Donald Tramp nije počeo od nule, njemu i naslednicima je otac Fred ostavio pozamašnu količinu miliona zelenih novčanica i mustru za dalje pletenje.
Rođeni Njujorčanin je sebi omogućio da može da menja uloge kako mu se prohte, stvarajući sliku eklektične ličnosti sa neprincipijelnim stavovima i još kontradiktornijim postupcima.
Još 1988. godine je najavio da ima želju da postane predsednik SAD, u međuvremenu je “šetao” iz Republikanske u Demokratsku partiju i obrnuto, a prvi pokušaj “osvajanja” fotelje u Beloj kući imao je 2000. godine.
Sa sedam odsto podrške, kao “treći čovek”, odnosno kandidat Reformističke partije, mogao je da poželi svu sreću svojim protivnicima Alu Goru i Džordžu Bušu i da još jednom “promeni boje” – više puta.
Njegova politička privrženost je promenljiva kategorija, toliko puta je “bivao” i “odlazio” da ne treba da čudi iznenadna namera vrhuške Republikanske partije da mu uskrati podršku, nepunih mesec dana pred izbore.
Nije se dao Tramp, sve u nameri da ostvari san i sedne za sto za kojim je radio njegov prvi omiljeni republikanski kandidat za predsednika SAD i kolega glumac Ronald Regan.
Od kasnih ’70. zvanično od 1987. godine se predstavljao kao zakleti Republikanac, ali je 1999. godine izazov predsedničkog kandidata Reformističke partije bio isuviše privlačan za čoveka sa takvim megalomanskim karakterom.
Kada je sve to propalo, usledila je “vrteška”, od 2001. do 2008. je bio veran Demokrata, a potom je podržao Džona Mekejna na predsedničkim izborima i vratio se starom jatu, ali nije prezao od toga da finansijski pomaže i jednu i drugu stranu.
Plaćao je šest Demokrata i četiri Republikanca, a 2015. godine je na pitanje da li bi pre izabrao predsednički stil dvojice predstavnika porodice Buš ili Bila Klintona, odgovorio je onako kako se nije očekivalo – jednoglasno u korist supruga svoje najljuće protivnice.
U najmanje dva navrata je “gađao” poziciju guvernera Njujorka, ali je konačan korak ka definitivnom političkom angažmanu preduzeo 2013. godine, kada je platio milion dolara za istraživanje koje je trebalo da mu da podatke o tome da li je pravo vreme za predsedničku kampanju.
Dve godine kasnije, 16. juna je doneo odluku, lansirao je slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”, na krilima “američkog patriotizma” i otklona od “političke korektnosti”, što mu je donelo instant popularnost i priliku da postane prvi predsednik SAD od Dvajta Ajzenhauera koji je u trku ušao bez iskustva u politici.
Brojni protivkandidati u redovima Republikanca nisu uspeli da mu priđu ni blizu, njegovi govori su bili sve zapaljiviji, bez dlake na jeziku je, u maniru “običnog Amerikanca” govorio o svemu i svačemu, iznosio svakakve ideje, “skoknuo” do Meksika, a istovremeno se pripremao za “generalnu kampanju”, usmerivši svu pažnju na Hilari Klinton.
U Trampovim idejama nema ideologije, populizam dominira, više nego eklektika, protivrečnosti su se nizale iz godine u godinu, a tokom kampanje su se pojavljivale i osobe koje su tvrdile da su uvele Trampa u politiku, pritom se kajući zbog takvog postupka.
Protivnik je abortusa, preferira “tradicionalne brakove”, želi povratak smrtne kazne, marihuana u medicinske svrhe mu je prihvatljiva, a savetovao bi građanima da budu naoružani, kako bi mogli da reaguju u slučaju terorističkog napada.
U tom svetlu je slao brojne poruke evropskim zemljama, naročito Belgiji i Francuskoj koje su bile žrtve radikalnih islamista, ali je i “kod kuće” umeo da apeluje na širu upotrebu vatrenog oružja, naročito posle masakra u Orlandu.
Predstavio se i kao protivnik ratova, kritikovao je američki intervencionizam širom sveta i naveo da će zahtevati da se Amerika usresredi na sebe, a tek onda na svet i da pritom smanji finansijska davanja upućena NATO.
Za razliku od nekih drugih stvari, tu je ostao dosledan, još 2003. godine je rekao da je invazija na Irak katastrofalna, ali je po pitanju Libije imao različite stavove – varirao je od zahteva za rušenje Muamera el Gadafija, preko žaljenja nad njegovom sudbinom, do konačnog odgovora: “Da, trebalo je bombardovati Gadafija”.
Tačka u kojoj se najviše razilazi sa svojom protivkandidatkinjom je odnos prema Rusiji. U nekoliko navrata je slao pohvalne poruke ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, dobijao je i slične reči zauzvrat, a dobar deo finiša kampanje Klintonova je posvetila upravo odnosu Trampa i Putina, tako da se pojedinim analitičarima učinilo da je kandidat za predsednika SAD zapravo ruski lider, a ne njujorški milijarder.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni saopštila je danas da će biti kandidat na evropskim izborima u junu nadajući se da će tako podržati svoju stranku Braća Italije iako neće preuzeti funkciju ako bude izabrana.
Borbe na istoku Ukrajine su se pogoršale, a ukrajinska vojska se "povukla na nove položaje na najmanje tri mesta duž linije fronta", rekao je danas vrhovni zapovednik Oružanih snaga Ukrajine.
Trideset izraelskih rezervista padobranaca rekli su da se više ne osećaju sposobnim da obavljaju svoje dužnosti i da neće odgovoriti na poziv da se pripreme za predstojeću operaciju u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze, javio je izraelski Kanal 12.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 5
Pogledaj komentare