Niske temperature, naročito praćene vetrom i dužem izlaganju hladnoći, izazivaju povećanje pulsa (srčane frekvence) i povećanje gornjeg (sistolnog) krvnog pritiska. Vremenske promene predstavljaju fiziološki stres na koji organizam pokušava da se prilagodi, a telo zdrave i telo bolesne osobe različito reaguju.
Hladnoća posledično doprinosi sužavanju krvnih sudova i smanjuje dopremanje kiseonika do srca. Kada udišemo hladan vazduh, srce je dodatno aktivirano i potrebno je više kiseonika.
"Veći je broj srčanih udara kada je hladnije. Ljudi borave u toplim prostorijama i onda izađu napolje i to nikako ne prija srčanim bolesnicima", rekao je za B92 prof. dr Miljko Ristić, kardiohirurg.
Povišen rizik postoji kod osoba: - sa koronarnom bolešću srca, (angina pektoris, preležan Infarkt miokarda),
- osoba sa više pridruženih hroničnih bolesti (nelečen povišen krvni pritisak, osobe sklone poremećajima srčanog ritma, dijabetes, šlog, osobe sa visokim masnoćama u krvi, osobe koje konzumiraju veće količine alkohola, pušači i osobe koje vode sedentarni način života),
– starija populacija.
Srčani bolesnici ne bi smeli da izlaze kada je izražen subjektivni osećaj hladnoće (vetrovito, hladno, vlažno vreme). U slučaju da moraju da budu napolju, ne smeju mnogo da se naprežu. Potrebno je da smanje fizičku aktivnost na minimum.
Preporučljivo je slojevito oblačenje, postepeni izlazak iz zagrejane u hladniju prostoriju do izlaganja niskim temperaturama i bez većih fizičkih naprezanja, savetuje za B92 prof. dr Miljko Ristić.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare