Blokada je postavljena nakon što je kod njene ambasade u Stokholmu aktivista zapalio Kuran, što je podstaklo talas protesta i dovelo do upozorenja na moguće napade, navode o mogućem solo ulasku Finske u alijansu, ali i spekulacije o potencijalnom istupanju Ankare. A u sve se, možda, umešala Rusija, prenosi "Blic".
Švedska i Finska podnele su zahtev za ulazak u NATO 2022. usled ruske invazije na Ukrajinu. Sve sem dve od 30 članica NATO – Turska i Mađarska – ratifikovale su aplikacije nordijskih zemalja. Mađarska to uskoro planira, što ostavlja Tursku kao jedinu prepreku.
U NATO bez Švedske?
Nakon što je Erdogan isključio podršku Švedskoj, Finska je po prvi put rekla da će možda ući u NATO bez Švedske, što bi bio značajan pomak finske politike otkako su nordijske nacije zajedno podnele zahtev za ulazak u alijansu u maju. Do sada su dve zemlje insistirale da se njihove aplikacije razmatraju u paru, prenosi "Blumberg".
Dok je finski ministar spoljnih poslova Peka Havisto prošlog ponedeljka rekao da će Finska možda morati da se pripremi sama za ulazak, sledećeg dana je izrazio nadu da je "zajednički put u NATO i dalje moguć". Ali, predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan rekao je u nedelju da bi Ankara mogla da donese odluku o članstvu Finske u NATO koja će "šokirati Švedsku".
"Ako je potrebno, možemo da damo drugačiji odgovor. Švedska će biti šokirana kada damo drugačiji odgovor povodom Finske", rekao je on.
Potencijalni izlazak iz NATO
Sukob Turske i Švedske doveo je čak do spekulacija o potencijalnom izlasku Ankare iz NATO. Prošle nedelje je zamenik lidera turske Patriotske stranke Etem Sančak rekao da bi Turska mogla da istupi iz NATO za pet-šest meseci usled provokativnih postupaka protiv Ankare.
Džejms Stavridis, bivši vrhovni komandant NATO za Evropu, se u nedavnom članku za "Blumberg" osvrnuo se na mogućnost da alijansa izbaci Tursku ukoliko ona blokira prijem Švedske i Finske i rekao da je na Erdoganu da obezbedi da se to ne dogodi.
Prošlog leta je Turska u principu pristala da da saveznici pozovu Švedsku i Finsku da se priključe grupi, ali je nastavila da traži ustupke od Stokholma, uključujući širi obračun sa kurdskim grupama koje smatra terorističkim organizacijama i izručenje osumnjičenih.
Aktivisti iskoristili situaciju
A to su iskoristili aktivisti koji se protive ulasku Švedske u NATO. Odnosi Švedske i Turske osetno su zahladneli tokom januara zbog serije prokurdskih protesta u Stokholmu, uključujući vešanje lutke Erdogana i spaljivanje Kurana na protestu 21. januara.
Turska je veoma osetljiva po pitanju neprijateljskih činova prema islamu, a Erdogan nastoji da ojača podršku nacionalista i konzervativaca uoči izbora u maju, navodi "Blumberg".
Elizabet Brou, saradnica Američkog instituta za preduzetništvo, piše za "Politiko" da je švedski proces ulaska u NATO treba da bude najlakši prijem u istoriji alijanse, ali da je onda Erdogan odlučio da oteža igru, "mešajući legitimne strahove o terorizmu sa izbornim oportunističkim politikanstvom".
Nažalost, piše Brou, različiti aktivisti u Švedskoj – neki povezani sa Kremljom – onda su odlučili da iskoriste ovu situaciju i doveli praktično zagarantovano pridruživanje ove zemlje NATO u ozbiljnu opasnost.
Rusi odgovorni?
To znači da je praktično savršenu švedsku aplikaciju sabotirao, potencijalno fatalno, sićušan broj aktivista sa veoma različitim agendama, a sada izgleda da je Rusija možda izazvala probleme, piše Brou.
Ona navodi da je protest na kojem je zapaljen Kuran delimično organizovao i finansirao Čang Frik, novinar koji je nekad radio za "Raša tudej", medij pod kontrolom Kremlja. Frik vodi i sajt Niheter Idag, a u prošlosti je nosio majicu sa likom ruskog predsednika Vladimira Putina, iako je nedavno podržao ukrajinske izbeglice.
"Neverovatno je teško razaznati ko stoji iza takvih aktivnosti u liberalnoj demokratiji i kojim aktivnostima delimično ili u potpunosti manipulišu strani akteri. Sve dok ne bude dokaza koji pokazuju maligni uticaj, pretpostavljaću da su ti protesti prosto bili deo slobode govora u Švedskoj, ali očigledno da te aktivnosti mogu da iskoriste i zlonamerni akteri", rekao je Anton Lif, konsultant u švedskoj firmi "Kombitek".
"Korisni idioti"
Zaista, kaže Brou, neko bi se mogao zapitati da li se Rusija zaista umešala u ovo i da li su aktivisti samo "korisni idioti". U svakom slučaju, druge zemlje bi trebale da obrate pažnju.
Prva lekcija je da treba obezbediti čvrst sporazum od drugih zemalja pre pokretanja velike spoljnopolitičke inicijative, rekla je Brou. Ali, značajniji uvid je da čak i male grupe aktivista mogu da pokvare ključne spoljnopolitičke odluke grubim vređanjem i uličnim predstavama.
"Zamislite kakvu bi štetu aktivisti mogli da nanesu spoljnopolitičkim inicijativama vezanim za Kinu ako bi, recimo, ispred kineske ambasade u Vašingtonu obesili lik Sija Đinpinga", navela je kao primer.
"Tu je i pitanje izdavanja dozvole za takve proteste, koje obično daje policija. Možda bi vlade trebalo da imaju neku reč u izdavanju dozvole protestima koji rizikuju da nanesu veliku štetu zemlji", kaže Brou.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se prethodnih dana u Njujorku gde se osvrnuo na aktuelne pritiske vezane oko pokušaja nametanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Bivši američki predsednik i republikanski kandidat za predsednika SAD Donald Tramp imao je privatni sastanak s guvernerom savezne države Florida Ronom Desantisom, s kojim je razgovarao o prikupljanju novca za predsedničku kampanju, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Bivši američki predsednik i republikanski kandidat za predsednika SAD Donald Tramp imao je privatni sastanak s guvernerom savezne države Florida Ronom Desantisom, s kojim je razgovarao o prikupljanju novca za predsedničku kampanju, prenosi Si-Bi-Es njuz.
Rat u Ukrajini – 795. dan. Nastavljaju se sukobi na istoku Ukrajine, a najžešće borbe tokom prethodnog dana vođene su u Donjeckoj, Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti.
Na hiljade ljudi izašlo je sinoć u Tbilisiju na protest protiv zakona o transparentnosti stranog uticaja, koji ugrožava prozapadnu politiku Gruzije i težnje ka evropskim integracijama.
Video snimak iz 1990. godine pojavio su se na Internetu, a na njemu se vidi da je mnogima omiljeni holivudski glumac nekada imao sasvim drugačiju karijeru - takmičio se u skokovima u vodu.
Tri žene kojima je dijagnostikovan HIV virus nakon tretmana u nelicenciranom spa centru u Novom Meksiku smatraju se prvim zabeleženim slučajevima osoba koje su virus dobile putem kozmetičke procedure, rekli su danas američki zdravstveni zvaničnici.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Broj prodatih električnih automobila u svetu će ove godine dostići 17 miliona, 20 odsto više nego 2023. godine, prema procenama Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Komentari 4
Pogledaj komentare