50 godina od studentskih protesta u YU: Koji su naši ideali danas?
Trećeg juna 1968. u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji počeli su studentski protesti, prvi veći sukob sa tadašnjim komunističkim establišmentom. U Beogradu, Sarajevu, Zagrebu i Ljubljani studenti su tražili više socijalizma, borbu protiv korupcije i bolju državu. Protesti u Jugoslaviji pratili su ideju protesta koji su 1968. održani u Evropi i Americi. “Ideal 68” je dokumentarni film koji sa distance od 50 godina govori o ovim protestima. Promocija dokumentarnog filma autora Marka Subotića i Almira Šećkanovića, biće održana u sredu, 30. maja, u Domu omladine u Beogradu. Početak promocije je u 20:30 sati.
Godine koje promene svet naizgled dolaze iznenada. Čini nam se da se odjednom odigra neki dogadjaj koji toliko utiče na naše dalje sudbine pa u početku nismo ni svesni poteza koji su povučeni da bi se nešto zbilo. Tako nam je izgledala i ekonomska kriza iz 2008. napad na Njujork 2001., itd. Samo ta dva dogadjaja iako nemaju veze sa Srbijom značajno su uticali na živote gradjana u ovoj zemlji.
Tako je oduvek. Na primer, i pre 50godina kada se informacije nisu ovako brzo razmenjivale kao danas, znalo se šta se dešava u svetu. Godine 1968. su ljudi u Srbiji i tadašnjoj Jugoslaviji čitali i slušali o dešavanjima u Evropi, Americi, Vijetnamu. Znali su da je ubijen Martin Luter King, bili ogorčeni zbog atentata na Rudija Dučkea u Nemačkoj, divili se ustanku u Parizu, a sve zbog toga što su i oni bili nezadovoljni svetom koji su njihovi roditelji stvorili posle II svetskog rata.
Te 1968. godine Jugoslavija je bila treća u svetu po broju studenata u odnosu na broj stanovnika. Studentski domovi su bili prenatrpani, učionice takođe, standard nije bio na zavidnom nivou. Gledali su kako se jedan krug “partijskih drugova” bogati, kako se stvaraju klasne razilke u zemlji jednakih, tek kako zbog privredne reforme iz 1965. godine mnogi ostaju bez posla, a dosta njih i odlazi na rad u inostranstvo. I svi su negodovali, ali ćutali. Slušali o protestima u Parizu i patili što na isti način studenti i radnici ne ustaju u Jugoslaviji.
Ali onda, iznenada, bez da je iko očekivao da će tako početi, jedne večeri 2. juna u Studentskom gradu u Beogradu kreće ono što su kasnije zvali lipanjska (junska) gibanja. Dovoljno je bilo da se, zbog promenjljivog vremena, jedna predstava koja je trebalo da bude održana na otvorenom u Studentskom gradu, premesti u zatvoreni prostor i da neko odluči da prednost na ulasku imaju brigadiri, pa tek onda ostali. Takvu odluku studenti nisu mogli da progutaju jer su na svojoj koži osetili te društvene podele. Počelo je negodovanje, bacanje kamenica, sukob sa redarima intervencija milicije i opaljena je kapisla zbog koje će se narednih 7 dana zatresti državni vrh, partija i ceo sistem u tadašnjoj Jugoslaviji.
Sukob studenata sa policijom trajao je cele te noći, preneo se i na sutrašnji dan kada su studenti krenuli ka centru Beograda s namerom da dođu do Skupštine Jugoslavije. Tadašnji politički vrh Srbije, Beograda i partije pokušao je da zaustavi studente. Kod podvožnjaka koji više ne postoji, nedaleko od SIV-a okupili su se najviši politički zvaničnici. Danas bi to bilo čudno, ali tada je lično ministar unutrašnjih poslova komandovao policiji, a predsednik skupštine pregovarao sa studentima. Bila je to za sistem neviđena situacija jer su strahovali da studenti žele da ruše režim. Nije ni čudo da su počele da se šire dezinformacije da oni zapravo žele da upadnu u Skupštinu i zauzmu je. Taj strah sistema je možda i doveo do nove intervencije policije, koja, kažu učesnici je bila iznenadna I neočekivana jer su I dalje trajali pregovori studenata I predstavnika vlasti. Zbog toga je i tadašnji visoki funkcioner Miloš Minić dobio batine od policije.
Akcija polcije nije bila ništa brutalnija u odnosu na one tokom protesta 90-ih. Batine su dobili i studenti i profesori i političari. Niko nije nastradao. Ali je tada, u to vreme, bila neviđena. U tom haosu niko se nije setio da spreči objavljivanje vesti, pa su kontrolisani mediji javili da je policija intervenisala protiv studenata što je izazvalo nezadovoljstvo javnosti. Studenti su se povukli na svoje fakulteta, okupirali ih, dekani su im predali ključeva i nisu želeli odatle da se povuku dok im se ne ispune zahtevi.
A tražili su bolju državu, jednakost. Želeli su bolje uslove života, posao za sve, besplatno školovanje. Zahtevali su pad crvene buržoazije, kneževa socijalizma. Nisu hteli da menjaju državni vrh. Na svojim protestima su nosilili Titove slike. Nije bilo nacionalizma, Beogradski univerzitet su proglasili Univerzitet Karla Marksa. Bili su levlji od levog. Bili su istinski socijalisti i videli su mešetare koji su socijalizam koristili za svoje dobro.
Slična dešavanja počela su i u drugim studentskim centrima. Sarajevo, Zagreb, Ljubljana su ustali i podržali beogradske kolege. Manjeg intenziteta su bili protesti u tim gradovima, ali dovoljno jaki da zabrinu tadašnju vlast. Nisu bili teatralni kao u Beogradu jer nisu imali Dragoljuba Mićunovića koji je kao profesor stao ispred studenata niti glumca Stevu Žigona da svojim govorom pokrene masu. To je bilo vreme kada je zbog ideja koje su studenti isticali bilo čast se naći u Kapetan Mišinom zdanju i govoriti pred njima. Svi koji su nešto značili u javnom životu od Desanke Maksimović, Duška Radovića, Mire Stupice dolazili su na proteste ili poput Branka Ćopića ostavljali novčanu pomoć. Jedna humoreska se prepričavala tih dana. Kada su dobili informaciju da će tenkovima krenuti na studente, glumac Gidra Bojanić, koji je zaradio novac igrajući u vesternima u Italiji, javno je obećao studentima da će im kupiti tenk.
Unutar fakulteta, raspravljali su o tome kako treba da izgleda država, na koji način da se spreči bogaćenje jednih a siromaštvo drugih. Pokušavali su da privole i radnike da im se pridruže, ali sistem se posle prvobitnog šoka konsolidovao pa je sprečio kontakt radnika i studenata.
Ideali su ih vodili da 7 dana, 24h brane svoje stavove i ne odustaju. Čekali su promene koje je jedino mogao da donese Tito. A on je bio van Beograda. Sedeo je na Brionima i dobijao informacije, ali nije reagovao. Ćutao je, što je dodatno bunilo studente, ali i tadašnje partijske funkcionere. Ipak, u Beoograd je morao da se vrati zbog dolaska indijskog predsednika, pa je 9. juna uveče održao sastanak sa predsedništvom Jugoslavije. Kažu da je bio ljut, da je govorio da ulica ne može da menja sistem te da će svi biti kažnjeni. Ali onda je veoma lukavo izašao u javnost govorom kojim je praktično podržao studente, rekao da je 90 odsto njih poštena omladina koju je sistem zaboravio jer su mnogi videli korist od kapitalizma. I pogodio je u metu. Ovacijam je pozdravljen njegov govor, zaigralo se kozaračko kolo, studenti su shvatili da su pobedili i njihova revolucija je završena. Ali ne bez konsekvenci.
Nedugo zatim, mnogi lideri protesta ostali su bez pasoša, među njima i Sonja Liht. Dragoljub Mićunović i još 7 profesora isterano je sa fakulteta, neki političari su smenjeni i odustalo se od privrednih reformi iz 1965. što je, smatra Latinka Perović, bila ogroma greška.
Revolucija u Jugoslaviji, kao ni ona u Parizu ili Berlinu, kažu istoričari, nije uspela ali je pokrenula promene i modernizovala svet. Najveći pobednik u Jugoslaviji bio je Tito, kome je kasnije te godine u prilog išao i upad trupa Varšavskog pakta u Prag da smiri bunt mladih u svojoj zemlji.
Ideal s kojim su vođeni protesti 1968. godine za mlađe generacije danas je čudan. Danas se delimo po svakom osnovu, ne slušamo i mrzimo protivnike a tada su ih vodili samo ideali i želja da se stvori bolji svet, dobar za svakoga. Koji su naši ideali danas?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 55
Pogledaj komentare