Stečajni direktori uz lični zalog

Agencija za privatizaciju raspisala je konkurs za zastupnike kapitala podržavljenih firmi i do sada se prijavilo skoro 200 kandidata.

Izvor: B92

Subota, 09.10.2010.

15:18

Default images

Posle 15. oktobra sledi izbor. Reklo bi se - standardna procedura. Ipak, jedan detalj u svemu dobija na važnosti i pobuđuje pažnju jer uvodi novu praksu.

Izabrani upravljači imovinom i poslom moraće ubuduće da potpišu saglasnost da je njihova lična imovina, znači stan, automobil ili neka druga nepokretnost zalog u slučaju lošeg rada i negativnog rezultata.

Zakonska mogućnost za takvu garanciju postojala je i ranije, ali nije korišćena.

"Poenta je da se obezbedi odgovornost, da kada imate jednu takvu meru, to je mera koja je doneta ranijim propisima, mi to nismo želeli da menjamo, i to je vrsta garancije da neko neće prihvatati posao, bez da ima tu vrstu odgovornosti koja mu stoji u pravilniku“, objašnjava direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković.

"Ja želim sreću Agenciji ako uspe da od sto preduzeća izvuče 15, biće to veliki uspeh. Mislim da je najveći problem kadrova koji će voditi ta preduzeća, jer to nije samo pravni i ekonomski deo, tu mora da bude dosta i menadžerskog duha, mora da se poznaje proizvod, tržište, i to je proces koji traje od tri do pet godina da bi jedno preduzeće moglo da stane na noge“, kaže Radoslav Veselinović, iz “Galeb grupe“.

Privrednici i ekonomisti misle da ima i onih firmi koje su loše privatizovane, da je proces poništavanja kupoprodajnog ugovora često došao kasno i da se ta činjenica mora imati u vidu.

"Država je tu trebalo da napravi podelu između onih firmi za koje je to moglo da se uradi i između onih za koje to nije moguće da se uradi. Sigurno da postoje firme koje sa malo kapitala i malo uređivanja staviti ponovo u život, ali neke firme sigurno ne mogu“, rekao je direktor "Amiga" Kraljevo Miroslav Tlačinac.

"Ovo je iznuđen potez. Cela država i mi u Agenciji za privatizaciju moramo da tu činjenicu da jedna petina, ili čak jedna četvrtina svih privatizovanih preduzeća je neuspešna, moramo nešto da uradimo. Moramo da nađemo adekvatne ljude koji će se ozbiljno i savesno baviti poslom u svakom pojedinačnom preduzeću“, kaže Cvetković.

Budući upravljači, ako dobro rade, moći će taj posao da obavljaju i u više firmi. Ipak, neće više moći da poverenu imovinu, a to je ranije bio čest slučaj, umesto očuvanja i uvećanja, upropaste bez konkretnih posledica.

Hoće li potpis na saglasnost da mogu izgubiti ličnu imovinu ako loše rade, postati i realnost? Ekonomisti su nepoverljivi.

"Mi smo jako daleko od toga da bismo takvu ideju mogli da realizujemo u životu. Upravo zbog toga što su naše institucije tako slabe, što i kad bi neko od tih upravnika i došao u situaciju da plati to, on bi našao hiljadu način da izvrda naše zakone, i na kraju da podmiti nekoga i jednostavno zaobiđe pravdu. Znamo da do sada nijedan slučaj nije realizovan u smislu da je neko svojom imovinom nadoknadio propuste koje je načinio u upravljanju“, smatra Danilo Šuković sa Instituta društvenih nauka.

Da li će dosledna primena zakona, koja otvara mogućnost da lična imovina bude zalog, dati bolje rezultate od dosadašnjih u očuvanju državne imovine radi ponovne prodaje, videćemo za nekoliko meseci.

Do sada je za stečajne upravnike posao uglavnom bio samo isplativ, a u slučaju propasti firme koju su vodili, bilo po onoj narodnoj "nikom ništa“. 5. Oktobar

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: