Njeno kraljevsko visočanstvo, Kafa

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, na planeti se svakog dana popije oko jedna i po milijarda šoljica kafe! Tako vam uvek neko, kada mislite da sami ispijate svoju kafu, na drugoj strani sveta pravi društvo.

Piše: Tijana Krasić

Izvor: B92

Ponedeljak, 09.01.2006.

20:32

Default images

Kafica nam je možda najbolja drugarica. Iskreno, najviše volim da je pijem kada sam sama. Imam svoj mali jutarnji ritual: novobeogradska terasa, “Nes” kafica, pogled na lipu ispred prozora, jutarnje zalivanje cveća, posebna kontrola lepog Jove…

Hladnih dana nije baš uživancija piti kafu na hladnoj terasi. Možda i nije loše probati i to za onih sunčanih dana kada je Beograd nakratko pod čistim belim snegom. Uz malo mašte može vam se pričiniti i neka žičara! Ipak, zimi, dnevna soba je bolji izbor. Svi oni koji vitlaju noću, pa tada uče, rade, druže se, znaju da je kafica i tada nezamenljiva drugarica. Ona je tradicionalan izbor u akciji teranja sna, još uvek ne prevaziđen. Sve to, naravno, u ograničenoj količini.

Smrtonosna doza kofeina iznosi 150 miligrama po jednom kilogramu telesne težine, što znači da čovek od 80 kilograma može da se ubije s 12 gr kofeina iliti 100 šoljica kafe, dok bi ženu od 50 kilograma ubilo 7,5 grama kofeina ili oko 60 šoljica ovog napitka. Izračunato je da je najveća bezopasna količina devet šoljica dnevno, ali kako se za četiri do šest sati uticaj kofeina izgubi, dnevna doza može biti znatno veća.

Volter, koji ih je dnevno ispijao po 50 kafa, opomenut je da ne preteruje jer je navodno kafa otrov. On bi onda prešao na sledeću šoljicu i rekao da u njegovom slučaju kafa deluje vrlo sporo. Balzak pišući svoju Ljudsku komediju popio je 50.000 šoljica kafe, i ništa mu se nije desilo. Mađarski matematičar Pol Erdeš govorio je da je matematičar mašina za pretvaranje kafe u teoreme. Johan Sebastijan Bah je jednu svoju kantatu posvetio turskoj kafi. Možda bi moglo da se napravi nešto i za nes ili filter kafu?

Nisam probala kakav je efekat “Shower Shock” sapuna ili “Octane Energy” gela za tuširanje, koji su puni kofeina, ali kažu mu da su oni ipak napravljeni da kompjuterske ovisnike (koji su obično i ovisnici o kafi) da ih stimulišu na redovnije održavanje higijene.

Razvojni put kafe

Neki izvori kažu da je efekat kafe na ponašanje prvo uočen u Etiopiji oko 850 godine naše ere. Vredni pastir je primetio da ovce postaju hiperaktivne nakon što pojedu određene crvene bobice. Kada ih je on probao delovale su na isti način. Usamljeni monah je prolazio pored pastira, takođe probao bobice i otkrio da mu mogu pomoći da ostane budan tokom dugih molitvi. Druge priče govore o Arapinu koji je sa svojim sledbenicima proteran u Etiopiju i osuđen da umre od gladi u pustinji. Jednog dana gladni  očajnici su skuvali zrnevlje nepoznate biljke, i to im je omogućilo da prežive. Taj događaj je u obližnjoj Moki shvaćen kao božji znak, tako da su i biljka i piće od nje dobili ime "moka". Po dolasku u Aziju kafa  postaje omiljeno piće arapskog sveta.

Transport kafe van muslimanskog sveta bio je zakonom zabranjen, tako da je njeno širenje započelo krijumčarenjem. Međutim, islamske vlasti u Meki  proglašavaju je đavolovim napitkom i zabranjuju njeno konzumiranje, jer uživanje u kafi nema granica i odvraća narod od vere Prorokove. Srećom, Turci su  osvojili Siriju, Jemen i Egipat i očarani ukusom nove tečnosti naredbu stavljaju van snage. Tako su prve preteče kafića otvorene u Kairu i Meki, a najpoznatija u Konstantinopolju, 1475. godine. Turcima hvala što su kafu doneli i u Evropu. Kažu da je prva kafedžinica u Beogradu otvorena već 1554. godine, iste godine kada i u Istanbulu. A Turci, pošto su svet upoznali s kafom, prelaze na ispijanje čaja.  U isto vreme kada kafa dolazi u Evropu sa drugog kraja sveta stiže duvan. Najbolji drug kafice je svakako duvan, a tu očaravajuću kombinaciju otkrili su, naravno i opet, Turci. Prženje i mlevenje

Zelena zrna kafe se najpre suše i boja im postaje žuta. Pre upotrebe kafa se mora pravilno ispržiti i samleti. Nekada su domaćice same pržile kafu pa je svaka imala svoju minutažu za taj posao. Postupak prženja traje između 7 i 14 minuta, a maksimalna temperatura dostiže 240 stepeni. Isprežena kafa se deli na svetlu (7 minuta), srednju (9 do 11 minuta), srednjetamnu (12 do 13 minuta) i tamnu (14 minuta). Retko gde se kafa melje pred samo spremanje napitka, iako je upravo tako najbolja.

Najskuplja i najređa kafa

Priča koju sam o naj, naj kafa našla nije me privukla da je probam. Biće vam za desetak sekundi jasno i zašto. Sorta Kopi Luwak je toliko retka da se godišnje proizvede oko 250 kilograma, a pakovanje od stotinak grama prodaje se za 75 američkih dolara. Kopi Luwak se pravi na ostrvima Sumatra, Java i Sulavesi. Na tim ostrvima živi cibetka, torbar veličine mačke koji živi na drveću i dugo se smatrao štetočinom jer jede najzrelije plodove kafe. Zrno kafe prolazi kroz njegov digestivni trakt praktično bez oštećenja, a enzimi u želucu te životinje dodaju nešto jedinstveno ovim zrnima kafe. Domoroci da se ne bi peli na drveće i brali kafu, su počeli da sakulpljaju polusvareni izmet cibeta. Onda je ovo postala najtraženija kafa na svetu. Eto kako neko i od lenosti može imati koristi.

Četiri osnovna načina pripremanja kafe

Espreso je postao planetarni fenomen. Postojbinom ovog napitkasmatra se Italija, iako je u Francuskoj još početkom 19. veka napravljena prva mašina za espreso. Espresu se dodaju mleko, pavlaka i kakao. On je sastojak najvećeg broja vrsta napitaka od kafe. Za inspiracije i informacije obavezno posetite sajt www.latteart.org.

Filter kafa je prvi put napravljena 1908. godine, a osnovna razlika u odnosu na espreso je što se voda, koja prolazi kroz kafu u filteru, ne pušta pod pritiskom. Uglavnom je slabija od espresa.

Crna ili turska kafa priprema se bitno drugačije, a karakteriše je talog koji espreso i filter kafa nemaju. Kod nas ona se zove crna, turska, grčka i domaća. Njene varijante su sa ili bez šećera i mleka – i to je to. Jedina joj je prednost ako poželiš da gledaš u razne figurice, okreneš šolju, prekrstiš je i posle par minuta pokaže ti se sudbina pa ne moraš da brineš o budućnosti. Instant kafa je doživela pravi bum u 20. veku. Početak njene proizvodnje se vezuje za jednog japanskog hemičara koji je napravio prve granule instant kafe. Ovakva kakvu je danas koristimo, nastala je tridesetih godina 20. veka. Priprema laka i brza, samo preliješ granule vodom (toplom ili hladnom) i dodaš šećer i mleko. Vremenom su se razvili i sofisticiraniji načini spravljanja instant kafe, koji se uglavnom svode na prethodno mućenje granula kafe s malkice vode. Kafa na kub

Kafi se oduvek dodavalo svašta: šećer, cimet, mleko, smokve, badem čokolada, lešnik, vanila, šlag, mleko, jaje, sladoled, pavlaka, voće, ali i različita alkoholna pića.

Bečka kafa, moka, ajs kafa, kapućino (koji je dobio ime po svojoj smeđoj boji koja podseća na boju odeće sveštenika iz manastira Kapućin) neki su od najpopularnijih napitaka od kafe, a naročito su popularne razne varijante  instant kafenih napitaka.

Razne zemlje su razvile svoje kafene napitke dodajući im nešto “svoje”.

Italija -  Cafe Coretto s amareto likerom od badema;

Meksiko – Cafe Mexicano s tekilom i kahluom;

Francuska – Cafe Marnier s likerom Grand Marnier;

Jamajka – Jamaican Coffee s rumom i Tia Mariom;

Irska -  Irish Coffee s viskijem i to irskim.

Moguća je i nemačka kafa sa višnjevačom, ruska, s čim bi drugim nego, s votkom. Ne znam da li je neko probao kafu s šljivovicom – možda bi to mogao da bude naš izum.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

25 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

21 h

Podeli: