“Moj sin je kao dvoglavo čudovište i svaki put kada razgovaramo moram odmah da otkrijem sa kojom glavom imam posla. Jedna glava zahteva da se prema njoj ponašam kao prema odraslom čoveku, a druga kao prema malom detetu…” kaže mama jednog tinejdžera.
Jelena Holcer
Sa tinejdžerima zaista nije lako razgovarati. S jedne strane, očekuju da ih tretirate kao odrasle, ali sa druge strane svesni su da, kao odrasle osobe, gube razne privilegije koje su imali kao deca. Većina njih se, po mišljenju roditelja, ponaša sasvim neprihvatljivo.
Gledaju kroz vas kada im nešto govorite, misle da ste dosadni, stari, prevaziđeni („smarate“ ih), već time što ste odrasli, kada nešto predložite prave bolne grimase. Lupaju vratima umesto pozdrava, glume da su superiorni, često lažu ili ćute, dok razgovaraju telefonom, govore u šiframa da ih vi ne bi razumeli (mada vole i sms ili chatovanje…)
Međutim, iako glume samodovoljnost, očajnički im je potreban sagovornik. Vrlo često su duboko usamljeni i nesrećni. Njihovi roditelji se povlače, ili negoduju: „u moje vreme nisam ni znao da pubertet postoji, pa šta mi fali!“ i slično. Iako su individualne razlike velike, pubertet je bio težak period i roditeljima, ali su oni to kasnije – zaboravili. To je razlog više da ne shvate koliko je teško detetu kada i ono dospe u tu fazu između deteta i odrasle osobe.
Radeći sa tinejdžerima i roditeljima, u jednoj beogradskoj srednjoj školi, zanimalo me je postoji li ključ ili moguće rešenje za stalne sukobe u njihovoj komunikaciji. Istraživanje “Umeš li da razgovaraš?” obuhvatalo je i anketu sa brojnim pitanjima, zamišljenim situacijama i primerima ličnih iskustava.
Između ostalog, tinejdžeri su odgovarali i na pitanja:
1. Kad se sa nekim svađam, najviše me nervira .............(dopisati odgovor)
2. Kad se sa nekim mirim, posle svađe, najvažnije mi je.... (dopisati odgovor)
Na prvo pitanje najviše odgovora bilo je: ”što me sagovornik ne čuje, što ne razume šta hoću da kažem, što ne mogu da kažem sve što želim, što na kraju ništa ne rešimo...
Tipični odgovori na drugo pitanje bili su: da se svađa ne ponovi, da se stvarno dogovorimo (trajno a ne privremeno), da smo poštovali jedno drugo, da smo se razumeli, da smo se potrudili da se pomirimo...
Kao zaključak i rezultat ovog istraživanja “moji” srednjoškolci su izveli svoja "Pravila komunikacije". Sva pravila su svrstali u dve grupe, i to: 1. pravila dobra (idealna pravila, tj. šta svakako treba primenjivati u komunikaciji kako bi ona bila uspešna) i 2. pravila loša, tj. NE pravila (pravila idealna za izbegavanje, tj. šta svakako treba preskočiti, kako bi komunikacija bila dobra).
Pravila dobra:
“pretvori se u uvo” tj. slušaj najpažljivije što umeš čak i ako te neko vređa ili ponižava
dok neko govori samo ga slušaj, umesto da smišljaš šta ćeš mu ti odgovoriti
gledaj sagovornika u oči, obuzdaj grimase i tikove
budi podrška, pokušaj da razumeš sagovornika iako se ne slažeš sa njim (razumevanje nije isto što i prihvatanje tuđeg mišljenja, već samo usvajanje činjenice da svi imamo pravo da mislimo drugačije)
ono što čuješ i razumeš ali ne možeš da prihvatiš ili poveruješ – proveri. Dobra forma za to je: “Ti misliš da...”(pa ponoviš ono što si razumeo a ne možeš da poveruješ...)
pronađi druge reči umesto: “budalo”, “kretenu”, “nemaš pojma”, “mali si ti za to”, “nikada nećeš razumeti”…
koristi reči: “izvini, hvala, u pravu si, pogrešio sam... “
kada pričaš o nečemu važnom nemoj da pušiš, jedeš ili svaki čas prekidaš razgovor telefonirajući
ako počne da te nervira sam sagovornik ili ono što on govori obrati pažnju na sopstveno disanje, počni da brojiš u sebi i ne dozvoli da te obuzme bes.
ako vidiš da razgovor kreće u smeru vređanja a ne umeš ili se ne setiš da ga preusmeriš – prekini razgovor
ako vidiš da je sagovornik izrazito iznerviran, povređen ili emotivno uzdrman – prekini razgovor
ako želiš konkretan odgovor, pitaj konkretno pitanje (opšte pitanje je: “Kako je danas bilo u školi?” a očekivan odgovor: ”Dobro”. Ali na pitanje “Šta ste danas radili iz matematike?” mora se dati konkretan odgovor.)
insistiraj na dvosmernosti. I ti imaš (ako si dete) pravo da tražiš da budeš uključen i upoznat sa životom tvojih roditelja. Odnosno: kao što oni pitaju kako je tebi bilo u školi i da zahtevaju i dobiju odgovor, tako i ti imaš pravo da tražiš i dobiješ odgovor na pitanje kako je njima protekao dan.
drži se ovih pravila iako ih se tvoj sagovornik ne drži
Pravila loša ili NE pravila:
ne ćuti ali ni ne prekidaj sagovornika dok govori
ne ustaj u sred rečenice,
nikada na pitanje:”Zašto?” ne odgovaraj: “Zato”.
ne podilazi sagovorniku: “Ti si tako pametan, ti to najbolje razumeš, ti...”
ne hvališi se: “Ja to najbolje znam jer sam...”
ne vređaj: “Glup si ti za to..”
ne preti: “Pokazaću ja tebi!” “Videćeš kada ti dođe otac!”
ne viči već stalno pokušavaj da razgovaraš (ton i visina glasa uveliko određuju da li se svađamo ili razgovaramo).
ne stišavaj situaciju rečima: “Pazi, čuće te komšije!”
ne uplići u konflikt treću osobu i ne traži da ti neko “drži stranu”
ne psuj i ne vređaj
ne budi zlopamtilo, tj. ne “nabijaj” sagovorniku nešto što se desilo odavno
ne shvataj sagovornika kao neprijatelja samo zato što se u nečemu ne slažete
ne nudi savet kada ti to niko ne traži
ne zaboravi da, bez obzira kako se jako svađate, kad se rastajete pružite jedan drugom ruku, u znak pozdrava (ako ste drugari), ili završite razgovor u kakvom-takvom miru (ako ste u sukobu sa roditeljima). Miran završetak će vam omogućiti da sledeći put nastavite razgovor umesto da započnete period ćutanja.
Ova pravila smislila su deca tinejdžeri. Zanimljivo je da su im NE-pravila bila mnogo zabavnija. Deca su ih lakše pronalazila, lakše se sa njima snalazila, jer su upravo ona bila njihova najčešća iskustva iz komunikacije sa roditeljima. Pored ovih nabrojanih pravila mogla bi se navesti mnoga druga. Teško ih je klasifikovati po važnosti jer se čini da je većina njih podjednako važna.
Ipak, godinama posle ovog istraživanja nosila sam gorak utisak da su ova pravila važna ne samo za dobru komunikaciju sa tinejdžerima već za dobru komunikacije uopšte. Svi ih poznajemo, svima nam prijaju ali je upravo njihovo nepoštovanje najčešći razlog sukoba. Izgleda da smo ih zaboravili, baš kao što smo zaboravili kako izgleda biti u pubertetu.
Nemojte odustajati od komunikacije sa svojim detetom. Iako tinejdžeri često odaju utisak da im vaše mišljenje ništa ne znači i ignorišu vaše pokušaje da ostanete uključeni u njihov život – nastavite sa pokušajima da razgovarate. Iznenadite ih pozitivnim reakcijama. Odolite provokacijama. Recite im da ih volite kad se najmanje nadaju. Oni nisu skloni da otvoreno pričaju o svojim problemima, tako da je na vama da razvijete sluh i za skrivene poruke i čitanje između redova. Nije dovoljno da samo vi govorite, već i da pokazujete iskrenu spremnost da čujete šta ono ima da kaže. Uostalom, tinejdžeri imaju potpuno istančan sluh. Pričaju samo dok znaju da ih slušate.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1. 419. dan. Energetska infrastruktura je ponovo na meti ruskih napada, dok su u Ukrajini na snazi isključenja struje i veoma niske temperature, na severu i do minus 24 stepena.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je policija identifikovala 11 osoba koja su osumnjičena da su Anu Bekutu gađali ledenicama i drugim predmetima tokom kocerta na dočeku Srpske nove godine u Čačku.
Pripadnici policije i nadležno tužilaštvo rade na rasvetljavanju stravičnog slučaja nasilja koje se dogodilo u Beogradu, nakon što je mlada devojka prijavila da ju je poznanik nekoliko sati držao kao taoca u kući i brutalno fizički mučio.
Snežana Đurišić dospela je u fokus javnosti nakon izvođenja pesme "Vidovdan" na „Srpskoj večeri“ u Zagrebu, povodom čega je podneta krivična prijava protiv SNV-a.
Snežana Đurišić dospela je u fokus javnosti nakon izvođenja pesme "Vidovdan" na „Srpskoj večeri“ u Zagrebu, povodom čega je podneta krivična prijava protiv SNV-a.
Istaknuta pevačica narodne muzike Ana Bekuta sinoć je pevala na Trgu u Čačku dok se nekolicina ljudi nedolično ponašala te uglednu pevačicu gađala ledenicama u glavu.
Glumac Kifer Saterlend uhapšen je u Holivudu nakon što je optužen da je fizički napao i pretio vozaču kompanije za prevoz putnika, saopštila je policija Los Anđelesa.
Venecuela Fjuri, šesnaestogodišnja ćerka boksera Tajsona Fjuriја i Paris Fjuri, suočila se s kritikama nakon što je na društvenim mrežama objavila fotografije sa odmora na Tajlandu, na kojima pozira sa mladunčetom tigra.
Danas počinju prijave za nove besplatne preventivne zdravstvene preglede u cilju očuvanja zdravlja koje sprovodi Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika "Železnice Srbije", rekao je prim. dr Vlado Batnožić, direktor tog zavoda.
Dok su neki znaci jasno povezani sa određenim promenama u organizmu, drugi su opštiji i često se lako previdi ili pripišu drugim, manje ozbiljnim stanjima.
Nove američke prehrambene smernice (DGA) za period 2025–2030 izazvale su pravu uzbunu među stručnjacima i u javnosti ubrzo nakon što su objavljene 7. januara 2026. godine.
Dokumentarna miniserija "The Cult Behind the Killer: The Andrea Yates Story“, koja u tri epizode prikazuje neke od najšokantnijih zločina u savremenoj američkoj istoriji, postala je hit na HBO Maxu.
Gotovo da nema osobe koja nije čula ljubavnu baladu "Sve je ovo premalo za kraj" ili da ne znaju da zapevuše njen refren, a malo ko zna da je pesma objavljena nekoliko godina nakon što je pevač poginuo.
Glumac Kit Harington ponovo se osvrnuo na kontroverzan završetak serije Igra prestola, otkrivši u nedavnom intervjuu da ga je peticija obožavalaca za ponovno snimanje poslednje sezone "iskreno razljutila".
Lenovo i FIFA najavljuju AI-pokretana tehnološka rešenja koja unapređuju inteligentne operacije, osnažuju igrače i trenere i donose imerzivnija iskustva za navijače na FIFA Svetskom prvenstvu 2026™.
Members of the Serbian Parliament today began an extraordinary session, with a total of 25 items on the agenda, including a package of judicial laws proposed by Serbian Progressive Party MP Uglješa Mrdić.
The President of Serbia, Aleksandar Vučić, speaking to the citizens of Serbia from Abu Dhabi, where he attended the official opening of ‘Sustainability Week 2026,’ said that an excellent year lies ahead for Serbia in economic terms.
Komentari 3
Pogledaj komentare