Kako su Njegoš i Kiš postali "nacionalisti"?

Pet bošnjačkih udruženja i asocijacija iz dijaspore uputili su apel institucijama Bošnjaka u regionu i vladama Crne Gore, Srbije, BiH, Makedonije, Hrvatske i Slovenije u kojem traže da se iz školskih programa uklone dve knjige, Njegošev "Gorski vijenac" "i Peščanik" Danila Kiša, jer se, kako su ocenili, radi o "nacionalističkim delima prema islamu i muslimanima".

Apel su potpisali udruženje Sandžak u Sloveniji, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija, Pravda - BiH, Kongres Bošnjaka Severne Amerike i Institut za istraživanje genocida Kanada , a u njemu se ističe da je sadržaj ta dva dela godinama "bio naučno-književna osnova za konstruisanje nacionalističkih i drugih anticivilizacijskih i dehumanizirajućih odnosa, posebno prema islamu i muslimanima".

Za većinu bošnjačkih organizacija u regionu na koje je ovaj apel adresiran, kao i za crnogorska ministarstva kulture i obrazovanja, ovakva inicijativa je neprihvatljiva, dok ga ugledni beogradski književnik Filip David ocenjuje nerazumnim i ekstremnim.

Predsednik Bošnjačke akademije nauka i umetnosti Muhamed Filipović za Radio Slobodna Evropa kaže da on još nije upoznat sa detaljima i sadržajem apela. "To nije stvar o kojoj treba da se izjašnjavaju ove institucije koje su dobile apel. To je stvar međusobnog dogovora u Crnoj Gori. Treba uzeti u obzir činjenicu vremena u kojem je delo nastalo i da to nije slika realnosti nego je slika tadašnjeg mišljenja o određenoj realnosti", komentariše Filipović.

Ilustracija: Thinkstock

Iako Bošnjačka kulturna zajednica u Crnoj Gori još nema odgovor na apel, predsednik te organizacije Hazbija Kalač u izjavi za RSE, iznosi lični stav:

"Lično smatram da je 'Gorski vijenac' problematično štivo i da bi trebalo u najmanju ruku da se izmesti na akademski nivo, odnosno da se izmesti iz osnovnog i srednjeg obrazovanja. To iz razloga što uzrast osnovnog i srednjeg obrazovanja ne može na pravi način da razume tu metaforu sadržanu u poruci tog dela. To štivo je više za akademski nivo, za ljude koji razumeju istorijski kontekst, odnosno tu oslobodilačku poruku tada od turske vladavine", ocjenjuje Hazbija Kalač.

Negativan odnos prema inicijativi dela bošnjačke dijaspore imaju i u Bošnjačkom nacionalnom vijeću Srbije. Mirza Hajdinović poručuje da ni oni neće učestvovati u toj priči. "Što se tiče pomenutih pisaca, Petra Petrovića Njegoša i Danila Kiša, oni nisu pripadnici bošnjačkog naroda i njihova dela ne obavezuju Bošnjake", kaže Hajdinović. Nusreta Brunčević, stručna saradnica za odnose sa javnošću u Bošnjačkom nacionalnom vijeću za TV Prva ponavlja da se to telo distanciralo od apela i dodaje da bošnjački narod u Srbiji odbija da bude moneta za potkusurivanje u obračunima srpskog i crnogorskog režima, ali i objašnjava izašto Kiš i Njegoš nisu pred đacima.

"Bošnjaci u Srbiji su se izborili za celokupnu nastavu na bosanskom jeziku u osnovnim i srednjim školama. Tako da, u nastavnom planu i programu, kao i u udžbeniku bosanskog jezika dela petra Petrovića Njegoša i Danila Kiša ne postoje", istakla je ona. Takođe, kako kažđe, deca pohađaju i srpski kao nematernji jezik a ni u okviru tog predmeta ne postoje dela ta dva autora. U međuvremenu, predstavnici crnogorskih državnih organa odbacili su tu inicijativu kao politički motivisanu. Generalna direktorka u Ministarstvu kulture Crne Gore Dragica Milić za RSE kaže da oni neće povlačiti iz nastave ni "Gorski vijenac" ni "Peščanik".

Da nema govora o povlačenju Njegoševog dela iz crnogorskih udžbenika poručuju i iz Ministarstva obrazovanja. "Stav Ministarstva prosvete po tom pitanju je jasan, a to je da je Crna Gora multikulturalna i multietnička zemlja koja se ponosi upravo svojim različitostima, a nastavni plan i program do sad nije bio prepreka za razvoj i njegovanje tih različitosti, već naprotiv", kaže za RSE Milica Lekić iz Ministarstva prosvete Crne Gore.

Beogradski književnik Filip David za RSE kaže da je takav zahtev dela Bošnjaka iz dijaspore nerazuman i ekstreman.

"Mi znamo da na ovim našim prostorima jedan ekstremizam, jedno preterivanje, izaziva odgovor na drugoj strani i to samo vodi daljim sukobima i preterivanjima. Što se mene tiče ni jedan ni drugi zahtev ne dolaze u obzir jer produbljuju tu neku mržnju između naroda i država", navodi David.

David ističe da je apsurdno na takav način ocenjivati književna dela poput "Gorskog vijenca" ili "Peščanika".

"Njegoš je pisao ono što je pisao u svoje vreme i to njegovo delo treba posmatrati u okvirima tog vremena u kojem je pisao 'Gorski vijenac' i 'Luču mikrokozma'. Što se tiče Danila Kiša apsolutno je nerazumno, neprihvatljivo je jer je Danilo, a to znam iz prve ruke jer smo bili prijatelji, bio pisac koji se suprotstavljao svakom obliku netolerancije. Zato je apsurdno tražiti da se njegov roman izbaci iz lektire. To bi bila diskriminacija prema Kišu, prema njegovom delu i svemu onome što je on predstavljao", zaključuje Filip David.