"Mislim da ako sve uradimo kako treba, imaćemo 2022. kada kovid neće toliko dominirati našim životima", rekao je dr Tom Friden, koji je bio direktor američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti pod predsednikom Obamom, a sada je Izvršni direktor i predsednik Resolve to Save Lives.
Kako će izgledati naredni deo pandemije i kada će nastupiti pitanja su na koja su dr Ivon Maldonado, epidemiolog i infektolog, i njene kolege pokušale da nađu odgovore.
Do sada je postojao opšti konsenzus među stručnjacima o tome šta bi se dalje moglo dogoditi. "Zaista ne znamo tačno", rekao je Maldonado.
Postoje modeli i pouke iz prošlih pandemija, ali način na koji se pojavila varijanta omikrona koja izaziva veliku zavisnost je zakomplikovala situaciju.
"Niko od nas nije očekivao omikron", rekao je Maldonado.
"Pa, bilo je nagoveštaja, ali nismo očekivali da će se to dogoditi baš onako kako se dogodilo", priznaje on.
Južnoafrički scenario širom sveta?
Južnoafrički naučnici su prvi put uočili varijantu omikrona u novembru.
Slučajevi su tu brzo dostigli vrhunac i broj obolelih je počeo da pada.
Ista stvar se desila u Velikoj Britaniji.
I to je ono što stručnjaci misle da će se dogoditi svuda.
"Kratkoročno, u narednih četiri do šest nedelja, to će i dalje biti prilično teško", rekao je dr Džon Švarcberg, specijalista za zarazne bolesti i vakcinologiju i klinički profesor emeritus na Univerzitetu Kalifornije.
"Biće negde sredina februara pre nego što počnemo da zaista vidimo da stvari postaju bolje", dodao je on.
Švarcberg veruje da će od marta do proleća ili leta biti kao prošle godine, sa stalnim padom broja slučajeva.
"Mislim da će nam maj ili jun izgledati zaista dobro. Prilično sam optimista", dodaje on.
Deo njegovog optimizma proizilazi i iz činjenice da će biti znatno viši nivo imuniteta u populaciji zbog sve većeg broja vakcinisanih i onih koji su se zarazili tokom talasa omikrona.
"Uopšteno govoreći, nivo imuniteta u našoj populaciji biće mnogo veći, a to će nam pomoći ne samo kod omikrona i delte, ako još bude u cirkulaciji, već i kod potencijalnih novih varijanti", rekao je Švarcberg.
Koronavirus, kaže on, verovatno nikada neće potpuno nestati.
"Uveren sam da će se pojaviti još jedna verzija virusa", rekao je Maldonado.
"To je scenario koji zaista dodaje neizvesnost onome što dolazi."
Sledeća varijanta
Sledeća varijanta bi mogla biti podjednako ili čak prenosivija od omikrona.
"Uopšte nije jasno šta je sledeće", rekao je dr Džordž Raderford, epidemiolog sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku.
Rekao je da bi virus mogao postepeno da mutira, kao što se desilo sa alfa i beta varijantama.
Ili bi mogao da napravi zaista veliki skok, kao sa deltom i omikronom.
Virus gripa H1N1 je, na primer, bio novi virus kada je 1918. godine započeo jednu od najgorih pandemija u istoriji – zarazio je jednu trećinu svetske populacije i ubio 50 miliona ljudi, piše CNN.
Ta pandemija se na kraju završila, ali virus je i danas sa nama.
"To je bio pradeda svih virusa H1N1 koje viđamo svake godine", rekao je Maldonado.
"Od tada je imao mnogo mutacija, ali je iz istog soja. Stoga je moguće da će ovaj virus učiniti sličnu stvar", dodao je on.
Sa ovim scenarijem sličnim gripu, svet se mora fokusirati na zaštitu onih koji su podložni ozbiljnim bolestima, na osiguranje da se vakcinišu i da imaju pristup monoklonskim antitelima i antivirusnim lekovima, rekao je Maldonado.
Kompanije koje se bave vakcinama trebalo bi da prave vakcine specifične za varijante kako bi ljudi mogli da dobiju vakcinu protiv korone svake godine, kažu stručnjaci.
Najgori scenario
Najgori scenario bi bio da nove varijante izbegnu zaštitu vakcina i lekova.
"Mislim da se to neće desiti", rekao je Maldonado.
Dr Entoni Fauči, direktor Nacionalnog instituta za alergije i infektivne bolesti, rekao je da se nada da se scenario neće ostvariti.
"Ne mogu da vam dam statistiku o šansama da se to desi, ali moramo da budemo spremni za to. Zato se nadamo najboljem i pripremamo se za najgore", rekao je on.
"Već imamo alate za ograničavanje novih varijanti i brzo okončanje pandemije", kaže dr Panagis Galijacatos.
"Mislim da nam nisu potrebna nova naučna otkrića, mi znamo kako da zaustavimo tešku kovid: vakcine", rekao je Galiatsatos, docent medicine i specijalista za plućnu i intenzivnu medicinu u Johns Hopkins Medicine.
"Imamo oružje da pretvorimo kovid u ništa drugo do tešku prehladu", rekao je Galijacatos.
"Imamo nauku. Sve što će ljudima trebati je pristup medicini, ali i povratak poverenju u nauku", dodao je on.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 10
Pogledaj komentare