Pomoć biznismena nije besplatna

Patriotizam nema veze sa ponudom biznismena da pomognu srpskim preduzećima, već sa idejom da se privreda pokrene, a ulaganja naplate, kaže Zoran Drakulić.

Srbija

Izvor: B92

Četvrtak, 22.04.2010.

10:01

Default images

Vlasnik "Ist pointa" je u emisiji Kažiprst B92 rekao da krupni kapitalisti nude državi da propalim preduzećima pomognu znanjem, menadžerskim sposobnostima, a delom i finansijskim sredstiva, ali da očekuju da rad i uložena sredstva naplate kroz podelu nekog budućeg profita koji to preduzeće ostvario.

Drakulić objašnjava i da pomoć koju biznismeni nude srpskoj vlasti nema veze sa patratiozmom, kako je to rekao vlasnik „MK Grupe“ Miodrag Kostić, njegov kolega iz kluba Privrednik

"Ma kakav patriotizam. Niko nije lud da gubi svoje vreme u propalim firmama, kad ionako imamo posla preko glave. Naša ideja je da u preduzećima koja ne rade pokrenmeo proizvodnju uz našu menadžersku pomoć, a onda da za svoje vreme dobijemo 10-15 odsto budućeg profita", objašnjava Drakulić.

On dodaje i da je Miodrag Kostić sam predložio da besplatno postane član Upravnih odbora nekih firmi kako bi im pomogao, ali da drugi biznismeni imaju i previše posla za dodatan besplatan angažman u državnim firmama. Drakulić tvrdi i da je pomoć Srbiji kao zemlji koja još nije izašla iz krize u suštinski motiv za ovaj predlog krupnih kapitalista.

"Ne proizvodimo, ništa ne izvozimo prezaduženi smo kao država i uz to ne možemo očekivati nikakve velike investicije iz inostranstva. Takva situacija utiče i na poslovanje krupnih kapitalista. Kada bi proradilo tih 700 preduzeća koja sada ne rade, zaposlili bi se ljudi, punio bi se budžet, a i potražnja za našim proizvodima bi porasla. Svi bi imali koristi. To je naš motiv", kazao je Drakluć.

Konačan model moguće saradnje krupnih kapitalista i države u pokretanju posrnulih državnih preduzeća nije usaglašen, a Drakulić napominje da su krupni biznismeni spremni čak i da finansijski učestvuju u pokretanju poslovanja domaćih firmi, ali da ne insistiraju na tome da budu vlasnici tih firmi, kako se spominje u medijima.

"Ideja je da dugovi firmi moraju da budu vraćeni. Mi bi participirali sa određenim sredstivima, a deo bi dala država. Pa bi videli koliko vrede ulaganja i koliko vredi menadžment i onda bismo delili profit, ako ga bude. Ne institiramo na tome da postanemo vlasnici firmi, već bi ta firma kada stane na noge za 5-6 godina mogla da se proda, a možda i u toku tog restrukturiranja mi ponudimo državi da kupimo preduzeće. Postoje mnoga rešenja", kaže Drakulić.

Javnost nas ne voli, pa Vlada zazire od saradnje sa biznismenima

Informacija koja se pojavila u medijima da je Miroslav Mišković vlasnik Delte tražio povlašćeni položaj za krupne kapitaliste nije tačna, tvrdi Drakulić i dodaje da oni samo insistiraju na jednakom tretmanu kao što ga imaju i druge firme tog kailibra u regionu.
"Mi sada nemamo te uslove. Možda zato što je Srbija siromašnija ili što se naša vlada plaši da komunicira sa krupnim kapitalistima. Plaši se uglavnom zbog javnosti koja vulgarizuje naše predloge i parafrazira ih onako kako nisu izrečeni. Privatne firme pune 60 odsto budžeta, a imate veliki broj državnih firmi koje gube ogromne pare, dobijaju subvencije od države i uz to njihovi radnici imaju duplo veće plate nego moj radnik u Sevojnu. Privatni kapital sebi ne može da dozvoli da troši pare koje nismo zaradili, a država troši pare da bi očuvala socijalni mir. To je neracionalno. Kad već doprinosimo budžetu smatrmo da imamo pravo i da nešto zazvrat i dobijemo", kaže Drašković.

On dodaje i da država treba se brine za privatne kapitaliste jer oni zapošljavaju mnogo ljudi, ali da sa druge strane nisu pretnja za bankarski sistem jer se 90 odsto njih zadužuje u inostrantvu.

"Ti subvencionisani krediti koje nam država daje ne predstavljaju nikakvu pomoć i jedva da sa 10 odsto učestvuju u našem ukupnom zaduženju. Država bi morala da uradi mngo više ako želi da nas zadrži ovde, jer su uslovi poslovanja postali užasni. Da se vratim u 2000. godinu sigurno bih drugačije rasporedio svoja ulaganja", navodi Drakulić.

Čanak: Samo jeftina propaganda

Predsednik ujedinjenog granskog sindikata Nezavisnost Branislav Čanak smatra da je ideja o ulasku privatnog kapitala u državna preduzeća na način koji su predložili krupni kapitalisti, potpuno besmislena. "Suviše liči na jeftinu propagandu i mislim da nema trunke realnog oslonca. Više liči da je u pitanju ne ustupak države krupnim biznismenima, već da ovaj put veliki biznis čini ustupak vladi i pomaže joj da opstane još nekoliko meseci ovom injekcijom, makar i propagandnom. Mislim da je ovo dokaz da je ekonomska politika ove vlasti potrpuno krahirala", kaže Ćanak.

On ne očekuje da će biznismeni koji uđu u ovakav posao ostati tu dugo ukoliko nema vidljivog profita i ukoliko to počne da ih košta. Čanak podeća da je formiran Socijalno-ekonomski savet koji bi trebalo da rešava problem zapošljavanja u Srbiji, a u kome su bili i krupni kapitalisti koji su prestali da dolaze na njegove sednice.

"I Drakulić i Mišković i još nekoliko njih je bilo u prvom sazivu Saveta, ali su jednostavno nestali iz njega. Nije ih niko izbacio, imali su prilike da sve ovo što sad pokušavaju da urade urade u okviru zakona. Mogli su da ostanu u Savetu i da daju svoj doprinos, a ne da ga daju ovako izvan sistema", kaže Čanak.

"Ja to mogu da objasnim jedino tako što su bili zamoljeni od države 'Dajte nam pomozite malo da izgleda da se nešto dešava i da ste i vi uključeni u to što se dešava, pa ćemo posle da vidimo'. Zato i ta odstupnica koju je Drakulić najavio", objašnjava on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

83 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: