Kriza u regionu drma, ali biznis je kao voda - uvek nađe put
Kako pomiriti ekonomiju i politiku u regionu, koje su to prepreke i šta treba raditi kako bi privrednici mogli nesmetano da posluju, odgovara u intervjuu za B92 Biz predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež.
"Ekonomija svuda, ne samo u ovom regionu, manje ili više trpi uticaj politike, kao što se i ekonomska kretanja održavaju na politička zbivanja. Naše kompanije imaju prirodni interes da sarađuju, a biznis je kao voda i uvek nađe put, lakši ili teži. Biznis je brži od politike, privrednici mnogo lakše nalaze zajednički jezik i lakše uklanjaju barijere od političara."
*Nedavno ste s kolegama iz regiona razgovarali o aktivnostima privrednih komora Zapadnog Balkana. Nije retko da se čuje kako politika i ekonomija ne idu zajedno, stoga u svetlu mnogih burnih zbivanja u regionu, šta podrazumeva jačanje ekonomskih veza i šta znači otklanjanja barijera u regionu?
- Ekonomija svuda, ne samo u ovom regionu, manje ili više trpi uticaj politike, kao što se i ekonomska kretanja odražavaju na politička zbivanja. Naše kompanije imaju prirodni interes da sarađuju, a biznis je kao voda i uvek nađe put, lakši ili teži. Biznis je brži od politike, privrednici mnogo lakše nalaze zajednički jezik i lakše uklanjaju barijere od političara. Privrednici probleme rešavaju tražeći tačke međusobnog interesa, stavljajući u prvi plan ono što obostrano donosi korist, profit i uspeh. Principi i običaji koji vladaju u poslovnom svetu mogu mnogo da pomognu i procesima političke normalizacije.
Kao predstavnice poslovnih zajednica, privredne komore daju značajan doprinos naporima za normalizaciju odnosa u regionu. Našim političarima stalno šaljemo poruku o važnosti očuvanja političke stabilnosti, a konkretnim aktivnostima na povezivanju poslovnih zajednica i insistiranjem na otklanjanju barijera za poslovanje, trgovinu i investiranje, u javnosti podižemo svest o potrebi i značaju regionalne saradnje za ekonomski napredak regiona. Nijedan proces, uključujući i evropske integracije, kojima težimo neće imati pravi smisao ako svi zajedno i svako pojedinačno ekonomski ne ojača, ne razvija se, ne postane konkurentniji i ne privuče više investicija.Taj napredak sami, svako za sebe, teško da možemo postići. Bitno je da se u ekonomskom smislu ne zatvaramo u svoje nacionalne okvire, da sarađujemo sa susedima, da zajedno menjamo sliku o regionu koja nas je pratila dve decenije, da se ne vraćamo u prošlost, da zajednički gradimo budućnost, da u svet - pred investitore i kupce izlazimo zajedno. Samo dobrom strategijom, kvalitetnom saradnjom i snažnim poslovnim aktivnostima možemo podići ekonomiju celog regiona.
Želja nam je da se u narednom periodu balkansko političko tlo smiri, da bude što manje varnica, koje u proteklom periodu nisu izostale, a koje bacaju senku na regionalnu saradnju. Istovremeno, duboko sam ubeđen da što naše privredne veze budu jače i kvalitetnije, što naše zajednice budu više prepoznavale ekonomski interes i uživale u rezultatima regionalne saradnje, da će i političke strasti gubiti na intenzitetu.
*Na šta se tačno odnosi to povezivanje i konkretno kakvu korist Srbija ima od toga?
- Svaki kontakt, svaki dogovor i posao koji se sklopi kroz komorske regionalne inicijative i aktivnosti - doprinos je razvoju naših kompanija pojedinačno, naših ekonomija i čitavog regiona. O beneficijama najrečitije govore primeri.
Ima li konkretnije koristi od toga da je, recimo, prošle godine u septembru na Poljopivrednom sajmu u Prištini učestvovalo dvadeset kompanija članica Privredne komore Srbije iz prehrambene industrije i da je svaka od njih, kroz direktne razgovore sa kosovskim firmama, postigla dogovore koji su rezultirali konkretnim poslovima i povećanjem prometa.
Ove godine, interesovanje za nastup na ovom sajmu je još veće. Dve komore u međuvremnu su radile i na usaglašavanju carinskih procedura, fitosaniranih i veterinarskih sertifikata, čime se otklanjaju barijere za trgovinu između dve poslovne zajednice. Još očigledniji je primer leskovačke "Nevene“ koja se, posle dosta godina, vraća na kosovsko tržište, nakon nedavnih sastanaka koje smo predstavnicima ove kompanije organizovali sa tamošnjim trgovinskim lancima. Na dva foruma u Gračanici i Beogradu učestvovalo je više od 200 kompanija članica privrednih komora Srbije i Kosova iz svih sektora i to dovoljno govori o interesu privrednika da se povezuju, ne samo kroz trgovinu, već i kroz više oblike saradnje, realizaciju zajedničkih projekata, stvaranje konzorcijuma i klastera.
*Pre nekoliko dana komore regiona u Sloveniji su potpisale Digitalnu inicijativu i dogovorile zajednički rad na ubrzanju procesa digitalizacije radi jačanja konkurentnosti privreda i lakšeg međusobnog povezivanja kompanija...
U oktobru u Beogradu na Sajmu energetike očekujemo firme iz celog regiona. Zajedno ćemo našu privredu predstaviti nemačkim kompanijama u Minhenu, na Forumu Zapadnog Balkana, u organizaciji privrednih komora Srbije i Bavarske, kao što su naše firme pre nekoliko meseci učestvovale na Danima dobavljača Zapadnog Balkana u Dortmundu.
A šta znači zajednički nastup u rešavanju problema privrednika regiona možda najbolje ilustrije činjenica da smo udruženi, kroz inicijativu Komorskog investicionog foruma, izborili petogodišnje produženje autonomnih trgovinskih mera – povlašćeni tretman preduzeća Zapadnog Balkana u trgovini sa Evropskom unijom.
*Na koji način privrednici zajednički mogu da dođu do trećih tržišta i izađu pred strane investitore?
Naše firme pojedinačno imaju relativno skroman potencijal i relativno skromne resurse i proizvodnju da bi ozbiljnije mogle da konkurišu razvijenijim kompanijama i na svetskom tržištu i dobiju poslove na regionalnim i međunarodnim tenderima. Koliko je to bitno za velike kompanije, još je značajnije za mala i srednja preduzeća. Zato je važno da ih povezujemo i da zajednički nastupaju i u regionu i na trećim tržištima. Zato smo i osnovali Komorski investicioni forum, zato radimo na granskom povezivanju naših kompanija, angažujemo se na formiranju građevinskog konzorcijuma koji bi mogao da učestvuje na tenderima za velike infrastrukturne projekte koje će se realizovati u okviru Berlinskog procesa i koje će finansijski podržati Evropska unija.
Povezujemo kompanije iz energetike, metalne i namenske industrije... Jedan od projekata je i zajednički turistički proizvod regiona, posebno važan za privlačenje turista sa dalekih destinacija koji neće preći toliki put da bi sedeli samo na Kopaoniku ili pored morske obale. Želimo da napravimo selekciju proizvođača vina koji će zajedno nastupati ka kupcima na dalekim tržištima. Ideja nam je i da, recimo, kada političari iz regiona idu u neku veću zemlju, poput Amerike, Rusije ili Kine, tamo napravimo regionalni privredni forum na kome će učestvovati privrednici iz celog regiona.
Bitno je i da radimo na pobolјšanju poslovne klime i podizanju atraktivnosti regiona za nova ulaganja i otvaranje novih radnih mesta, da se infrastrukturno i poslovno povezujemo, da jačamo svoje kapacitete da više proizvodimo i izvozimo i da u svet i pred investitore izlazimo kao region. Jer, kada mere opravdanost ulaganja na nekoj destinaciji, investitori imaju u vidu i mogućnosti regionalnog širenja. Nijedan investitor neće doći zbog parčeta ovog prostora i malih rascepkanih tržišta, već zbog tridesetak miliona potrošača u ovom regionu.*Svedoci smo nedavnog problema sapšenicom koji je izazvao tenzije između Makedonije i Srbije. Kako se slične situacije mogu sprečiti u regionu?
Taj problem nije ništa novo. Prošle godine je rešen zahvaljujući zajedničkoj intervenciji privrednih komora Makedonije i Srbije u okviru aktivnosti Komorskog investicionog foruma. Ove godine se ponovio i to je bila jedna od tema prilikom mog boravka u Makedoniji. Kako i sledeće godine ne bismo razgovarali o istom problemu, makedonska i srpska komora angažovaće se, u skladu sa nedavno postignutim dogovorom nadležnih ministarstava i drugih državnih institucija, da se što pre izjednače cene fitosanitarnih uverenja, inovira bilateralni sporazum o bezbednosti hrane i veterinarstva i kao trajno rešenje obezbedi međusobno priznavanje sertifikata.
Međutim, prepreke ne postavlja samo Makedonija Srbiji. Slobodnu trgovinu u regionu koči oko stotinu takvih unilateralnih tehničkih mera. Necarinskim barijerama sklone su i druge zemlje. Suočene sa slabim kapacitetima svojih privreda, u želji da zaštite domaće tržište i spreče ulazak konkurencije, iz ekonomskih, a ponekad i političkih motiva, kratkovido ograničavaju druge, ograničavajući i sami sebe. Umesto da omoguće slobodan protok robe, ljudi i kapitala, da podstiču međusobnu trgovinu i saradnju i kroz nju obezbede i jačanje svojih kompanija pojedinačno i privrede u celini. Apelujemo na vlade i resorne institucije da postojeće prepreke otklanjaju i nove ne postavljaju, da umesto da koče podstiču biznis. Zajednički radimo na evidentiranju svih takvih barijera i uspostavljanju knjige preporuka za njihovo otklanjanje i poboljšanje uslova za poslovanje i investiranje u regionu.
*Albanski premijer Edi Rama rekao je i da će lično podržati osnivanje srpsko-albanske komore. Možete li nam reći kako je zamišljen njen rad (da li će biti priznata) i u kojim oblastima bi dve države mogle da sarađuju?
Srpsko-albanska komora osniva se sa ciljem približavanja naših poslovnih zajednica, efikasnije komunikacije i saradnje privrednika i aktiviranja velikog neiskorišćenog potencijala za unapređenje trgovine, investicija i ekonomskih veza dve zemlje. Osnivanje mešovite komore sa sedištem u Tirani, koja će kao takva jedina biti priznata od obe države, inicirali su albanski i srpski privrednici, a podržale su Privredna komora Srbije, Unija privrednih komora Albanije, Privredna komora Tirane i druge albanske poslovne asocijacije. Početak njenog rada biće ozvaničen na forumu Srbija – Albanija, 14. oktobra u Nišu, u okviru susreta premijera Aleksandra Vučića I Edija Rame.
Veliki otvoreni prostor za saradnju dve poslovne zajednice, kroz trgovinu, investicije ili zajedničke projekte, prepoznali smo u gotovo svim oblastima, posebno u agrobiznisu i turizmu, ali i u metalurgiji, hemijskoj, mašinskoj, metalskoj, drvno-prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Značajne su mogućnosti za angažovanje naših projektantskih i građevinskih kompanija na regionalnom i velikim projektima koje Albanija planira da realizuje u narednom periodu. Ako se gradi auto – put od Niša preko Prištine i Tirane do Drača ili pruga, koji će infrastrukturno povezati zemlje Zapadnog Balkana, to je prilika i da umrežimo naše kompanije da zajednički, organizovane u konzorcijume, nastupaju na tenderima za ove objekte.
*U tom smislu kakvu ulogu u povezivanju privrednika u regionu može odigrati Komorski investicioni forum u okviru Berlinskog procesa? Koji je cilj KIF-a, koliko kompanija učestvuje?
Suština Berlinskog procesa i inicijative nemačke kancelarke Angele Merkel jeste stabilnost, prosperitet i evropski put celog regiona: kroz čvršće međusobno povezivanje, jačanje regionalne saradnje, kao osnove procesa stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji i regionalni razvoj realizacijom sasvim konkretnih zajedničkih infrastrukturnih i drugih razvojnih projekata.
Komorski investicioni forum kao regionalna platforma koju čine osam nacionalnih komora sa oko 350.000 kompanija članica (šest komora zemalja zapadnog Balkana i komore Hrvatske i Slovenije), ustanovljen je u okviru Berlinskog procesa, na inicijativu Privredne komore Srbije i Privredne komore Kosova, upravo sa ciljem povezivanja i većeg uključivanja poslovnih zajednica regiona u realizaciju infrasrukturnih i drugih razvojnih regionalnih projekata. Prema ocenama najviših evropskih zvaničnika u proteklih godinu dana od osnivanja, Komorski investicioni forum je, povezujući privede, otklanjajući barijere za međusobno uspešnije poslovanje, realizujući projekte čiji je cilj podrška jačanju kapaciteta naših privreda i njihovo umrežavanje, izrastao u najsnažniji kohezioni faktor u regionu. Radimo na izgradnji zajedničke e- platforme za razmenu informacija i podataka, kao i na kreiranju zajedničkog registra članica i uspostavljanju mogućnosti provere boniteta za sve kompanije u regionu. Posebna platforma za mala i srednja preduzeća, omogućiće bolje umrežavanje, lakši pristup izvorima finansiranja i pružanje zajedničkih servisa MSP sektoru. Jedan od projekata je osnivanje regionalne škole za razvoj ljudskih resursa, a, na inicijativu kolega iz Hrvatske, formiranje regionalnog centra za inovacije koji bi na jednom mestu povezivao kompanije, naučne i istraživačke institucije.
*Rekli ste nedavno da će regionalne privrede komore ubuduće biti prva vrata za privredu, Leskovac je prvi pristupio tom novom sistemu.Da li je to već dalo neke rezultate, da li sličan sistem može da se primeni i na region?
Najkraće, novi zakon o privrednim komorama, obavezno članstvo i jedinstveni komorski sistem privrednicima donose mogućnost većeg uticaja na kreiranje regulatornog okvira i ukupnog poslovnog ambijenta, suštinsku decentralizaciju i spuštanje komorskih usluga i javnih ovlašćenja koje PKS obavlja na regionalne komore. Sve usluge će biti standardizovane, tako da će na celoj teritoriji Srbije biti istog kvaliteta, pružaće se na isti način, po identičnom postupku. Za razliku od dosadašnjeg, jedinstveni komorski sistem će prvi put omogućiti da se sva javna ovlašćenja koja je PKS dobila zakonima (izdavanje uvozno-izvoznih dokumenta, potvrda, uverenja) obavljaju regionalnim privrednim komorama, što je za privrednike najracionalnije i najpovolјnije. Koliko je to značajno najbolje govori podatak da PKS godišnje privredi izda više od 120.000 raznih dokumenata, od čega polovinu privrednicima iz unutrašnjosti, koji po njih moraju da dolaze u Beograd, što im stvara dodatne troškove oduzima vreme i dodatno angažuje radnike. Privrednik iz Kragujevca, Leskovca, Užica ili Subotice ubuduće će posao moći da završi u svojoj regionalnoj komori, ili iz kancelarije, elektronskim putem, jer od septembra, kroz proces digitalizacije, uvodimo i elektronske servise.
Istovremeno, nijedan zakon, koji se tiče privrede, više ne može biti donet bez prethodnog izjašnjavanja privrednika, a regionalne privredne komore, odnosno njihovi parlamenti biće prva stanica, mesto odakle dolaze stavovi, mišljenja, inicijative privrednika o merama ekonomske politike i zakonskim rešenjima.
Inače, model modernizacije komorskog sistema Srbije i novine koje uvodimo sve više postaju primer komorama u regionu, zainteresovanim da rešenja za koja se odlučila Srbija primene i u svojoj komorskoj praksi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Zamenik predsednika SSP Borko Stefanović gostovao je u večerašnjem "Utisku nedelje", gde je došlo do žestoke rasprave sa Savom Manojlovićem iz pokreta "Kreni-promeni"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas da je ponosan na borbu Srbije u Ujedinjenim nacijama, rekavši da istina ne može da se pobedi silom.
Najmanje 10 osoba ranjeno je danas kada je tinejdžer naoružan puškom, otvorio vatru nakon što je izbila tuča tokom privatne zabave u saveznoj državi Floridi, saopštile su američke vlasti.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 2
Pogledaj komentare