Četiri miliona mobilnih telefona uvezeno ilegalno u Srbiju

U poslednjih deset godina legalno je uvezeno nešto više od 2.780.000 mobilnih telefona, a u istom periodu zabeleženo je skoro sedam miliona korisnika. Još niko nije krivično odgovarao za šverc mobilnih telefona. Domaćem tržištu potrebno je 1,5 miliona aparata godišnje, a prošle godine je legalno uvezeno nešto više od milio mobilnih telefona.

Fokus

Izvor: Slobodanka Stameniæ

Nedelja, 25.05.2008.

13:23

Default images

Zbog ilegalnog uvoza mobilnih telefona u prethodnih deset godina, državna kasa je u najboljem slučaju izgubila skoro 160 miliona evra . Računica je veoma jednostavna. Naime, prema zvaničnim podacima mobilnih operatera, na mobilnim mrežama početkom 2007. bilo je nešto manje od sedam miliona pretplatnika, a za korišćenje SIM kartice neophodan je i telefon.

Sa druge strane, prema zvaničnim podacima Uprave carina u zemlju je legalno uvezeno tek 2.786.250 mobilnih telefona u periodu od 1997. do 2007. Poređenjem te dve cifre može se zaključiti da je u tom periodu prošvercovano najmanje četiri miliona mobilnih telefona. Računica se može zaustaviti na toj cifri čak i pod pretpostavkom da ni sve pretplatničke kartice nisu aktivne, jer pretplatnici menjaju mobilne aparate. Operateri navode da se telefoni u Srbiji menjaju na dve do tri godine, čime bi se procena o broju ilegalno uvezenih telefona i više nego udvostručila.

Time bi se udvostručio i gubitak iz budžeta. Na tih četiri miliona telefona nije plaćena carina. Kako se prosečna cena telefona kreće oko 120 evra, a carina iznosi 15 odsto, na pomenutu količinu telefona u budžet bi samo za carinu bilo uplaćeno 72 miliona evra .

Poređenja radi, Specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala podiglo je optužnicu protiv 53 osobe, pripadnika takozvane drumske mafije, jer su državu u dve godine oštetili za 6,5 miliona evra uzimajući za sebe deo novca od naplate putarina. Dok je suđenje članovima drumske mafije u toku i preti im višegodišnja robija, za ilegalan uvoz mobilnih telefona na veliko nikada niko nije osuđen.

Uvozom mobilnih telefona može da se bavi bilo koje pravno lice, a ne postoji registar distributera, pa svaka trgovina tehničkom robom može da prodaje i mobilne telefone. U toj trgovini, međutim, država gubi još novca jer se ilegalno uvezeni telefoni obično prodaju bez plaćanja poreza na dodatu vrednost. Iako kupac plaća cenu telefona koja uključuje porez, prodavac taj novac zadržava za sebe. Bez adekvatnih mehanizama da kontroliše uvoz i promet mobilnih telefona, ali i zbog nedostatka kontrole poreza koji se u takvoj trgovini ostvari, Srbija je ostala uskraćena za carinu i porez koji bi naplatila od uvoza i trgovine četiri miliona mobilnih telefona.
Nelegalni promet mobilnim telefonima u 2006. vredeo je 170 miliona dinara, procenjuje Tržišna inspekcija. Iste godine, za samo 15 dana inspektori su u velikim gradovima Srbije zaplenili telefona i opreme u vrednosti od tri miliona dinara. Prema rečima načelnice Tržišne inspekcije Vere Despotović, inspektori indirektno vrše kontrolu trgovine mobilnim telefonima - na osnovu Zakona o oglašavanju. Po tim osnovama, vodi se 300, pretežno prekršajnih sudskih postupaka.

Despotovićeva napominje da se u pojedinačnoj akciji tržišne inspekcije zatvori pet do 10 radnji, sve dok ne otklone nepravilnosti u poslovanju. "Najčešće lažno oglašavaju kako imaju 20 do 30 modela telefona. Odemo u radnju i pronađemo par komada. Osim toga, telefon oglase po jednoj, a zalihe drže po nižoj ceni", ukazuje Despotović.

Kako objašnjava, svaki mobilni telefon mora da poseduje dokumentaciju na srpskom jeziku, koja sadrži uputstva i garancije. Nepostojanje zvanične dokumentacije i garancije siguran je znak da je telefon iz "crnih tokova", odnosno da je reč o ilegalnoj trgovini. Takođe, svaka prodavnica telefona mora da obezbedi servis. U slučaju da nešto od navedenog nije poštovano, po reklamaciji građana na lažno obaveštenje o servisnoj mreži, tržišni inspektori kontrolišu radnje.

"Da nismo ovlašćeni da proveravamo oglašavanje, ništa ne bismo otkrili", naglašava naša sagovornica. Tako se dešava da inspekcija otkrije naizgled sve ispravno: fakture od uvoza, plaćenu carinu i druge dažbine, garantni list... Međutim, ilegalnu trgovinu inspekcija tada "lovi" tek na osnovu lažnog oglasa. Despotović potvrđuje da trenutno ne postoji spisak prodavnica mobilnih telefona, jer su uslovi za registraciju u Agenciji za privredne registre liberalizovani. Ministarstvo trgovine treba da uredi baze podataka, kaže ona, što je i predviđeno Predlogom zakona o trgovini. Iz Tržišne inspekcije tvrde da se veći deo ilegalnog prometa ostvari raznim oblicima trgovine izvan poslovnih prostorija, van poslovnih objekata, na primer na tezgama. "Na svakoj većoj buvljoj pijaci danas je moguće pronaći tezge na kojima se prodaju mobilni telefoni i oprema. Takva prodaja je zabranjena, a tržišni inspektori imaju ovlašćenja da oduzmu robu i napišu kaznu od 50 hiljada do milion dinara", zaključuje Despotović.

Mobilni telefon vredan stotinak evra, danas je moguće u Srbiji kupiti za dinar. Naime, sva tri mobilna operatera od prošle godine u svoju redovnu ponudu uključili su i pretplatničke pakete koji osim broja nude i mobilni aparat. Iz kompanije "Comtrade" ističu da zvanični distributeri najveći deo uvezenih telefona prodaju operaterima, dok se u maloprodaji proda manji deo.

“I u svetu postoji crno tržište, ali se procenjuje da ono ne prelazi 10 odsto ukupnog. Ovde je obrnuta situacija. Kao zvanični distributer suočavamo se sa prodajom mobilnih telefona na crno. Prema našim procenama 80 odsto mobilnih telefona uvezeno je na crno, a tek 20 odsto legalno. Računicu smo napravili poredeći podatke o zvaničnom uvozu i ukupnom broju telefona u zemlji. Situacija se malo poboljšava zbog operatera koji naručuju telefone isključivo od distributera. Takav telefon operater korisnicima kasnije nudi po znatno nižoj ceni od nabavne, ali uz uslov da ga koriste određeni period uz pretplatu”, objašnjava Petar Jordović, direktor jedne od Comtrade firmi.

On napominje da se na ilegalne telefone ne plaćaju porez i carina koji iznose 33 odsto od cene telefona, koliko ona iznosi ukoliko se telefon uvozi van kontigenata. Na taj način, oni koji se bogate prodajom telefona "na crno", mogu da ih ponude po znatno nižim cenama.
Prema Jordovićevim rečima, ilegalno uvezeni telefoni u prodavnicama su obično jeftiniji, jer se za njih ne plaćaju dažbine državi. Iz tržišne inspekcije navode da prodavnice koje prodaju nelegalno uvezene aparate obično drže određenu količinu legalno uvezenih telefona sa kompletnom dokumentacijom, dok ostale, bez papira, drže u skrivenim magacinima u radnji, ili van nje. Jordović ocenjuje da bi takvu ilegalnu trgovinu mogla da suzbije tržišna inspekcija češćim kontrolama prodavnica, ili država - smanjenjem carina.

Zvanični uvoznici daju garanciju od godinu dana na telefon, koliko je i zakonom propisano, a po isteku garantnog roka obavezni su da još četiri godine imaju sve rezervne delove i popravljaju telefon po potrebi. To je ugovorna obaveza svakog distributera. U slučaju telefona u radnji koja posluje "na crno", najčešće se dobija pismena garancija te firme, a ne od proizvođača kao kod legalnog distributera. Praksa pokazuje da kupac sa takvom garancijom teško uspeva da dobije drugi aparat umesto neispravnog, ili da ga popravi kod prodavca od kojeg je dobio garanciju. Takođe, kod telefona pravljenog za srpsko tržište, kupljenog od zvaničnih distributera, osnovni jezik u meniju je srpski. Naš sagovornik naglašava da će bolji pravni sistem i inspekcijski nadzor, ali i razvoj tržišta, smanjiti crno tržište mobilnim telefonima na "normalnih 30 odsto".

”Firma koja ima dvadesetak telefona u prodavnici, ako radi po propisima, ne može da bude profitabilna, jer ako plate sve dažbine, njihovi mobilni telefoni bi trebalo da budu skuplji nego u našim prodavnicama. A kod njih su jeftiniji. Ako znate da mi uvozimo 50.000, a oni sto telefona, a vidite da je kod njih cena 30 ili 50 odsto niža nego kod zvaničnog zastupnika, onda se pitate o čemu se tu radi”, kaže Jordović.

Prema njegovoj proceni, u Srbiji mobilni operateri prodaju godišnje do pola miliona mobilnih telefona, pa taj segment prodaje čini najveći deo kod distributera, dok je crno tržište mnogo veće. Tako je do skora bilo i u Hrvatskoj, kada je carina na telefone iznosila 10 odsto. Dolaskom novih operatera i ta zemlja je prihvatila zakone Evropske unije, pa je carinu na tehničke uređaje spustila na 0 i 1 odsto. Sada se u Hrvatskoj legalno proda 90 odsto, a ilegalno 10 odsto mobilnih telefona.

Neadekvatan odgovor države

Protiv vlasnika i direktora jednog preduzeća iz Beograda poreska policija je podnela krivičnu prijavu 2004. godine zbog sumnje da je izvršio krivično delo izbegavanja plaćanja poreza tako što je za godinu dana nabavio mobilnih i fiksnih telefona, kao i druge tehničke robe, u vrednosti od oko 334.441.458 miliona dinara. Roba je završila u prodaji bez obračuna i uplate poreza na promet od 66.888.291 dinara. Ovaj primer pokazuje da trgovina nije samo "mravlja", baš kao ni šverc i da postoje ljudi koji su se obogatili pljačkajući sugrađane, odnosno državu, tako što nisu plaćali carinu i porez na promet u uvozu i trgovini telefonima.

Poreska uprava - Sektor poreske policije kao organ nadležan za otkrivanje poreskih krivičnih dela, mobilnim telefonima "na crno" bavi se samo u slučajevima kada se radi o velikim količinama mobilnih telefona ili velikim novčanim iznosima. Na pitanje koja je granica za postojanje krivičnog dela utaje poreza, od Poreske policije smo dobili odgovor da je to izbegavanje plaćanja poreza od 150.000 dinara. Isti izvor naglašava da to najčešće nije slučaj, već se u maloprodajnim objektima u promet stavlja od 10 do 20 mobilnih telefona.

Na pitanje da li je u toku istraga zbog ilegalnog uvoza i trgovine mobilnim telefonima na veliko, nismo dobili ni potvrdan, ali ni odričan odgovor iz policije.

U međuvremenu - tržište raste. Pod pretpostavkom da je zaista reč o sitnom, mravljem švercu, mesečno bi prethodnih godina na taj način trebalo da bude prokrijumčareno čak 33.333 telefona, da bi dostigli cifru od 4.000.000. Previše za "lične potrebe".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

31 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: