“Moj sin je kao dvoglavo čudovište i svaki put kada razgovaramo moram odmah da otkrijem sa kojom glavom imam posla. Jedna glava zahteva da se prema njoj ponašam kao prema odraslom čoveku, a druga kao prema malom detetu…” kaže mama jednog tinejdžera.
Jelena Holcer
Sa tinejdžerima zaista nije lako razgovarati. S jedne strane, očekuju da ih tretirate kao odrasle, ali sa druge strane svesni su da, kao odrasle osobe, gube razne privilegije koje su imali kao deca. Većina njih se, po mišljenju roditelja, ponaša sasvim neprihvatljivo.
Gledaju kroz vas kada im nešto govorite, misle da ste dosadni, stari, prevaziđeni („smarate“ ih), već time što ste odrasli, kada nešto predložite prave bolne grimase. Lupaju vratima umesto pozdrava, glume da su superiorni, često lažu ili ćute, dok razgovaraju telefonom, govore u šiframa da ih vi ne bi razumeli (mada vole i sms ili chatovanje…)
Međutim, iako glume samodovoljnost, očajnički im je potreban sagovornik. Vrlo često su duboko usamljeni i nesrećni. Njihovi roditelji se povlače, ili negoduju: „u moje vreme nisam ni znao da pubertet postoji, pa šta mi fali!“ i slično. Iako su individualne razlike velike, pubertet je bio težak period i roditeljima, ali su oni to kasnije – zaboravili. To je razlog više da ne shvate koliko je teško detetu kada i ono dospe u tu fazu između deteta i odrasle osobe.
Radeći sa tinejdžerima i roditeljima, u jednoj beogradskoj srednjoj školi, zanimalo me je postoji li ključ ili moguće rešenje za stalne sukobe u njihovoj komunikaciji. Istraživanje “Umeš li da razgovaraš?” obuhvatalo je i anketu sa brojnim pitanjima, zamišljenim situacijama i primerima ličnih iskustava.
Između ostalog, tinejdžeri su odgovarali i na pitanja:
1. Kad se sa nekim svađam, najviše me nervira .............(dopisati odgovor)
2. Kad se sa nekim mirim, posle svađe, najvažnije mi je.... (dopisati odgovor)
Na prvo pitanje najviše odgovora bilo je: ”što me sagovornik ne čuje, što ne razume šta hoću da kažem, što ne mogu da kažem sve što želim, što na kraju ništa ne rešimo...
Tipični odgovori na drugo pitanje bili su: da se svađa ne ponovi, da se stvarno dogovorimo (trajno a ne privremeno), da smo poštovali jedno drugo, da smo se razumeli, da smo se potrudili da se pomirimo...
Kao zaključak i rezultat ovog istraživanja “moji” srednjoškolci su izveli svoja "Pravila komunikacije". Sva pravila su svrstali u dve grupe, i to: 1. pravila dobra (idealna pravila, tj. šta svakako treba primenjivati u komunikaciji kako bi ona bila uspešna) i 2. pravila loša, tj. NE pravila (pravila idealna za izbegavanje, tj. šta svakako treba preskočiti, kako bi komunikacija bila dobra).
Pravila dobra:
“pretvori se u uvo” tj. slušaj najpažljivije što umeš čak i ako te neko vređa ili ponižava
dok neko govori samo ga slušaj, umesto da smišljaš šta ćeš mu ti odgovoriti
gledaj sagovornika u oči, obuzdaj grimase i tikove
budi podrška, pokušaj da razumeš sagovornika iako se ne slažeš sa njim (razumevanje nije isto što i prihvatanje tuđeg mišljenja, već samo usvajanje činjenice da svi imamo pravo da mislimo drugačije)
ono što čuješ i razumeš ali ne možeš da prihvatiš ili poveruješ – proveri. Dobra forma za to je: “Ti misliš da...”(pa ponoviš ono što si razumeo a ne možeš da poveruješ...)
pronađi druge reči umesto: “budalo”, “kretenu”, “nemaš pojma”, “mali si ti za to”, “nikada nećeš razumeti”…
koristi reči: “izvini, hvala, u pravu si, pogrešio sam... “
kada pričaš o nečemu važnom nemoj da pušiš, jedeš ili svaki čas prekidaš razgovor telefonirajući
ako počne da te nervira sam sagovornik ili ono što on govori obrati pažnju na sopstveno disanje, počni da brojiš u sebi i ne dozvoli da te obuzme bes.
ako vidiš da razgovor kreće u smeru vređanja a ne umeš ili se ne setiš da ga preusmeriš – prekini razgovor
ako vidiš da je sagovornik izrazito iznerviran, povređen ili emotivno uzdrman – prekini razgovor
ako želiš konkretan odgovor, pitaj konkretno pitanje (opšte pitanje je: “Kako je danas bilo u školi?” a očekivan odgovor: ”Dobro”. Ali na pitanje “Šta ste danas radili iz matematike?” mora se dati konkretan odgovor.)
insistiraj na dvosmernosti. I ti imaš (ako si dete) pravo da tražiš da budeš uključen i upoznat sa životom tvojih roditelja. Odnosno: kao što oni pitaju kako je tebi bilo u školi i da zahtevaju i dobiju odgovor, tako i ti imaš pravo da tražiš i dobiješ odgovor na pitanje kako je njima protekao dan.
drži se ovih pravila iako ih se tvoj sagovornik ne drži
Pravila loša ili NE pravila:
ne ćuti ali ni ne prekidaj sagovornika dok govori
ne ustaj u sred rečenice,
nikada na pitanje:”Zašto?” ne odgovaraj: “Zato”.
ne podilazi sagovorniku: “Ti si tako pametan, ti to najbolje razumeš, ti...”
ne hvališi se: “Ja to najbolje znam jer sam...”
ne vređaj: “Glup si ti za to..”
ne preti: “Pokazaću ja tebi!” “Videćeš kada ti dođe otac!”
ne viči već stalno pokušavaj da razgovaraš (ton i visina glasa uveliko određuju da li se svađamo ili razgovaramo).
ne stišavaj situaciju rečima: “Pazi, čuće te komšije!”
ne uplići u konflikt treću osobu i ne traži da ti neko “drži stranu”
ne psuj i ne vređaj
ne budi zlopamtilo, tj. ne “nabijaj” sagovorniku nešto što se desilo odavno
ne shvataj sagovornika kao neprijatelja samo zato što se u nečemu ne slažete
ne nudi savet kada ti to niko ne traži
ne zaboravi da, bez obzira kako se jako svađate, kad se rastajete pružite jedan drugom ruku, u znak pozdrava (ako ste drugari), ili završite razgovor u kakvom-takvom miru (ako ste u sukobu sa roditeljima). Miran završetak će vam omogućiti da sledeći put nastavite razgovor umesto da započnete period ćutanja.
Ova pravila smislila su deca tinejdžeri. Zanimljivo je da su im NE-pravila bila mnogo zabavnija. Deca su ih lakše pronalazila, lakše se sa njima snalazila, jer su upravo ona bila njihova najčešća iskustva iz komunikacije sa roditeljima. Pored ovih nabrojanih pravila mogla bi se navesti mnoga druga. Teško ih je klasifikovati po važnosti jer se čini da je većina njih podjednako važna.
Ipak, godinama posle ovog istraživanja nosila sam gorak utisak da su ova pravila važna ne samo za dobru komunikaciju sa tinejdžerima već za dobru komunikacije uopšte. Svi ih poznajemo, svima nam prijaju ali je upravo njihovo nepoštovanje najčešći razlog sukoba. Izgleda da smo ih zaboravili, baš kao što smo zaboravili kako izgleda biti u pubertetu.
Nemojte odustajati od komunikacije sa svojim detetom. Iako tinejdžeri često odaju utisak da im vaše mišljenje ništa ne znači i ignorišu vaše pokušaje da ostanete uključeni u njihov život – nastavite sa pokušajima da razgovarate. Iznenadite ih pozitivnim reakcijama. Odolite provokacijama. Recite im da ih volite kad se najmanje nadaju. Oni nisu skloni da otvoreno pričaju o svojim problemima, tako da je na vama da razvijete sluh i za skrivene poruke i čitanje između redova. Nije dovoljno da samo vi govorite, već i da pokazujete iskrenu spremnost da čujete šta ono ima da kaže. Uostalom, tinejdžeri imaju potpuno istančan sluh. Pričaju samo dok znaju da ih slušate.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Četrnaesti dan sukoba na Bliskom istoku: Dok Izrael i SAD nastavljaju bombardovanje Irana, Teheran uzvraća raketnim i napadima dronovima na zemlje Zaliva. Iz Bahreina ka Iranu su lansirane balističke rakete.
Trinaestog dana sukoba između Irana, Izraela i SAD nastavili su se napadi širom regiona – rakete i dronovi gađali su ciljeve u Zalivu, a nastavili su se i vazdušni udari na iransku teritoriju.
Sjedinjene Američke Države izdale su novu opštu licencu kojom se privremeno dozvoljava prodaja ruske sirove nafte i naftnih derivata koji su utovareni na brodove do 11. aprila, objavljeno je na sajtu američkog Ministarstva finansija.
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izjavio je danas da smo došli do rešenja koje će omogućiti nesmetan i normalan rad i funkcionisanje srpskih obrazovnih i zdravstvenih institucija na KiM.
Korpus Islamske Revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da su američki interesi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući luke, dokove i vojne objekte, legitimne mete nakon američkog napada na iranska ostrva.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljaju se i 15. dana. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je američka vojska snažno bombardovala strateški važno iransko ostrvo Harg, kao i da je Teheran "potpuno poražen".
Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković izjavio je danas da smo došli do rešenja koje će omogućiti nesmetan i normalan rad i funkcionisanje srpskih obrazovnih i zdravstvenih institucija na KiM.
Korpus Islamske Revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da su američki interesi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, uključujući luke, dokove i vojne objekte, legitimne mete nakon američkog napada na iranska ostrva.
Sukobi na Bliskom istoku u ratu SAD i Izraela protiv Irana nastavljaju se i 15. dana. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da je američka vojska snažno bombardovala strateški važno iransko ostrvo Harg, kao i da je Teheran "potpuno poražen".
Predsednička Kancelarija za nacionalnu bezbednost Južne Koreje osudila je lansiranja balističkih raketa Severne Koreje kao kršenje rezolucija Saveta bezbednosti UN i pozvala na njihovu trenutnu obustavu.
Čia seme, maline, kupine, samo su neke od namirnica punih vlakana, nesvarljivih ugljenih hidrata koji podržavaju varenje, metabolizam i zdravlje srca i pomažu u borbi protiv upala.
Kim Kardašijan rijaliti zvezda i preduzetnica, lansirala je energetsko piće koje umesto kofeina sadrži paraksantin, molekul za koji tvrdi da pruža energiju bez osećaja nervoze.
Iako je uravnotežena ishrana temelj dobrog zdravlja, određeni dodaci ishrani mogu pomoći u nadoknađivanju čestih nutritivnih nedostataka i podržati organizam tokom promena u srednjim godinama.
Nova studija pokazuje da ishrana bogata namirnicama koje sadrže flavonoide, poput bobičastog voća, jabuka i citrusnog voća, može biti povezana sa većim osećajem sreće i optimizma tokom vremena.
Slavne ličnosti već pripremaju svoja izdanja za crveni tepih uoči najvažnije večeri u Holivudu – 98. dodela Oskara koja će se održati 15. marta u Dolbi teatru u Los Anđelesu.
U svetu zabave malo je onih čija slava prevazilazi profesiju, a ime Anđeline Džoli svakako je među njima. Dobitnicu nagrada Oskar, Zlatni globus i Tony gledaćemo u novom filmu "Couture", čija je scenaristkinja i rediteljka Alis Vinokur.
Ovogodišnju dodelu Oskara, koja će biti održana ovog vikenda, karakteriše niz zanimljivosti, pored toga što je akcioni horor "Grešnici" reditelja Rajana Kuglera apsolutni rekorder sa 16 nominacija, iako ima jakog rivala u ostvarenju "Jedna bitka za drugom".
Iran’s Shia allies in Lebanon and Iraq have entered the war after U.S. and Israeli strikes on Iran, while the Yemeni Houthi rebels, despite being heavily armed and capable of attacking Gulf neighbors, have not yet joined the conflict, Reuters reports.
The conflict in the Middle East has entered its 14th day, as fighting between Israel and Iran continues with no signs of easing, amid new attacks, rising tensions, and fears of further escalation in the region.
U.S. Secretary of Defense Pete Hegseth is facing criticism over his “maximum authority on the battlefield” policy after a preliminary investigation indicated that an Iranian school was hit, resulting in deaths of around 175 civilians, likely from a U.S. strike
The European Union once played a central role in diplomacy with Iran — it also helped broker the 2015 nuclear deal. That is no longer the case. Is the EU still able to shape events, or has it been pushed to the sidelines?
Russia is ready to assist in finding a solution to the Iran crisis and advocates for an urgent de-escalation of the conflict in the Middle East through political and diplomatic means.
Kompanija Google predstavila je najveću nadogradnju navigacije u aplikaciji Google Maps u poslednjih deset godina, zahvaljujući dubokoj integraciji veštačke inteligencije Gemini.
Aplikacija za upoznavanje Bumble pokušava da reši problem zamora od beskonačnog "svajpovanja" koji sve više pogađa generaciju Z. Rešenje dolazi u vidu AI asistenta pod nazivom Bee.
Pritisak u gumama je jedan od parametara koji inženjeri definišu već na početku razvoja određenog automobila. Kada se vozači ovoga ne drže, postoji rizik da se auto neće ponašati kako bi trebalo.
Najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za četvrti kvartal 2025. godine otkriva da se vozni park u Srbiji i dalje dominantno oslanja na polovna vozila.
Komentari 3
Pogledaj komentare