U Srbiji se gradi mimo logike, zakona i dobre prakse. Most bez pristupnih saobraćajnica, kamen-temeljac bez glavnog projekta, deonica puta bez trase...
Zbog toga ne treba ni da nas čudi što se uveliko probijaju rokovi, poslovi koštaju daleko više od proračuna, a jedini profit predstavljaju jeftini politički poeni.
Kako drugačije do naopaku nazvati gradnju takozvanog Koridora 11, odnosno autoput ka Južnom Jadranu.
Ministar Milutin Mrkonjić je radove na deonici Lajkovac–Ub svečano otvorio još 29. jula, međutim, odmah po gašenju kamera, s terena su povučeni bageri i ostala teška mehanizacija. Razlog je bila nezavršena eksproprijacija bez koje o radovima nema ni govora. Danas, tri meseca nakon svečanog otvaranja, umesto da radovi budu u punom jeku, obavljaju se pripreme, i to uporedo s eksproprijacijom?!"Još uvek postoji više pojedinačnih parcela koje su u privatnom vlasništvu, a nalaze se na trasi koju radimo. Sada pripremne radove obavljamo na svega nekoliko mesta jer nemamo pristup svim lokacijama. To jeste problem jer smo dobro organizovani, imamo dosta radnika, a radimo malo", navodi Ratomir Todorović, direktor građevinskog preduzeća Planum, koje se nalazi u konzorcijumu domaćih firmi koje izvode radove.
On dodaje i da nezavršena eksproprijacija najviše muka zadaje kada je u pitanju pristup mostovima kojih na ovoj deonici treba da bude 12. Te poslove je zimi teško raditi, pa postoji bojazan da će se rokovi probiti.
Umesto da srpski građevinari planski i u rokovima grade puteve i mostove, zahvaljujući ministrima koje imamo, prinuđeni su da mimo svake dobre prakse grade napamet i besmisleno dugo. Kako navodi Ljubivoje Kostić, redovni član Inženjerske akademije Srbije i potpredsednik Udruženja građevinskih inženjera, zbog svega toga ovakvi projekti, što se lepo vidi na primeru mosta preko Ade, koštaju višestruko više.
"Most na Adi, kako vlast tvrdi, treba da bude simbol. Tako se i gradi. Umesto da most bude posledica detaljno isplanirane funkcionalne celine, sve je urađeno naopako. Pravi se most, pa se tek naknadno spaja s obalama, što je u suprotnosti i sa strukom i svakom praksom. Onda dolazimo u situaciju da su saobraćajne pristupnice skuplje od samog mosta, što je van pameti. Sada nas čitav posao košta tri puta više nego što bi trebalo", kaže Kostić.
On dodaje i da su za most preko Ade postojala i dva racionalna i jednostavnija rešenja – jedno „Most projekta“ i drugo Građevinskog fakulteta. Nadležni su se, međutim, opredelili za varijantu koja će nas u najboljem slučaju koštati 300 miliona evra.
"Postoje tu i troškovi koji su skriveni, pa sve ovo može da košta još više. Zbog toga se plašim i da nam, ukoliko opet bude bilo potrebno, niko neće dati novi kredit. Onda ćemo imati simbol na koji ćemo se penjati merdevinama", ističe Kostić.
Nisu ovi projekti, međutim, usamljeni primeri. Po Srbiji se ovako gradi uzduž i popreko. Kako navodi Goran Rodić, sekretar u udruženju građevinara u Privrednoj komori, „imovinsko pravni odnosi i nezavršeni projekti su najveći problemi s kojima se građevinci po Srbiji susreću. Izvedu se na gradilišta kako bi radili, a priprema nije obavljena kako treba, pa se probijaju rokovi, poskupljuju projekti i ne mogu se uposliti radnici u kontinuitetu“.
Na kraju profitiraju samo političari. Kako drugačije objasniti da je kamen-temeljac za most koji će povezati Zemun i Borču položen još sredinom jula, a tek u novembru će biti završen idejni projekat, u januaru glavni, dok se eksproprijacija bez njih ne može ni raditi. Tu je, dakle, samo pompezno u svim medijima ispraćeno polaganje kamena-temeljca bez ikakvog plana gradnje.
Taj marketing plaćaju građani, i to debelo. Ovakvi projekti važe za najskuplje. Most preko Ade je dogurao do sume od 300 miliona evra, vrednost Koridora 11 se procenjuje na 1,8 milijardi evra, dok je za most Zemun–Borča potrebno uložiti 170 miliona evra. Svi oni, s obzirom na način koji se projektima pristupa, prete da se pretvore u rupu bez dna u koju će novac bacati poreski obveznici. Povrh svega, čeka nas i prodaja Telekoma, a oko 1,44 milijarde evra, po rečima nadležnih, biće uložene u infrastrukturu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Državljani Srbije, BiH, Crne Gore, Severne Makedonije i Albanije uživaće privilegovan pristup tržištu rada Nemačke od 1. juna 2024. godine, prema Uredbi o Zapadnom Balkanu.
Kina će dozvoliti uvoz proteinske hrane svinjskog porekla iz Francuske, kao i uvoz svinjskih iznutrica iz te evropske zemlje, navodi se u današnjim odvojenim saopštenjima kineske carine i francuskog ministarstva poljoprivrede.
U Nemačkoj će se uvesti porez na skupljanje povratne ambalaže. Tako više mnogi ne mogu da skupljaju flaše i limenke do mile volje i da ih vraćaju za novac, a da ništa od toga ne moraju dodatno da plate.
Dve najveće evropske naftne kompanije, Šel i Totalenerdžis, razmatraju napuštanje evropskih berzi i selidbu na Vol strit, što bi zadalo veliki udarac Londonu i Parizu.
Šest uzastopnih ekonomskih potresa u protekle tri godine koštalo je privredu Južne Afrike čak 850 milijardi randa (oko 43 milijardi evra), procenilo je Ministarstvo trgovine i industrije Južnoafričke Republike (JAR).
Devojčica stara 12 godina koja je danas povređena u nesreći u Kuršumliji kada se srušio ringišpil životno je ugrožena i nalazi se u indukovanoj komi, saopšteno je iz UKC Niš.
Jedna osoba je poginula, a devet ruskih vojnika je povređeno u sudaru automobila i autobusa u kojem je bilo vojno osoblje na povratku iz Ukrajine u okrugu Rosošan u Voronješkoj oblasti Ruske Federacije.
Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju i izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je danas važnu informaciju za Prištinu.
Salo na stomaku, vrsta visceralnog sala koje se razvija u središnjem delu tela, može se akumulirati iz različitih razloga. Neki su van naše kontrole, ali neki se mogu sprečiti.
Briga o sebi je jedan od zadataka u kome uživamo i koji čini našu svakodnevnu rutinu. Tada biramo da radimo nešto specijalno za sebe, što će nam doneti osećaj zadovoljstva.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO), izrazila je zabrinutost jer je nedavno širenje virusa među nekoliko vrsta sisara, uključujući domaća goveda u SAD, povećalo rizik od prenošenja na ljude.
Muzej Prado u Madridu saopštio je da je pronašao rad baroknog slikara Karavađa, za koji se mislilo da je izgubljen, a koji je prodat na aukciji 2021. godine.
Srbija se 16. put od osamostaljivanja takmiči večeras takmiči na Pesmi Evrovizije, dok je od povratka na ovo takmičenje posle pauze tokom devedesetih godina prošlo dve decenije.
Serbian President Aleksandar Vučić and Chinese President Xi Jinping addressed the public after signing a joint statement and exchanging bilateral agreements, thus ending the official part of the visit.
Prime Minister of the temporary institutions of Pristina, Albin Kurti, said today that the government in Pristina will not accept the establishment of Community of Serbian Municipalities (CSM) as a condition for Pristina's admission to the Council of Europe.
Chinese President Xi Jinping is on a two-day visit to Serbia, and a large number of citizens gathered to greet President Xi in front of the Palace of Serbia.
Zagovornici tvrde da filtriranje vode može da donese brojne koristi, od uklanjanja toksina i patogena do smanjenja tvrdoće i poboljšanja njenog mirisa i ukusa.
Komentari 30
Pogledaj komentare