neko ko neće popiti nikakav čarobni napitak da bi pobedio.

Dečiji junak, plemeniti borac za slobodu, koji odoleva rimskom carstvu u izolaciji svog sela, ipak pokušava da pobedi jedno drugo, holivudsko carstvo. S budžetom od 78 miliona Evra, izvanrednom podelom uloga i pravim spektaklom koji su nam francuski producenti ponudili, ovaj komercijalni film je vredan svake pažnje.

Za razliku od prva dva dela Asterik i Obeliks protiv Cezara i Misija Kleopatra, u trećem delu su uloge promenjene.
  • Žerar Depardje je jedini glumac koji se pojavljuje u sva tri dela, u ulozi neodoljivog Obeliksa.


Uloga neustrašivog malog Gala, ovog puta je umesto Kristijanu Klavijeu, dodeljena, komičaru koji se do sada isključivio pojavljivao u francuskim filmovima Avanture Taličnog Toma, Kaktus i Tigrove brigade. Za sporednu ulogu u filmu Laži i izdaje, osvojio je nagradu Cezar, 2005. godine.

Žan Pjer Kasel, je nakon Klod Pije Plua i Klod Riša, treći glumac kome je dodeljena uloga Panoramiksa, što je ujedno i njegovo poslednje pojavljivanje na velikom platnu.

" Moćnog " Cezara ovog puta glumi Alen Delon, dok Bruta (koga nema u originalnoj strip verziji) tumači Benoa Poelvord, koji je široj javnosti poznatiji kao član žirija 2004. na dodeli Zlatne palme na prestižnom Kanskom Festivalu.

Plejadi izvrsnih glumaca, u trećem delu se pridružila i plejada izvrsnih sportista koji su svojim debijem na filmskom platnu, dali svoj doprinos promociji Olimpijade i sporta. Drugačije nego što ste na njih navikli, poznaćete antičke olimpijce Zidana, Parkera, Šumahera i još mnogo njih.

I naravno, ni ovog puta francuski producenti nisu odustali od tradicije te su ukazali poverenje poznatim lepoticama u ulozi žena zbog čije ljubavi nastaju ratovi, ili ovog puta, menjaju se pravila same Olimpijade. Nakon Leticije Kaste i Ariel Dombasal, u ulozi grčke princeze Irine, pojavljuje se Vanesa Hesler, italijanski model i jedna od sto najpoželjnijih žena 2006.

Njenog ’’doludila’’ zaljubljenog, nesuđenog verenika tumači Stefan Ruso, francuski Bred Pit, po oceni francuskih kritičara i publike.

Asteriks na Olimpijadi je oborio još jedan rekord: ovaj film ima preko 1400 specijalnih efekata, što je više nego dva prethodna filma zajedno. Tri različite firme udružile su svoje ideje i talenat kako bi dali život izazovnim scenama (trka dvokolica, dejstvo čarobnog napitka na konja , 100 000 legionara u Brutovom snu). Može se izvući zaključak da sa ovim filmom počinje novo doba u sferi filmskih vizuelnih efekata. Nikada do sada na jednom filmu nisu bile udružene tri komapnije u radu na specijalnim efektima.

Nakon trideset sedam godina, francuski odgovor na Diznijeve junake, živahni galski ratnik, dugačkih brkova, postao je simbol francuske moderne kulture. Udercov publicista govori da je dobro to što je Dizni svestan da Asteriks postoji " Mislim da je to osnovni razlog što je Fox zainteresovan za filmove o Asteriksu. Asteriks je jedini koji muči Diznija. Gde god se Asteriks pojavi, Dizni ima konkurenciju, ništa Diznija ne može zaustaviti ako ne Asteriks"

Sa 2,8 miliona, prodatih stripova u Francuskoj, 5,2 miliona primeraka stripova na 13 nefrancuskih jezika prodaju se svakog meseca u Evropi. Na svetskom nivou prodato je 280 miliona primeraka na 78 jezika.

Neverovatan uspeh filma u Rusiji privukao je pažnju časopisa Variety i Le Film Francais, dva referentna časopisa na polju filmske umetnosti. Uopšte, Asteriks je očarao Istočnu Evropu. Grci spremaju posebnu dobrodošlicu ovom filmu.

Distributerska kuća Pro Vision 6.03.2008. će premijerno, u Domu Sindikata prikazati film "Asteriks na Olimpijadi" i na taj način pružtiti podršku našim Olimpijcima na putu za 29. Olimpijske igre u Pekingu. Gosti Pro Vision-a, biće zvaničnici Olimpijskog komiteta, kao i sportisti koji će nas predstavljati na Igrama u Pekingu.

2008. je godina održavanja Letnjih olimpijskih igara, istovremeno, Olimpijski komitet Srbije slavi 98. rođendan. Ove godine u Pekingu prvi put od 1912, od Olimpijskih igara u Stokholmu, sportisti naše zemlje će se takmičiti pod zastavom Srbije na najvećoj sportskoj manifestaciji trećeg milenijuma. Povodom ovih značajnih jubileja Olimpijski komitet Srbije, zajedno sa svojim prijateljima i partnerima, organizovaće niz manifestacija u sedmici koja prethodi glavnoj proslavi 23. februara u hotelu „Moskva“ gde je davne 1910. ispisao prve stranice svoje istorije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: