Srbija

Sreda, 06.08.2014.

13:37

Ni Krstić ne prebroja sve činovnike

Tačna evidencija zaposlenih kod države ne postoji, pa i najave o sređivanju stanja u javnom sektoru teško su izvodljive.

Izvor: Tanjug

Default images

Zakonska rešenja u ovom trenutku doprinose tek približavanju radnih uslova u državnoj i privatnoj službi.

Ministarstvo finansija navodi podatak iz oktobra 2013, prema kojem je u javnom sektoru tada radilo 740.000 ljudi. Od tada do januara ove godine, prema rečima bivšeg ministra finansija Lazara Krstića, još je 40.000 ljudi zaposleno, pa i to nije konačan broj, jer, kako je naveo, od oko 10.000 državnih institucija mnoge nisu dostavile podatke o broju zaposlenih.

Sve to bi, naime, moglo broj zaposlenih u državnoj službi da uveća do nekih 780.000, a za konačne i precizne podatke, dodao je, moraćemo da sačekamo novi zakon o registru.

Krstić je pri tome pomenuo i da je u januaru ove godine broj zaposlenih smanjen za oko 4.000, te da bi se tom dinamikom za dve godine sa spiska za plaćanje iz državnog budžeta moglo skinuti nekih 100.000 radnika, ali, naglasio je, i tada bismo, sa 20 odsto zaposlenih u javnom sektoru, bili iznad evropskog proseka.

U Nemačkoj u javnom sektoru radi 10,3 odsto od ukupnog broj radnika, a u drugim evropskim državama taj procenat se kreće između 10 i 18 odsto.

U našem slučaju, za plate zaposlenih u javnom sektoru država izdvaja 30 odsto svog budžeta.

U takvoj situaciji, na pitanje koliko su približena radna prava u državnoj službi i kod privatnika, nakon što je vlada juče prosledila skupštini set zakona o državnim službenicima i o radnima odnosima u državnim organima, stručnjaci kažu - ne značajnije, pa ni uštede na tom polju ne mogu za sada opravdati očekivanja.

Konsultant Dragoljub Rajić tvrdi za Tanjug da je dobro što se radi na približavanju prava zaposlenih u državnoj upravi sa pravima zaposlenih u privredi, jer se oni uglavnom izdržavaju od novca koje zaposleni u privredi akumuliraju.

"Međutim, ova odluka o drugačijem obračunu minulog rada će verovatno pogoditi samo one koji su radili u privatnom sektoru pre zaposlenja u državnoj službi, a na žalost, takvih nema mnogo", smatra Rajić.

Tome u prilog pominje podatak da je od 2008. do početka ove godine u privatnom sektoru bez posla ostalo 280.000 ljudi, dok je istovremeno zaposleno 245.000 u javnom sektoru i državnim službama, pri čemu, dodaje, većina tih ljudi nije došla iz privatnog sektora.

"To znači da će njima minuli rad i dalje biti obračunavan po starom sistemu i za sve godine radnog staža. Efekti će biti mnogo manji nego što će biti u privatnom sektoru", izjavio je on.

Rajić konstatuje da su prava zaposlenih u državnoj upravi i privredi i dalje različita, pa zato predlaže da se izmene još neki važeći akti, čime bi se radna prava državnih službenika više približila onima koja imaju zaposleni kod privatnika.

Da su državni službenici praktično zaštićeni od novog Zakona o radu, nedavno je ukazao zaštitnik građana Saša Janković koji je naveo da je rad zaposlenih u državnoj službi i lokalnim samoupravama definisan Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o radnima odnosima u državnim organima.

"Ako uzmemo u obzir da je država jako veliki poslodavac i da su lokalne samouprave takođe veliki poslodavac, onda ispada da se na veliki broj radnika ne odnosi Zakon o radu", izjavio je zaštitnik građana.

Ministarka Udovički juče, nakon što je vlada predložila izmene dva zakona, nije mogla da kaže na koji broj ljudi se najnovije zakonske izmene odnose, već je naglasila da će ukidanje minulog rada važiti za zaposlene u državnoj upravi, javnim ustanovama i lokalnoj samoupravi, ali ne i za one koji rade u javnim preduzećima, koji su, kako je ranije rekla, najveći problem.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Nemačka na udaru Rusije: "Uzimamo svoje"

Ruski sud naredio je da imovina, računi, nekretnine i akcije Dojče banke i Komercbanke budu zaplenjene u Rusiji, kao deo tužbe protiv nemačkih banaka, navodi se u sudskim dokumentima.

13:07

19.5.2024.

1 d

Podeli: