"Porodice žrtava sada mogu da traže odštetu, dobiće je"

Može li taj deo presude imati i konkretne finansijske i pravne posledice za Hrvatsku, hrvatski "Jutarnji list" pitao je jednog od najpoznatijih hrvatskih advokata Antu Nobila, koji ima dugogodišnje iskustvo zastupanja pred Haškim sudom u slučaju Tihomira Blaškića.

“Haška presuda ne donosi automatski loše finansijske i pravne posledice za Hrvatsku. Međutim, ona je osnova na temelju koje porodice žrtava navedenih u presudi mogu pred opštinskim sudovima u Hrvatskoj da pokrenu postupke za naknadu štete i sasvim je izvesno da će, na temelju haške presude, te postupke i dobiti”, piše Jutarnji list.

Na istovetan način i porodice hrvatskih Srba čiji su bližnji ubijeni kao žrtve ratnih zločina, a za koje je sudski dokazano da su ih počinili pripadnici Hrvatske vojske i policije, nakon pravosnažne presude o ratnim zločinima ostvaruju pravo na naknadu štete.

Te presude za naknadu štete, prema dosadašnjoj praksi hrvatskih sudova, a na temelju stanovišta koje je zauzeo Vrhovni sud, iznose oko 220.000 kuna za ubijenog člana porodice, objašnjava advokat Nobilo.

On smatra da je gotovo sigurno da će i porodice bošnjačkih žrtava koje su navedene u haškoj presudi istrajati u tužbama protiv Hrvatske i i tražiti naknadu štete.

"Haškom presudom je dokazano da je HVO bio produžena ruka Republike Hrvatske i pod nadzorom i komandom hrvatskog političkog i vojnog vrha, pa će se zločini koje su pripadnici HVO-a počinili u BiH u individualnim odštetnim zahtevima tretirati kao da su ih počinili pripadnici Hrvatske vojske", pojašnjava Nobilo.

Treba, međutim, imati na umu, napominje Nobilo, da je i pre današnje presude Haškog suda, Hrvatska praktično priznala HVO kao svoju vojsku jer je pripadnicima HVO-a priznala pravo na penzije iz hrvatskog budžeta, a porodicama stradalih pripadnika HVO-a pravo na naknade.

Hrvatska se, ističe Nobilo, sada mora suočiti s posledicama nekih loših odluka svog vojnog i političkog vrha, kao što se svaki čovek na individualnoj ravni ponekad mora suočiti s posledicama sopstvenih postupaka.

Na pitanje otvara li presuda Bosni i Hercegovini mogućnost da tuži Hrvatsku i zatraži plaćanje ratne odštete, Nobilo kaže da o tome u ovom trenutku ne bi želeo da spekuliše.

"Odnosi Bosne i Hercegovine i Hrvatske su, tvrdi, složeni i višeznačni. Oni su imali različitu dinamiku postojala su razdoblja kad je HVO odigrao nespornu pozitivnu ulogu za BiH, pogotovo 1994. i 1995. kad je učestvovao u oslobodilačkim akcijama, ili 1992, kad je HVO imao odbrambenu ulogu jer Alija Izetbegović još nije bio spreman za rat, Armije BiH nije bilo. No, najgore razdoblje delovanja HVO-a i Tuđmanove politike prema BiH je tokom devet meseci 1993. Treba takođe imati na umu da je svaki metak koji je s hrvatske i bošnjačke strane ispaljen u BiH prošao kroz Hrvatsku, kao i da je Hrvatska zbrinjavala stotine hiljada izbeglica iz BiH. Dakle, u slučaju takve tužbe Hrvatska ne bi bila bez argumenata", tvrdi Nobilo.

Najgori učinak ove presude biće, tvrdi zagrebački advokat, taj što će je i hrvatska i bošnjačka strana koristiti u dnevnopolitičke svrhe.

"Presuda, nažalost, neće biti iskorišćena kao povod da hrvatska strana izrazi iskreno žaljenje zbog žrtava. Bošnjački političari će verovatno presudu pokušati da iskoriste u politici prema Hrvatima. Sve nekad zaraćene strane ukopane su u svojim pozicijama i postale su taoci ratnih politika. Mi u Hrvatskoj smo postali taoci Tuđmanove politike i mita o tome da je Hrvatska nastala u ratu, iako je nastala odlukom Sabora o nezavisnosti. Uspostavljaju se 'državne istine' o ratu, setimo se samo saborske Deklaracije iz 2000. u kojoj stoji da je Hrvatska i u BiH vodila oabrambeni rat. Te 'državne istine' se onda ponavljaju kao 'mantra' i postaju nacionalni mit pa se gotovo niko više ne usudi da slobodno misli i da na stvari gleda svojim očima", tvrdi Nobilo.

Ističe da ga presuda šestorici bosanskih Hrvata nije iznenadila.

"Ko god je hteo da racionalno gleda na stvari i hrvatsku politiku prema BiH – nije iznenađen presudom", kaže Nobilo.