U trenutku kada je Slobodan Milošević otišao s vlasti, čak 65 odsto porodica u Srbiji imalo je prihod po članu niži od nivoa potrebnog za preživljavanje.
Uz prosečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 5,4 odsto u periodu 2000–2008. oko pola miliona građana odskočilo je iznad linije siromaštva. Ipak, prosečne plate još uvek su niže nego u vreme poslednjeg premijera Jugoslavije Ante Markovića, a u odnosu na 1990. prosečne penzije su gotovo prepolovljene.
Tvrdnju da se danas živi bolje nego pre deset godina teško je opovrgnuti, jednako kao što je teško braniti tvrdnju da živimo mnogo bolje nego pre famoznog 5. oktobra 2000. Jer, uprkos neospornom napretku, nismo predaleko odmakli. O tome svedoči i tekst Lazara Šestovića i Marine Wes, objavljen u poslednjem broju „Kvartalnog monitora“, biltena Fonda za razvoj ekonomske nauke.
Kao što priliči nepristrasnoj analizi, analitičari Svetske banke ukazuju na krajnje lošu startnu poziciju Srbije koja je u tranziciju ušla kao jedna od najsiromašnijih država Evrope sa BDP-om po stanovniku koji je od 1989. do 2000. praktično prepolovljen.
Vlada Zorana Đinđića preuzela je rukovođenje državom u kojoj je prosečna plata za deset godina smanjena osam puta, državu sa 735.000 nezaposlenih, 770.000 ljudi na prinudnim odmorima i 600.000 izbeglica i raseljenih. I to je, neosporno, otežavajuća okolnost s kojom većina zemalja u tranziciji nije morala da se suoči.
Prateći oporavak srpskog društva posle 2000. analitičari Svetske banke uočavaju da je snažan privredni rast u periodu 2000–2008. praćen povećanjem deficita tekućeg računa bilansa plaćanja i povećanjem duga privatnog sektora. Do „pregrevanja“ privrede, kažu autori analize, došlo je ponajviše zbog brzog kreditnog rasta u bankarskom sektoru i povećanih pozajmica koje su domaća preduzeća uzimala u inostranstvu.
Tako je, na primer, krajem 2008. nivo duga srpskih firmi prema matičnim bankama u inostranstvu bio za 43 odsto viši od duga bankama u Srbiji. Kao negativnu tendenciju, autori izdvajaju slabiju naplatu PDV-a, akciza i poreza na dohodak, što je dovelo do pada fiskalnih prihoda sa 42,9 u 2005. na 40,9 odsto BDP-a u 2008.
I konačno, domete srpske tranzicije posebno srozava činjenica da privredni rast nije doprineo smanjenju stope nezaposlenosti koja je u 2008. bila veća nego 2000.
Šta se dogodilo krajem prošle i tokom ove godine, dobro je poznato, a analitičari Svetske banke kao pozitivne stvari izdvajaju zaustavljanje pada industrijske proizvodnje i slabljenje inflatornih pritisaka. Ocenjujući da je najgori deo recesije prošao, autori prognoziraju da će se srpski BDP naredne godine oporaviti za 1,5 odsto, dok u 2011-2012. očekuju rast od tri do pet odsto.
Sve to pod uslovom da se konačno reformiše neefikasni javni sektor, da se nastavi s poboljšanjem investicione klime i da se poveća štednja i privrede i stanovništva. Naime, iako naši građani u bankama čuvaju blizu šest milijardi evra, analitičari Svetske banke ističu da je stopa štednje u Srbiji niska, ispod 10 odsto BDP-a, po čemu smo na listi Svetskog ekonomskog foruma tek na 125. mestu.
Suočavanjem ovakve analize s euforičnim hvalisanjem političara osokoljenih ukidanjem viza, dolazimo do zaključka koji je teško osporiti: po brzini i kvalitetu sprovedenih reformi tranzicija u Srbiji ne spada u najgore, ali ni u najuspešnije. Koliko god se pravdali katastrofalnim startnim pozicijama, moramo priznati da ni drugima nije bilo lako.
Eto, na primer, Estonija je po raspadu SSSR-a doživela kolaps, inflaciju od 1.000 odsto, cene goriva skočile su 10.000 odsto. A danas je to četvrta ekonomski najslobodnija zemlja sveta, s inflacijom od tri odsto, niskim carinama, nultim porezom na neraspoređenu dobit i BDP-om koji u iznosu od 80 odsto stvaraju privatna preduzeća. A promenili su 13 vlada za 15 godina. Mart Lar, prvi postkomunistički premijer Estonije, kaže da su za uspeh ključna tri faktora – vladavina prava, odlučnost da se bolne reforme sprovedu do kraja i, kao najvažnije, promene u glavama ljudi.
Upravo te promene kod nas se dešavaju sporo, čak sporije od promena u institucijama. Dobrim delom zbog toga Srbija u društvu zemalja u tranziciji zauzima prvo mesto samo po ceni naftnih derivata.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je danas da će biti kandidat na evropskim izborima u junu nadajući se da će tako podržati svoju stranku Braća Italije iako neće preuzeti funkciju ako bude izabrana.
Borbe na istoku Ukrajine su se pogoršale, a ukrajinska vojska se "povukla na nove položaje na najmanje tri mesta duž linije fronta", rekao je danas vrhovni zapovednik Oružanih snaga Ukrajine.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 29
Pogledaj komentare