Marija Hese: Frida je govorila da ne slika snove, već sopstvenu realnost

Izložba ilustracija Marije Hese u galeriji Instituta Servantes u Beogradu otvorena je u petak, 9. februara, a u intervjuu za B92 umetnica je govorila o izazovima sa kojima se suočavala prilikom stvaranja ilustrovane biografije Fride Kalo (po kojoj je domaćoj publici najviše poznata), svom viđenju ženskog identiteta i današnjem položaju žena u društvu.

Kultura

Izvor: B92

Petak, 09.02.2018.

20:50

Marija Hese: Frida je govorila da ne slika snove, već sopstvenu realnost
Foto: YouTube Screenshot / Sara Lamnabhi

Zašto baš Frida?

Izabrala sam Fridu sasvim slučajno. Mnogo mi se dopadala njena ličnost i crtala sam je i ranije, međutim nikad nisam mislila da ću objaviti jednu knjigu o njoj. Kada sam bila na sastanku sa izdavačkom kućom, da im predstavim svoj rad, u fascikli koju sam ponela bio je jedan Fridin rad. U tom trenutku, bez mnogo razmišljanja, palo mi je na pamet kako bih mogla da uradim njenu biografiju. Njima se dopala ideja pa smo se upustili u realizaciju.

Koliko je bilo zahtevno prihvatiti se ovakvog posla, s obzirom na to da je u pitanju omaž jednoj od najvećih umetnica svih vremena (samim tim na Vama je ležala velika odgovornost)?

Za mene je bilo veoma teško, s obzirom na to da postoji mnogo već napisanih knjiga o Fridi Kalo. Bio je izazov napisati nešto što još uvek nije bilo napisano o njoj, iako se i u mojoj knjizi ponavljaju pojedine stvari koje su veoma značajne i uvek prisutne, kao što je fizički bol koji je Frida osećala zbog svoje bolesti i nesreće ili njen odnos sa Dijegom. Zbog toga je bilo teško. Uz to, ja sam ilustratorka, nisam književnica iako mnogo poštujem pisce. Plašila sam se da ne napišem nešto što neće biti dovoljno dobro za knjigu. Zbog toga mi je bilo važno da se dobro pripremim kako bih mogla da napravim dobru selekciju događaja iz njenog života. Mnogo sam se pripremala, čitala sam i otkrila stvari koje o njoj ranije nisam znala. Za mene je bilo najvažnije da dam novu viziju koja se bavi emocijama koje je Frida osetila tokom života jer, ponavljam, ja nisam spisateljica, a o njoj su zaista već napisane mnoge knjige.
Frida se u svojim delima, kao i mnogi nadrealisti uostalom, bavi vrlo važnim pitanjem: Šta je žena? Šta je za Vas esencija žene?

Frida sebe nije smatrala nadrealistom, uvek je govorila da ne slika snove već da slika sopstvenu realnost, ono što je ona kao jedna nesvakidašnja žena mogla da vidi. Kada bi se našla ispred platna, bavila se svime što ima veze sa ženskim telom, naročito uzimajući u obzir to da se nije ostvarila kao majka, da je imala nekoliko abortusa. Za mene je suština žene veoma složena. S feminističke tačke gledišta, verujem da su muškarci i žene jednaki, ali da nas razlikuje obrazovanje koje dobijamo, a koje je u skladu sa postojećim rodnim ulogama. Zbog toga mislim da je suština žene danas obeležena obrazovanjem koje ona stiče i preprekama koje savladava i protiv kojih sve moramo da se borimo.
Koliko se promenio položaj žena u svetu (i umetnosti) od Fridinog vremena do danas?

Pozicija žena se mnogo promenila od Fridinog vremena jer su se žene za to i borile. Naravno, postoji još mnogo toga što treba da se uradi. Danas je sasvim normalno da žene rade, da nisu samo kod kuće. Možemo da glasamo, da imamo svoju zaradu. Ali i dalje zarađujemo manje od muškaraca, moramo više da radimo da bismo postigle iste stvari. I dalje se borimo sa tim da rad u kući i briga o deci budu podeljeni između muškaraca i žena. Još uvek ima mnogo toga što bi trebalo postići i to se odražava na sve, pa i na svet umetnosti. U umetničkim školama broj žena koje studiraju nije manji od broja muškaraca, ali broj muškaraca koji žive od umetnosti jeste mnogo veći od broja žena koje time mogu da se pohvale. To nije zbog toga što smo manje sposobne od muškaraca, već zato što se naša umetnost najčešće katalogizuje i ograničava kao „ženska umetnost“ i „umetnost za žene“, dok se ono što rade muškarci smatra univerzalnom umetnošću. To je samo jedan od razloga zbog kojih je ženama teže da žive od umetnosti nego muškarcima. Dakle, još uvek ima mnogo toga što bi trebalo postići i za šta bi se trebalo boriti.
Do koje mere se poistovećujete sa Fridom (koliko toga imate zajedničkog, s obzirom na to da je za Fridu bol jedan od glavnih pokretača, nerazdvojiv od njene umetnosti). Šta Vas najviše fascinira kod Fride? Kako je tekao proces povezivanja Fridine ličnosti i umetnosti sa Vašim ličnim umetničkim izrazom?

Ne znam koliko se baš poistovećujem sa Fridom jer je u pitanju jedinstvena osoba koja je imala jak karakter. Volim da mislim da sam poput nje kada je ljubav u pitanju jer mi se čini da je bila od onih osoba koje kada vole nekoga, vole ga mnogo i mislim da se i meni to dešava. Ali takođe mislim da mi fale mnoge vrednosti i sposobnosti koje je ona imala. Ona je govorila o bolu u svojoj umetnosti, ali verujem da je bol generalno ono što najviše pokreće umetnost, bilo da je u pitanju muzika, film, književnost... Verujem da je bol, na neki način, univerzalan. Svi ga osećamo. Život ima mnogo više teških nego lepih trenutaka i potrebno nam je da nađemo utehu u umetnosti i uvidimo da se i druge osobe osećaju kao i mi. Povezati se sa Fridom bilo je mnogo lako jer ona je imala jedan tako živopisan život da je teško ne povezati se sa njom. Ono što sam htela kroz knjigu jeste da Frida bude prisutna sve vreme, ali da budem prisutna i ja, tako da je ovo Frida viđena očima Marije Hese. Frida je svakako jedna od najautentičnijih i najzanimljivjih ličnosti svih vremena. Šta biste danas pitali Fridu, da možete da razgovarate s njom?

Ovo me često pitaju i ja imam veoma jasnu viziju tog susreta. Kada bih se našla pred Fridom, ne bih je ništa pitala. Rekla bih joj samo: „Vodi me u provod!“ Već sam pročitala toliko toga o njoj, a verujem da bi prava istina izašla na videlo posle samo jedne tekile.

Izložba ilustracija Marije Hese biće otvorena do kraja marta 2018. godine. Ulaz je slobodan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

11 h

Podeli: