Večni grad - moderna prestonica?

Da li Rim može da ostane večni grad a da pri tom bude i moderna evropska prestonica, dilema je koja već duže vreme zaokuplja političare, arhitekte i obične stanovnike drevne italijanske prestonice.

Kultura

Izvor: D. A., Tanjug

Petak, 22.08.2008.

13:23

Default images

Prethodna gradska vlast levog centra je zagovarala modernizaciju grada i odobrila nekoliko savremenih arhitektonskih projekata, a nova konzervativna vlast bi sada da ih ukloni.

Građani su u dilemi, priznaju da im nove zgrade bodu oči, ali nisu sigurni da su polemike o tome čisto estetske prirode. Veruju da političare kao i uvek zanima - samo politika.

U sredistu diskusije je muzej Ara Pacis, koji je posle dugogodišnjih teškoća završen pretprošle godine po projektu američkog arhitekte Ričarda Mejera, ali novi gradonačelnik bi sada da ga sruši.

Reč je o mermernoj strukturi od stakla i čelika, zapravo prvoj modernoj zgradi izgrađenoj u istorijskom centru Rima kako bi se u nju smestio čuveni Ara Pacis, žrtveni oltar sa mermernim reljefima iz doba imperatora Avgusta.

Mejer, inače ugledni arhitekta koji je projektovao muzeje u Los Anđelesu, Barseloni i Frankfurtu, verovatno nije ni slutio kakvim će kritikama biti izloženo njegovo delo samo zato što se usudio da zgradu podigne između dve barokne crkve i zakloni pogled na njih.

Istini za volju, to mu ne bi odobrili ni građani manje naviknuti na umetničke lepote od Rimljana. To je "nepristono đubrište" u centru grada, "nešto između benzinske pumpe i picerije" ocenio je italijanski umetnički kritičar Vitorio Zgarbi, poznat po oštrom jeziku i neumoljivim kritikama.

"Grozno. Podižu kojekakve moderne zgrade odmah pored dve čuvene crkve koje sad od njih ne mogu da se vide", rekao je Rojtersu, vlasnik obližnjeg bara.

"Takva vrsta arhitekture neće opstati u ovom gradu", dodao je on.
Novi, desničarski gradonačelnik Đani Alemano, obećao je po preuzimanju dužnosti u aprilu da će srušiti pomenuti muzej, jer kako je ocenio "nije kompatibilan" sa srcem drevnog grada.

Posle toga je malo uzmamako, rekavši da uklanjanje muzeja ipak nije neposredan prioritet. Međutim, Ministarstvo kulture je, takođe, imalo svoju reč u debati.

Frančesko Marija Điro, podsekretar u Ministarstvu je predložio da se sruši jedan od bočnih zidova a spusti drugi, kako ne bi zaklanjao crkve u pozadini.

"Ovo je ružno i preterano... pravi šamar Rimljanima. Da je po meni, potpuno bismo ga srušili, ali to nije moguće jer nemamo novca, rekao je on prošlog meseca", obilazeći muzej.

Kolege arhitekte i čelnici bivših gradskih vlasti misle drugačije. Oni zastupaju stav da Rim ne sme da bude samo mauzolej, koji obilaze japanski i američki turisti, već da mora i da treba da ide u korak sa savremenim svetom. Uostalom oznaka "italijanski" je uvek bila sinonim ne samo za lepotu drevne umetnosti nego i za inovacije, smatraju pobornici ovakvog viđenja.

"Ovaj grad robuje prošlosti, toliko smo ponosni na to što smo kolevka umetnosti kulture i kreativnosti, da ne shvatamo da se u Rimu ništa ne radi i da smo taoci političara, arheologa i intelektualaca koji samo pričaju i pričaju, a ništa ne rade", rekao je rimski arhitekta Frančesko Kopari agenciji Rojters.
Raniji gradonačelnici Frančesko Ruteli i Valter Veltroni su hvalili muzej kao deo kulturne inicijative da se i Rim povede u novi milenijum.

Oni su tokom svoje vlasti pokrenuli više novih projekata, ali uglavnom na periferiji.

Renco Pijano je 2002. otvorio Rimski auditorijum, koncerntu dvoranu.

Na kilometar od zidina starog grada, britanska arhitektkinja iračkog porekla Zaha Hadid gradi savremenu umetnicku galeriju Maksi, dok je italijanski arhitekta Masimilijano Fuksas osmislio ogromnu građevinu od čelika i teflona poznatu pod nazivom "Oblak" u kojoj je smešten moderan kongresni centar.

Dilema da li treba dozvoliti da se pored Mikelanđelove kupole i Koloseuma grade nove zgrade i kako pomiriti staro i novo je ozbiljna i zahteva ozbiljno promišljanje.

Građani, međutim, strahuju da su uzroci zaoštravanja kulturne debate više politički nego estetski.

Izjave političara im daju za pravo. "Ovo je tužno nasleđe prethodne gradske vlade, to su stvari koje su bivši gradonačelnici hteli da nametnu građanima po svaku cenu", rekao je Điro, koji je kao i Alemano saveznik konzervativnog premijera Silvija Berluskonija.

Više o ovoj temi: Rim- džungla na asfaltu

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

15 h

Podeli: