Sreda, 16.05.2012.

20:15

"Grčkoj odbrojani dani u evrozoni"

Grčka balansira na ivici bankrota i narednih mesec dana će provesti u očekivanju novih parlamentarnih izbora.

Izvor: Tanjug

Podrazumevana plava slika

Neki ekonomisti smatraju da su dani Atine u evrozoni već "odbrojani" i da se treba ozbiljno pozabaviti posledicama takvog razvoja događaja .

Ekonomisti i analitičari već gotovo i ne sumnjaju da će se evrozona morati rastati s Grčkom, ili obrnuto - Grčka s evrozonom. Sada već nije pitanje da li će se to desiti, nego kako će se to desiti i kakve će biti posledice.

Prema procenama, izlazak Grčke iz evrozone neminovno bi doveo do daljeg slabljenja vrednosti evra i ta valuta bi se "srozala" na oko 1,10 dolara, što je približno 18 centi niže nego sada. Analitičar Volfgang Minhau iz londonskog "Fajnenšel tajmsa" (FT) predlaže četiri moguće varijante za budućnost Grčke - 10 godina depresije, ekonomski bankrot, odustajanje od svih sporazuma i neodložni izlazak iz evrozone.

U okviru prve varijante, desetogodišnje depresije sve će se, prema mišljenju analitičara FT, odvijati po planiranom scenariju - vlada će sprovoditi reforme i smanjivati rashode u skladu sa zahtevima EU i MMF.

Grčka će se naći u recesiji i dužničkoj klopci, budući da će se potencijal njene ekonomije smanjivati brže od oporavka njenog rasta. Mada bi to na papiru moglo biti uspešno u ekonomskom smislu, takva taktika će gotovo sigurno pretrpeti neuspeh i okončati se trijumfom radikalnih partija.

Na taj način će Grčka, ispunjavajući programe EU i MMF, dobiti 10 godina depresije, neizbežni izlazak iz evrozone i verovatno rušenje demokratije, što je najgori od svih mogućih scenarija, piše FT.

Najbezbolnija varijanta je ekonomski bankrot

Najbezbolnija varijanta je ekonomski bankrot. Prema tom scenariju, vlada Grčke bi štedela i sprovodila reforme sve dok njen budžet do isplata kamata na dug ne dospe u suficit.
Vlada bi zatim objavila bankrot ili bi, u krajnjem slučaju, počela pregovore s EU i MMF o izmeni uslova o ukazivanju pomoći za spasavanje. Grčka bi u tom slučaju čak mogla i da ostane u evrozoni, a njeni dugovi bi bili otpisani. Treća varijanta predviđa da se Grčka odrekne svih postignutih sporazuma, na šta bi EU i MMF odgovorili prekidom finansiranja.

Ako bi Grčka jednostrano izašla iz programa pomoći, čekao bi je bankrot po svim njenim dugovima, vlada bi svejedno i dalje morala da štedi jer bi budžetski deficit ostao veliki, a ako bi pri tom želela da i dalje ostane u evrozoni, pitanje je da li bi druge članice mogle da je primoraju da napusti monetarnu uniju.

U sporazumima EU nije precizno predviđena situacija kada se neka zemlja isteruje iz zone evra. Sa tehničke tačke gledišta, Evropska centralna banka (ECB) bi mogla da odluči da ne prihvata grčke obveznice kao bankarsku garanciju ili da odbaci molbu za hitno ulivanje likvidnosti. Tada Grčka ne bi imala drugi izbor, do da "dobrovoljno" napusti evrozonu.

Poslednja, četvrta varijanta, predviđa neodložan izlazak iz zone evra. Ta zemlja bi objavila bankrot i napustila evrozonu u najskorije vreme. Njena konkurentnost bi u početku rasla, ali bi ubrzo sva dostignuća potonula u političku krizu.

Evropu u slučaju izlaska Grčke iz evrozone takođe teško da čeka zavidna budućnost, uvereni su analitičari. Po izlasku Grčke iz evroregije počela bi da se snižava vrednost evropskih aktiva i dužnici bi bili primorani da ih rasprodaju kako bi namirili dugove.

Izlazak Grčke iz evrozone bi uticao na svetsku ekonomiju na isti način kao i bankrot američke investicione banke "Liman braders" 2008. godine i mogao bi čak da označi početak nove Velike depresije.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: