"Lopovi", "izdajnici" i plodni spisatelji zlih saopštenja
Saopštenja Partizana i Crvene zvezde sada se već mogu da se okarakterišu kao narušavanje javnog reda i mira!
Objave koje prete da ozbiljno ugroze zdravstveno stanje (sportske) nacije gotovo da je nemoguće izbeći, jer čak i da ne želite da pročitate šta imaju da kažu “skribomani” i “trbuhozborci” s Topčiderskog brda, nema šanse da sadržaj pisama u različitim prilikama ne čujete bar jednom u toku dana.
Toksičan sadržaj besmislenih saopštenja sadrži uglavnom otužbe i pljuvanja, a nije radak slučaj da iz njih vrcaju elementi ksenofobije, šovinizma, a pre svega – mržnje, pakosti i zle namere.
Partizan i Crvena zvezda jesu naši najveći i najvažniji sportski klubovi, ali Partizan i Crvena zvezda su vrlo često mali za teme koje potežu i argumente kojima se busaju u grudi. Tragikomično je da u međusobnom prepucavanju kao argumenti potežu Jasenovac, Blajgurg, Goli otok, Sremski front, Treći rajh, NDH, Kosovo i Metohija...
Ne zato što među “fudbalerima” nema obrazovanih ljudi, već zato što treba da se bave fudbalom a istoriju ostave nekom drugom. Ili da se bave istorijom, a da fudbal ostave nekom drugom.
To da Partizan i Crvena zvezda ne mogu bez spletki nije ništa novo, ali ovaj srednjoškolski nivo ostrašćenog komuniciranja tipa “vi ste osnovani u Zagrebu” i “a, ko je četres’ pete igrao u Enver Hodžinoj Albaniji”, zapanjuje čak i dobar deo one publike koja utakmice gleda sa “juga” i “severa”.
Pozivanje u svakom saopštenju na Njegoša, Andrića, rimska prava, klinasta pisma, “silovanje istorije”, te prebrojavanje krvih zrnaca ili dešifrovanje genetskih kodova, inspiratore i pisce saopštenja sa huškačkim sadržajem, koji uglavnom nemaju veze s fudbalom, dovodi gotovo do ekstaze, a običnog navijača ili do očaja ili u zabludu.
Kreatori saopštenja, zapravo, imaju dva cilja: prvi je da podilaze najnižim porivima svojih navijača, a drugi je pravdanje ili alibi za neuspehe.
Za prepucavanje uvek postoji razlog. Sada je u pitanju suđenje i broj dosuđenih kaznenih udaraca, nekoć su bila titula iz ‘46 i '86, pre toga Tole, pre toga Mirko, pre toga Krcun, pre toga Franjo...
Ali, u prepucavanjima večitih rivala najvažnija su tri pitanja: ko je gde bio ’45, ko je oteo više titula i koji klub je srpskiji, da l’ Zvezda, da l’ Partizan?!
Vrlo često autori prelaze granice dobrog ukusa.
“Da li je istina da je Crvena zvezda svoju prvu prijateljsku utakmicu odigrala u Albaniji, neposredno nakon što je osnovana u martu 1945, u jeku završnice narodnooslobodilačke borbe koju su krvlju vodile partizanske jedinice, ne stižući, pri tom, da oslobađaju Jasenovac i da se istovremeno osnuju i igraju u državi koja je ratovala na strani Trećeg Rajha?”, pitali su se ne tako davno u Partizanu, prozivajući u isto vreme jednog predsednika Skupštine Crvene zvezde i upravnika Golog otoka, na kojem je bilo najviše Srba.
Šta tek reći za jedno saopštenje veterana Crvene zvezde.
“...A imali bismo još mnogo toga da kažemo o tome ko je gde bio 1941. i 1945. godine; reprezentativci čije fašističke tvorevine su činili okosnicu nečijeg fudbalskog tima (zato je izvesnom Vuletiću verovatno i bitan Blajburg, jer tamo su našli dve trećine tima); za koga je navijao Knin... predsednik kog kluba je kasnije bio predsednik jedne države koja je veličala, gle čuda, onu istu fašističku tvorevinu... ko je koliko puta bio na Kosovu posle 1999. godine, kao i ko je bio idol jednog juga, a sada je predsednik nečijeg fudbalskog saveza."
Da li je i jednim i drugima došlo da posle napisanih redova povrate sve ručkove pojedene u “Maderi” na tradicionalnim druženjima legendi Partizana i Crvene zvezde?! Znali su sve jedni o drugima, zašto tada niko nije izmakao stolicu od stola i rekao: “Neću s tobom…”
Objašnjenje je prosto.
“Mnogo mi nedostaje Rajko Mitić. Bili smo veliki rivali, ali još veći prijatelji. Činio me je spokojnim, kao što je Čajkovski kod svih nas ulivao neki čudesan optimizam. Pa, Mihajlović, Mrkušić, Belin, Milutinović. Bili su to sjajni ljudi. Nećete verovati: izvan terena, fudbaleri Partizana i Crvene zvezde bili su veliki prijatelji, porodično se družili i međusobno pomagali. Takva vremena se nikad neće vratiti...”, rekao je jednom prilikom pokojni Stjepan Bobek.
I šta je onda, sprem gore navedenih citata, jedna optužba na račun školske spreme, zvanja, otužbe za nameštanje, krađu, otimanje trofeja…
I šta je jedan nedosuđeni kazneni udarac ili gol iz gol auta…
I zašto je važno ko je prvi počeo?
Žikica Babović
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 106
Pogledaj komentare