Pošto organizam nauči da prepozna koronavirus, bilo nakon prirodne infekcije ili nakon vakcinisanja, B ćelije stvaraju sveža antitela protiv virusa ako od pre nema dovoljno antitela koja cirkulišu u krvi i koja mogu da ga neutralizuju.
B limfociti ili B ćelije spadaju u bela krvna zrnca (leukocite) i samo oni mogu stvoriti plazma ćelije koje izlučuju antitela. B limfociti i T limfociti zajedno čine takozvani "adaptivni imuni sistem" koji može da se prilagodi novim ili promenjenim patogenima. Što duže B ćelije ostanu u telu, to se imuni sistem bolje bori s virusom
B limfociti uz T limfocite igraju vitalnu ulogu u odbrani organizma. Glavna im je funkcija da nakon aktivacije i prelaza u plazma ćelije produkuju antitela (imunoglobuline) te da prelaze u kategoriju memorijskih ćelija.
Ako se B ćelije aktiviraju preko ovih telu stranih antigena, mogu se razviti u plazma ili memorijske ćelije koje proizvode antitela. I što duže ti B limfociti ostanu u telu, to se imuni sistem može uspešnije boriti s različitim varijantama virusa.
B ćelije proizvode antitela samo kad su aktivirane Otprilike 5 do 15 odsto limfocita u krvi su B ćelije, a prisutni su i u slezini, limfnim čvorovima i krajnicima. Njihova primarna funkcija je stvaranje i sekrecija antitela. B limfociti proizvode antitela samo kad su aktivirani. Sazrevanje B limfocita se odvija u koštanoj srži, ali se njihova aktivacija događa u limfnim čvorovima.
U studiji objavljenoj na internet-stranici bioRxiv, koja još treba da prođe recenziju, naučnici su analizirali snagu više od 300 antitela koje proizvedu memorijske B ćelije, dobijenih od vakcinisanih dobrovoljaca, ali i osoba koje su prirodno prebolele infekciju koronavirusom.
Naučnici: Čini se da 30 odsto ukupnih antitela prepoznaje omikron "Čini se da je omikron uspeo da izbegne vrlo velik deo memorijskih B ćelija", rekli su naučnici, ali dodaju kako se "čini da ga još uvek delotvorno prepoznaje 30 odsto ukupnih antitela i blizu 10 odsto svih moćnih neutralizujućih antitela". To su zaključili Metju Mahevas i Paskal Šapert, naučnici sa Univerziteta u Parizu.
Oni veruju da bi snažna sposobnost memorijskih B ćelija da reprodukuju i proizvode antitela mogla nadoknaditi oslabljenu delotvornost tih antitela u manje od dva dana.
U kombinaciji s ostalim komponentama imunog sistema, posebno T ćelijama, učinak B ćelija verojatno doprinosi objašnjenju zbog čega se većina vakcinisanih osoba koje se zaraze omikronom ne razboli u tolikoj meri da bi trebalo da se hospitalizuje, rekli su francuski naučnici.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 10
Pogledaj komentare