Bin Laden bio u Zagrebu 80-ih?

Popis 28 zemalja u kojima su se ugnezdili ogranci Al Kaide, među kojima su Hrvatska i BiH a koji je objavil italijanska Unita, ne iznenađuje, ni površne posmatrače, a kamo li stručnjake za terorizam, navodi “Večernji list“.

Zainteresiranost Bin Ladena za ove prostore, naime, kako podseća ovaj zagrebački dnevnik, proteže se još od vremena bivše Jugoslavije, preko rata u BiH, pa sve do ovih dana u kojima se Al Kaida u borbi protiv "globalnog imperijalizma pokušava uvući u svaku poru zemaljske kugle.

Da je zaista tako, potvrđuje i dokument SDPR (jugoslavenske Savezne direkcije za promet roba) iz 1986, koji poseduje “Večernji list“ i u kojem se pod naznakom “Vojna tajna!“ i “Strogo poverljivo!“ potanko opisuje nimalo turistički boravak tada 29-godišnjeg Osame bin Ladena u bivšoj Jugoslaviji.

U dokumentu "Zabeleška o razgovoru sa strancima" stoji da su 25. juna 1986. u prostorije SDPR-a nenajavljeno stigla tri stranca u pratnji Jugoslovenki Zorice Riđešić i Milice Karadžoglu, te predstavnika “Geneksa“ Aleksandra Markovića.

Trojica stranaca su imenovana kao Fathi Mohamed Ali - funkcioner u pokretu otpora Avganistana protiv SSSR-a, Osman Kaldirim - turski državljanin koji živi u SAD i Osama bin Laden - državljanin Saudijske Arabije.

Kao razlog njihove posete navodi se "zainteresiranost za kupnju šireg asortimana modernog oružja s kojim bi se lakše suprotstavili moćnoj sovjetskoj sili u Avganistanu".

Ponuđenih sto miliona dolara u gotovini, piše zagrebački list, ubrzalo je pregovore, pa je Bin Laden nakon samo nekoliko dana pregovora u zagrebačkoj podružnici “Beobanke“, otišao u Beograd, gde je od vojske tražio podršku u borbi protiv Sovjeta u Avganistanu.

Potom je bio i u Čapljini, gde je pokušao da dogovori i nabavku bojnih otrova.

Bojne otrove je tadašnja JNA proizvodila i u Potocima kod Mostara, ali po tvrdnjama jednog vojnog obaveštajca iz tog vremena, ta mu je želja bila uskraćena zato što je stav Jugoslavije bio da se bojni otrovi prodaju isključivo državama, a ne organizacijama i pokretima.

Od nekadašnjeg saudijskog studenta i odmladinca islamskog fronta, koji je s punim koferom porodičnog novca hodao po "prijateljskom svetu" i nabavljao oružje za razne "oslobodilačke ciljeve", Bin Laden se brzo premetnuo u borca na avganistanskom ratištu, kasnije i u prvog čoveka zloglasne Al Kaide.

"Njegovi kasniji putevi na tlu bivše Jugoslavije bili su već utabani. Nakon završetka rata u Afganistanu te izbijanja onog u BiH, Bin Laden je 1992. u Ul. Križnog puta 105 u Zagrebu osnovao humanitarnu organizaciju Al Kifah, na čije je čelo postavio Hamrudina Hirbanija, bivšeg pilota alžirskog zrakoplovstva... a sam Hirbani se u Zagrebu zadržao kratko te otišao u BiH, potom u Albaniju, pa ga je CIA osumnjičila za pokušaj napada na američko veleposlanstvo u Rimu", piše “Večernji“.

Osim njega, u Al Kifahu je radio i Alžirac Abdelmežid Dohman, za kojim su SAD raspisale nagradu od t miliona dolara. Drugu Bin Ladenovu humanitarnu organizaciju, Al Muafak, vodio je Tunižanin Šefik Ijadi u zagrebačkom naselju Borovje. Nakon napada na Svetski trgovinski centar 11. septembra, Britanija je raspisala međunarodnu poternicu za Ijadijem.

Obe organizacije, Al Kifah i Al Muafak, đelovale su u Hrvatskoj do kraja 1996, a potom se preselile u BiH. Iako su bile registrovane kao humanitarne, Osama bin Laden je preko njih na tle BiH preko Hrvatske, uz pomoć akreditacija UNHCR-a prebacio stotine avganistanskih boraca i pripadnika Al Kaide.

"Osim zbog 'obrane braće muslimana', Osama bin Laden time si je pokušao osigurati strateški položaj koji bi mu omogućio lakšu infiltraciju u ovaj dio Europe", zaključuje “Večernji list“.