Prepolovljen rod maline

Očekuje se da ovogodišnji rod maline u Srbiji bude od 40 do 50 odsto manji nego lane zbog nepovoljnih vremenskih prilika tokom razvoja i sazrevanja plodova.

Srbija

Izvor: B92

Sreda, 29.08.2012.

12:19

Default images

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o proceni roda, površine pod zasadima maline u 2012. godini iznose 15.332 hektara.

"Na osnovu podataka sa terena i procene poljoprivrednih stručnih službi, očekuje se da ovogodišnji rod maline bude oko 55.000 tona, što je umanjenje od oko 40 odsto u odnosu na rod 2011", rečeno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede.

Razlog smanjenja prinosa su izuzetno niske temperature u februaru i mrazevi početkom aprila, što je dovelo do izmrzavanja lastara i cvetnih pupoljaka. Padavine i nedostatak sunčanih dana u maju, nepovoljno su uticali na zrenje i doprineli razvoju biljnih bolesti,a visoke temperature i suša u letnjim mesecima, uticale na ubrzano sazrevanje, usled čega su plodovi ostali sitniji, pa je samim tim i kvalitet lošiji a prinos umanjen, objašnjavaju u Ministarstvu.

Miloš Mirković, proizvodjač iz Ivanjice kazao je Tanjugu da je ove godine cena maline bila prilično niska, od 125 do 180 dinara, imajući u vidu da je rod, prema njegovim rečima, podbacio preko 60 procenata.

"Mnogi malinjaci su zbog jake zime i velikih snegova nastradali, a suša je takodje uticala na rod koji je ove godine manji za oko 65 procenata", istakao je Mirković i dodao da ne postoji strategija u proizvodnji ovog voća, kao i to da je realna otkupna cena trebala da bude veća od dva evra po kilogramu.

Hladnjačar Milomir Zimonjić smatra, medjutim, da je otkupna cena bila previsoka i prema njegovom mišljenju "poljska malina se mnogo više traži nego srpska".

Predsednik Unije malinara Dragiša Terzić mišljenja je da država, odnosno resorno ministarstvo treba da pomogne proizvodjačima mnogo više.
"Mi tražimo od ministarstva da proizvodjačima pomogne i obezbedi sredstva za sadnju 20 odsto sorti tjulamena, tjulimedžika i mikera kako bismo izvozili svežu malinu, 30 odsto da izvozimo u finalnom proizvodu (u vidu voćnih jogurta, koncentrata) i 50 odsto kao griz, rolend, blok ili brul, ali pod srpskom robnom markom", kazao je on.

Time bi, kako navodi Terzić, bio napravljen deficit zamrznute, a Srbija bi se na svetskom tržištu pojavila kao ozbiljan proizvodjač sveže maline čime bi bio postignut kvalitet, kvantitet i kontinuitet.

Prema njegovim rečima, malina se trenutno izvozi kao sirovina i poluproizvod, a u poslednjih par godina pod tudjom robnom markom. Proizvodnja ovog voća je u deficitu na svetskom nivou, ako se uporedi sa 2002. godinom manja je za oko 170.000 tona, dodaje Terzić. Savetnik predsednika Privredne komore za Srbiju Vojislav Stanković izjavio je za Tanjug da je sezona otkupa počela sa veoma niskom cenom, "koja je u prvoj fazi berbe bila odraz i kalkulisanja i nesredjenih odnosa na relaciji primarni poljoprivredni proizvodjači-hladnjačari", kao i prve procene roda maline od 90.000 tona koju je izneo RZS.

"Malina se bere sukcesivno, u kasnijim delovima branja, suša je pogodila plod, pa je rod, u zavisnosti od regiona manji od 40 do 50 odsto, što je doprinelo i rastu cene", kazao je on.

Stanković je podsetio da je otkupna cena tog voća na početku berbe iznosila od 90 do 100 dinara po kilogramu, da bi na kraju dostigla cenu od 170 do 180 dinara po kilogramu.Prema zvaničnim podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna proizvodnja maline u poslednjih pet godina iznosi 84.345 tona, sa prosečnim prinosom od 5,6 tona po hektaru. Najzastupljenije sorte maline u Srbiji su "vilamet" i "miker", koje su odličnog kvaliteta i konkurentne su na evropskom i svetskom tržištu. Postoji i tendencija uvodjenja novih sorti malina kao što su "polka" i "polana" sa kojima se očekuje još veća konkurentnost, posebno što sorta "polka remontantna" daje rod dva puta u toku godine.

Vrednost izvoza maline u 2011. godini je 183,4 miliona dolara, što čini 41 odsto vrednosti ukupno izvezenog voća. Od ukupne količine maline proizvedene u Srbiji u 2011. godini, izvezeno je 88 odsto. Najviše maline se izvozi u smrznutom stanju (85 odsto), dok se u svežem stanju izveze svega 10 odsto, a preradjene pet odsto.

Malina se najviše izvozi u zemlje Evropske Unije (Nemačka, Francuska, Holandija, Belgija, Austrija, Italija) a od zemalja u okruženju, najveći izvoz je u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Poslednje dve godine primećen je nešto veći izvoz u Švajcarsku i SAD, kao i na Rusko tržište koje pokazuje sve veći interes. U prvih pet meseci 2012. godine zabeležen je i izvoz znatne količine maline u Veliku Britaniju što ukazuje na to da potencijala za prodor na nova tržišta ima i to, kako zamrznute maline, tako i proizvoda od maline, prvenstveno soka, čija proizvodnja poslednjih godina beleži rast.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: