Nemačka Savezna obaveštajna služba za inostranstvo više ne sme da prati strance da internetu

Sme li BND da bez određenog razloga nadgleda protok podataka na internetu u inostranstvu? Ne sme. Bar ne kao do sada, ocenio je nemački Savezni ustavni sud.

Izvor: B92

Utorak, 19.05.2020.

14:22

Nemačka Savezna obaveštajna služba za inostranstvo više ne sme da prati strance da internetu
EPA-EFE/ HAYOUNG JEON

Kako piše Dojče vele, to je pobeda za slobodu štampe, ocenjuju iz udruženja novinara.

Nemačka Savezna obaveštajna služba za inostranstvo (BND) u svojim aktivnostima širom sveta mora da se pridržava nemačkog Ustava.

Zagarantovana tajnost telekomunikacija i sloboda štampe štite i strance, presudio je nemački Savezni ustavni sud.

Sudije iz Karlsruea takvu odluku su donele po tužbi koju su protiv nemačkog Zakona o BND-u podneli "Reporteri bez granica", kao i više stranih novinara. Taj propis sada će morati da bude temeljno revidiran i to najkasnije do kraja 2021. godine.

Konkretno, reč je o propisima koji se odnose na takozvano strateško nadgledanje telekomunikacija u inostranstvu. BND je do sada mogao da, bez konkretne sumnje, pretražuje velike protoke podataka tragajući za bezbednosno zanimljivim informacijama.

Istovremeno, nemački građani na taj način ni do sada nisu mogli da budu nadgledani. BND je, naime, najpre morao da razvrsta njihovu komunikaciju, pre nego što se upusti u procenu njihovog sadržaja.

Podaci dobijeni na taj način iz inostranstva prosleđivani su i stranim partnerima, ukoliko bi se procenilo da oni za njih imaju neku vrednost. Pravna osnova za to u Nemačkoj postoji po prvi put od početka 2017. godine, na osnovu izmena Zakona o BND-u.

Aktivisti za ljudska i građanska prava kritikovali su međutim taj propis kao potpuno neadekvatan i, kao što presuda pokazuje, bili su u pravu.

Potrebna preciznija pravila

Ustavne sudije u principu nemaju prigovor na "strateški nadzor komunikacije" nemačke tajne službe. Predsedavajući sudija Štefan Harbart naglasio je da to može da ima svoje ustavno opravdanje koje se zasniva na „vanrednom javnom interesu za efikasnost obaveštajne službe, a u interesu spoljne i bezbednosne politike Savezne Republike Nemačke".

Međutim, prema presudi, zakonodavci moraju da regulišu i ograniče ovlašćenja BND-a mnogo preciznije nego do sada. To podrazumeva veliki broj pojedinačnih tačaka.

Na primer, količina podataka koji se obrađuju mora biti određena od samog početka praćenja: podaci se mogu čuvati najviše šest meseci; poverljiva komunikacija određenih profesionalnih grupa, poput advokata ili novinara, trebalo bi da bude posebno zaštićena. I još: veoma privatni i intimni sadržaji koje službenici BND-a pronađu na mreži moraju se odmah obrisati.

Sudije nemačkog Ustavnog suda postavile su i smernice kada je reč o razmeni podataka i saradnji sa stranim partnerima. U presudi na 140 stranica oni posebno insistiraju na "poštovanju elementarnih principa ljudskih prava". Takođe, mora postojati i nezavisno, snažno nadzorno telo koje prati rad BND-a.

Nemačko udruženje novinara (DJV) pozdravilo je presudu Ustavnog suda. To je „pre svega pobeda za slobodu štampe", izjavio je predsednik Udruženja Frank Iberal: "Tajna služba koja bi trebalo da štiti demokratiju, ne sme da krši važne, osnovne demokratske vrednosti".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: