Hoće li EU ostvariti san o armiji zbog ove tri stvari?
Lideri EU često izražavaju želju za evropskom armijom. Nakon što je jedan pokušaj da se ta želja ostvari prošao katastrofalno, sada taj projekat dobija konture.
Nekoliko godina posle završetka Drugog svetskog rata, ugovorom su bili regulisani svi detalji buduće evropske armije, za koju bi vojnike davali Francuska, Nemačka, Italija i zemlje Beneluksa: na primer uniforme, ali i jasna komandna struktura. Komesarijat koji bi činilo devet predstavnika slao bi vojsku na front, a njega bi kontrolisala Evropska skupština sačinjena od poslanika država-članica, piše "Dojče vele".
Vojne jedinice na nižem nivou bile bi čisto nacionalno organizovane, a oficiri koji bi im komandovali bili bi iz različitih zemalja-učesnica. Mnogo toga već je bilo spremno za taj najambiciozniji projekat posleratne Evrope – koji je u leto 1954. godine propao zbog otpora francuskog parlamenta.
Stalna strukturna saradnja
Nakon što ta Evropska odbrambena zajednica nije prošla, planovi za evropsku armiju decenijama su bili u fioci. Sada su ponovo na stolu. Nedostatak interesovanja američke vlade pod Donaldom Trampom za Evropu, povećana ugroženost kontinenta zbog Rusije i povlačenje Britanije iz EU najavljeno za mart 2019. godine, izazvali su novu dinamiku u projektu o evropskoj vojsci.
Novi početak zbio se u novembru 2017. godine, kada je 25 zemalja Evropske unije dogovorilo „Stalnu strukturnu saradnju“ u vojnim pitanjima. Ta bliža saradnja predviđa zajedničke projekte naoružavanja, ali i bližu saradnju između armija. Ministri odbrane EU smatraju da bi taj oblik saradnje mogao da bude priprema za formiranje evropske armije, a paralelno s tim povećava se i saradnja na nacionalnom nivou.
Nemačka-Francuska
Kao moguće jezgro evropske armije, 1989. je osnovana nemačko-francuska brigada sa 6.000 vojnika. Ta pešadijska brigada jedina je dvonacionalna velika vojna jedinica na svetu – stacionirana je na četiri lokacije u Nemačkoj i tri u Francuskoj. Jedan nemački bataljon u okviru te brigade koji se nalazi u Alzasu, jedina je borbena jedinica Bundesvera koja je trajno stacionirana van Nemačke. Međutim, vojnici i jednog i drugog naroda služe zaista zajedno samo u bataljonu za snabdevanje i po štabovima – sve druge jedinice su razdvojene.
Još jedna zajednička stvar: od osnivanja brigade, nemački i francuski vojnici koriste isti tip puške. Ostala vojna oprema se i dan-danas, 30 godina kasnije, i dalje značajno razlikuje. Brigada nikada nije bila kao cela jedinica u nekoj borbenoj akciji.
Nemačka-Holandija
Samo nekoliko godina posle formiranja francusko-nemačke brigade, 1995. godine, Nemačka i Holandija osnovale su nemačko-holandski korpus, kojem su, u slučaju potrebe, podređene jedna holandska i jedna nemačka divizija sa ukupno oko 40.000 vojnika. Korpusu direktno pripadaju dva binacionalna bataljona – za komunikaciju i za podršku.
U početku su vojnici obeju zemalja bili samo u štabu, ali već neko vreme Nemačka i Holandija, korak po korak, povezuju i jedinice. Tako je nemački 414. tenkovski bataljon sada deo 43. mehanizovane brigade Holandije. A Nemački bataljon uključuje i holandsku kompaniju sa 100 vojnika koja se tamo obučava na nemačkim tenkovima.
Time se prvi put međusobno integrišu nemačke i holandske jedinice – od nivoa kompanije, do divizije – skoro onako kako je to bilo planirano još pedesetih. Nemačka ministarka odbrane Ursula fon der Lajen takođe ocenjuje da je reč o „odličnom primeru izgradnje evropske odbrambene unije“.
Ne srastaju samo nemačke i holandske tenkovske jedinice. Prvog januara 2014. godine holandska 11. vazduhoplovna mobilna brigada sa oko 2.000 pripadnika povezana je s nemačkom Divizijom brzih snaga. To znači da postoji tesna saradnja i između nemačkih i holandskih specijalnih snaga.
Pomorska saradnja
Prekogranična saradnja nije samo politički cilj – Evropljani na taj način žele i da smanje troškove ili da jedni drugima pruže pristup vojnim sposobnostima koje partner nema. Na primer mornarica: ove godine mogla bi da počne dogovorena integracija cele nemačke pomorske pešadije (800 vojnika) u holandsku mornaricu. To podrazumeva pravo korišćenja holandskog broda za snabdevanje i podršku „Karel Dorman“, koji je pogodan za amfibijske operacije.
Na kraju, vojnu saradnju u Evropi ne ubrzava samo politička volja, već pre svega vojne potrebe. To važi za manje zemlje kao što je Holandija, ali i za teškaše u EU kao što su Francuska ili Nemačka.
Na primer, posle francuske intervencije u Maliju 2013. godine, vojni planeri iz Pariza bili su šokirani kada su otkrili da Francuska više ne može sama da duže vreme izdrži tako velike vojne operacije. Ubrzo nakon početka operacije „Serval“, saveznici su morali da pomažu u transportu, ali i u izviđanju.
I u Bundesveru se u ovom trenutku suočavaju s tim koliko su mere štednje u proteklim decenijama ograničile operativne sposobnosti trupa. Na primer: sve podmornice Nemaca trenutno su na suvom doku, pa posade mogu da vežbaju samo na kopnu. Najranije za pola godine, treća po veličini vojska u Evropskoj uniji ponovo će imati podmornicu koja funkcioniše.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Rat u Ukrajini – 793. dan. Juče su na frontu bila 93 borbena okršaja, najviše ruskih napada Oružane snage Ukrajine odbile su na pravcu Avdejevka, Bahmut, Liman i Novopavliv, saopštava Vojska Ukrajine.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi francusko nuklearno oružje trebalo da bude jedna od tema u debati o evropskom sistemu odbrane.
Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas da bi francusko nuklearno oružje trebalo da bude jedna od tema u debati o evropskom sistemu odbrane.
Izrael je pristao da sasluša mišljenje i zabrinutosti SAD pre nego što pokrene invaziju na grad Rafa na jugu Pojasa Gaze, izjavio je danas portparol Bele kuće za nacionalnu bezbednost Džon Kirbi.
Šef poljske diplomatije Radoslav Šikorski apelovao je na Nemačku da poveća pomoć Ukrajini i pošalje joj rakete Taurus objasnivši da je bolje zaustaviti predsednika Rusije Vladimira Putina u Ukrajini, nego da se nađe na poljskim granicama.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Masovni protesti šire se američkim univerzitetima. Studenti protestuju zbog izraelske vojne kampanje u Gazi. Stotine demonstranata uhapšeno je do sada širom Amerike.
Komentari 3
Pogledaj komentare