Na sudjenju Slobodanu Milosevicu u sredu govorio je prvi
neposredni svedok proterivanja i ubistava Albanaca na Kosovu. Agim
Zeciri iz sela Celina kod Prizrena ispricao je da su vojska i policija
vec 25. marta 1999. opkolili njegovo selo. Seljani su od straha izbegli,
a Agim je video kako je jedan muskarac ubijen kada je pokusao da se
vrati u selo. Dvadeset osmog marta Agim Zeciri je zajedno sa izbeglicama
iz njegovog i okolnih sela bezeci dosao u selo Pisjak, gde ih je ponovo
opkolila vojska i policija, i odvojila muskarce od zena. Tom prilikom
je, prema iskazu svedoka jedan mladic izveden iz grupe i ubijen. Zeciri
je ispricao da ga je nakon toga jedan od vojnika udarao nogom u glavu i
po ledjima, zbog cega je kasnije bio lecen u bolnici. Agim Zeciri navodi
da je bio u prvoj grupi od 4.000 ljudi koji su iz sela Krusa kamionom
odvedeni do granice odakle su pesice otisli u Albaniju. Svedok tvrdi da
su nekima od njegovih rodjaka na granici oduzeta dokumenta. U Albaniji
je saznao da mu je porodica ubijena u sta se uverio kada se nakon
bombardovanja vratio u svoje selo: "Spalili su sve kuce osim nekoliko.
Kada smo videli da pale selo uplasili smo se i zato smo otisli. Ko bi
znao da ce pobiti 75 osoba iz mog sela, iz moje porodice 16 clanova.
Najstariji je imao 62 godine, najmladji godinu i po". Ispitujuci svedoka
Zecirija, Slobodan Milosevic je insistirao na pitanjima da li je u selu
bilo pripadnika UCK, zbog cega je pre bombardovanja oko sela bila vojska
i zasto su bili zasticeni vrecema peskom, da li je cuo da je UCK ubijao
policajce i Albance i da li je svedok imao televizor. Zeciri koji je
kada je ispitivanje pocelo Milosevicu okrenuo ledja na vecinu pitanja
odgovorio je odrecno.
Na pocetku sudjenja Slobodanu Milosevicu sudsko vece Haskog tribunala
odbilo je da prihvati drugog svedoka optuzbe Kevina Kertisa koji je bio
vodja tima istrazitelja Tuzilastva koji su sprovodili istragu o
zlocinima na Kosovu. Tuzilac Dzefri Najs je prethodno objasnio, da bi
Kertis saopstio sta otkrivaju iskazi 1.300 svedoka dogadjaja o kojima
govori optuznica. Prema njegovim recima, najveci deo tih izjava bi sudu
bio podnet u pisanom obliku, dok bi o svakom pojedinacnom popristu
zlocina pred sudom govorili jedan ili dva svedoka. Predsedavajuci suda
Ricard Mej odbio je predlog Tuzilastva sa sledecim obrazlozenjem: "Prvi
prigovor na to je da je to cisto svedocenje iz 'druge ruke' koje daje
svedok koji nije bio prisutan, koji nije ni video ni cuo dogadjaje o
kojima zeli da govori. Cinjenica da su to informacije iz 'druge ruke' ne
sprecava da se svedoci na ovom sudu, ali s druge strane, mi ne
prihvatamo svedocenje koje bi imalo ogranicenu ili uopste ne bi imalo
dokaznu vrednost".
Optuzeni, Slobodan Milosevic izneo je prigovor koji se odnosi na
najavljene pismene izjave svedoka kojima se, kako je rekao,
zloupotrebljava sud: "Pismene izjave svedoka potpuno uskracuju pravo da
oni budu ispitani. Ovde mora da dodje svaki svedok i mora da se pruzi
prilika da mu se postave pitanja, ako taj svedok uopste ima veze sa bilo
kakvom optuzbom koja se meni upucuje. Kaze se – imaju 1.300 pismenih
izjava. Ja cu onda vama da dostavim 130.000 pismenih izjava ili milion i
trista hiljada pismenih izjava zrtava zlocina koje su izvrsili teroristi
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare