Analena Berbok bi nesumnjivo mogla da donese nešto novo u spoljnoj politici Nemačke.
Iako nije uspela da osvoji najvišu dužnost u vladi, jer su Zeleni na saveznim izborima osvojili manje glasova od SPD i CDU/CSU, njena nominacija za saveznu ministarku dvostruko je značajna: Analena Berbok će, kada njeno imenovanje bude potvrđeno, postati prva ministarka spoljnih poslova Savezne Republike Nemačke i pored toga još i najmlađa osoba na toj dužnosti.
Ona će 15. decembra da napuni 41 godinu. U predizbornoj kampanji na prvo mesto je stavila zaštitu klime, ali je stalno naglašavala i spoljnopolitičke teme. Jasno je pokazala da su za nju politika zaštite klime i spoljna politika usko povezane, jer zaštita klime može da uspe samo ako se sprovodi na međunarodnom nivou.
Klimatska kriza je „najveći izazov našeg vremena“ izjavila je ona u sredu (24.11.) prilikom predstavljanja Koalicionog ugovora. Cilj da se bude klimatski neutralan provlači se kroz sva područja politike – i kroz međunarodnu saradnju, i kroz spoljnu i bezbednosnu politiku, kaže Berbok.
Protiv Severnog toka 2
Tokom predizborne kampanje održano i sučeljavanje lidera stranaka sa temom: spoljna politika. Učestvovali su kandidati za kancelara Demohrišćana Armin Lašet, Socijaldemokrata Olaf Šolc i Zelenih Analena Berbok. Ako se to sada posmatra, interesantno je koje su razlike postojale između Berbok i budućeg kancelara Šolca. Načelnih razlika nije bilo, ali jeste u pojedinim pitanjima.
Berbok se jasno izjasnila protiv, a Šolc za gasovod Severni tok 2 koji kroz Baltičko more gas iz Rusije dovodi direktno u Nemačku. Njeni argumenti su bili da je gasovod pogrešna odluka kada je reč o klimi, jer se želi da se napusti korišćenje fosilnih energenata. Pored toga, smatra Berbok, gasovod Nemačku čini previše zavisnom od Rusije, a Ukrajina se oseća ostavljenom na cedilu, jer je Severni tok 2 zaobilazi. U Koalicionom ugovoru izričito se spominje podrška Nemačke Ukrajini – protiv ruske pretnje, iako se Rusija ne spominje izričito.
Prestati da se s Kinom postupa "u rukavicama"?
Berbok načelno želi da vodi spoljnu politiku koja se više ravna prema vrednostima i koja više vodi računa o stanju ljudskih prava u važnim zemljama kao što su Rusija i Kina. To su zemlje s kojima Nemačka ima jake privredne i trgovinske odnose.
U vezi s Kinom, u Koalicijskom ugovoru se ne govori samo o konkurenciji, već i o suparništvu sistema. To je oštriji izraz koji jasno pokazuje napetosti u nemačkoj politici prema Kini. Nemačko ministarstvo spoljnih poslova s novom šeficom imaće zadatak da izradi opsežnu strategiju politike prema Kini kako bismo „mogli da ostvarimo naše vrednosti i naše interese“.
Prethodna vlada s Angelom Merkel na čelu u odnosima s Kinom je, prema mišljenju brojnih kritičara, mnogo više polagala na (trgovinske) interese nego na vrednosti. Istina, dosadašnji ministar spoljnih poslova, socijaldemokrata Hajko Mas stavljao je malo drukčije naglaske nego Merkel, ali Merkel je kao kancelarka spoljnu politiku uglavnom određivala sama. Tek će se videti da li će kancelar Olaf Šolc svojoj ministarki ostavljati više mogućnosti da oblikuje spoljnu politiku nego što je to činila Merkel.
Nije jednostavna partnerka za SAD
Zanimljivo će biti i to da li će Berbok ponovo da oživi transatlantsko partnerstvo koje je u velikoj meri zamrlo tokom mandata Donalda Trampa, a koje je ostalo pasivno i nakon što je na predsedničku dužnost stupio Džozef Bakden.
Berbok će morati da odluči da li će se pridružiti Bajdenovoj potrazi za partnerima u odnosu protiv Kine ili će se Nemačka uzdržati od te konfrontacije. To će u svakom slučaju biti teško balansirati. Problematičan je i zahtev Analene Berbok da SAD povuku svoje atomsko oružje iz Nemačke i njeno odbijanje da se više novca daje za odbranu, što SAD zahtevaju već godinama. To bi moglo da vodi do daljih napetosti u transatlantskim odnosima.
Više Evrope – kao i do sada
Analena Berbok već godinama se zalaže za jači angažman Evropske unije u svetskoj politici, pre svega u bezbednosnoj. Evropska unija mora ozbiljnije da shvati svoju „mirovnu ulogu“ u svetu, kaže ona. U Koalicionom ugovoru se zahteva „stvarna zajednička spoljna, bezbednosna i odbrambena politika u Evropi“, a nacionalne vojske bi trebalo jače međusobno da sarađuju.
To je, istina, već godinama stav nemačke spoljne politike, a to podržava i predsednica Evropske komisije iz Nemačke Ursula fon der Lajen. Međutim, do sada po tom pitanju nije bilo većih rezultata i zato je pred Analenom Berbok težak zadatak. U Koalicionom ugovoru mnogo se govori i o multilateralizmu, o jačanju međunarodne saradnje i njenih institucija kao što su Ujedinjene nacije.
To zvuči kao da ga je formulisala Berbok, ali to je u suštini nastavak klasične nemačke spoljne politike. Ne mogu se očekivati dramatična odstupanja od dosadašnje linije.
"Ja dolazim više iz međunarodnog prava"
Šta dakle donosi Analena Berbok? U jednom svom nastupu od pre godinu dana svom stranačkom kolegi i kopredsedniku stranke Robertu Habeku, koji je bio ministar poljoprivrede u pokrajini Šlezvig-Holštajn, rekla je: „Šta ti znaš… da muzeš krabe? Ja dolazim više iz međunarodnog prava.“
Analena Berbok studirala je političke nauke u Hamburgu, a potom uradila i master s temom Javno međunarodno pravo na londonskoj Školi ekonomskih i političkih nauka. Intervjue daje na tečnom engleskom, što i nije samo po sebi razumljivo među današnjim nemačkim političarima. Njen uspon u stranci Zeleni bio je brz, a isto kao je bilo i u saveznoj politici. Nakon neuspeha u pokušaju da postane savezna kancelarka, sad joj je preostalo Savezno ministarstvo spoljnih poslova.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 794. dan. Ukrajinski presednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Ukrajini potrebno najmanje sedam PVO sistema Patriot i pozvao ukrajinske partnere da ne gube vreme kako bi se Rusiji uputio "odlučan signal".
Glasanje o Rezoluciji o Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, prvobito planirano za 2. maj, pomereno je za najmanje četiri dana, jer Zapad želi da dobije na vremenu kako bi prikupio dodatne glasove.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Trener Čelsija Maurisio Poćetino rekao je da VAR šteti imidžu engleskog fudbala, nakon što je njegovoj ekipi poništen pobedonosni pogodak u nadoknadi vremena protiv Aston Vile u Premijer ligi.
Vlada Estonije razmatra zatvaranje graničnog prelaza Koidula sa Rusijom tokom noći, kao što je to učinjeno u Narvi, izjavio je danas estonski ministar finansija Mart Vorklaev.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
Štampač pod nazivom Factory of the Future 1.0 (FoF 1.0), napravljen na Univerzitetu u Mejnu, SAD, može da "odštampa" objekte dužine 29, širine 10 i visine 5,5 metara.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 3
Pogledaj komentare