Zapad pozitivno o Deklaraciji

Zapadni političari i mediji uglavnom pozitivno ocenjuju usvajenje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici u Skupštini Srbije.

Izvor: FoNet, Beta

Sreda, 31.03.2010.

01:54

Default images

Usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici u Skupštini Srbije je važan korak napred, i to je veoma značajno za ceo region, ocenila je visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbednost EU Ketrin Ešton.

"Primamo sa odobravanjem usvajanje ove Deklaracije. To je važan korak napred i veoma je značajno za Srbe i ceo region", saopštila je portparolka Eštonove Luc Gulner, a prenosi agencija ANSA.

Izvestioci Evropskog parlamenta za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, Jelko Kacin i Doris Pak, poručili su, povodom usvajanja Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici u Skupštini Srbije, istakavši da, iako je to bio korak na pravom putu, u njoj nije na pravi način osuđen ni imenovan zločin koji se u Srebrenici dogodio.

Kacin je rekao da je Srbija usvajanjem deklaracije o Srebrenici krenula pravim putem, ali da je potrebno i da se eksplicitno prizna da je u Srebrenici počinjen genocid, dok je Pakova navela je to najmanji mogući korak koji je mogao biti učinjen, ali da ona stvari ne imenuje pravim imenom i da neće postići cilj, niti će se shvatiti kao pravo izvinjenje.
Jelko Kacin (Tanjug, arhiva)
"Sa žaljenjem konstatujem, da slanje nedovršenih poruka nije ona evropska politika i preuzimanje odgovornosti za pomirenje, koju Srbija i njeni građani zaslužuju, i koju ceo region već tako dugo iščekuje", naveo je Kacin, u pisanoj izjavi dostavljenoj Tanjugu.

Da bi deklaracija imala svoju istinsku svrhu, vrednost i odaziv, "potrebno je, po mišljenju Kacina, da Srbija u potpunosti uvaži odluke Međunarodnog suda pravde i da se eksplicitno prizna da je u Srebrenici počinjen genocid".

Prema njegovim rečima, nedovršena poruka koju je Srbija kroz deklaraciju poslala na žalost nije u potpunosti doprinela suočavanju sa prošlošću i promeni atmosfere u regionu, smatra Kacin, dodajući da, zbog toga, ostaje i "evidentan stepen razočaranja" u vezi s usvojenom deklaracijom.

"Umesto realnog suočavanja sa prošlošću, Srbija je ovom odlukom Narodne Skupštine, zapravo glasanjem vladajuće koalicije, na izvestan način napravila čak korak više u stranu, a ne dovoljan korak napred", rekao je on.

Kacin je dodao da inicijativa predsednika Tadića (za usvajanje rezolucije) zaslužuje sve pohvale, ali i primetio da je njegov dodatni predlog za čak dve deklaracije "zbunio srpsku i evropsku javnost".

Prema mišljenju Doris Pak, žene i ćerke ubijenih u Srebrenici ovakvu Rezoluciju ne mogu da prihvate kao pravo izvinjenje, jer ona nije "na pravi način osudila niti imenovala zločin koji se u Srebrenici dogodio".

Ona nije postigla cilj i zbog toga što je ona trebalo da pokaže srpskom narodu da je ono što je urađeno od strane Miloševića i Mladića, urađeno u njihovo ime.

"Nije to uradio srpski narod, ali je urađeno u ime srpskog naroda, rekla je Pakova za Dojče vele. Da je Rezolucija bila striktna i imenovala stvari pravim imenom - genocid, i da je rečeno: 'to je urađeno u naše ime', onda bi ona rezultirala stvaranjem jasne slike u Srbiji šta se zaista dogodilo u prošlosti“, rekla je ona, dodajući da je ipak bolja i ovakva rezolucija nego da je nema.

Holandija je pozdravila usvajanje Deklaracije o osudi zločina u Srebrenici kao pozitivan korak u suočavanju sa prošlošću i izrazila nadu da će ona doprineti pomirenju u regionu.

"Holandija pozdravlja usvajanje Deklaracije o Srebrenici koju je inicirao predsednik Tadić, a usvojila Skupstina Republike Srbije rano jutros, " navedeno je u saopštenju koje je Tanjugu dostavila ambasada Holandije u Beogradu.

Holandija, kako se dodaje, vidi usvajanje Deklaracije kao pozitivan korak budući da podržava inicijative zemalja bivše Jugoslavije usmerene ka suočavanju sa proslošću.

"Deklaracija Skupštine Srbije je primer jedne takve inicijative. To je jedna faza u procesu suocavanja sa onim sto se desilo devedesetih, ne samo u Srbiji već i u regionu, nadajući se da će ona doprineti pomirenju u regionu," navedeno je u saopštenju.

Francuska je pozdravila Deklaraciju koju je usvojio srpski parlament o osudi zločina u Srebrenici i ocenila da to predstavlja "važan korak" ka ostvarivanju zajedničke evropske budućnosti Srbije i njenih suseda, rekao je ministar spoljnih poslova Francuske Bernar Kušner.
Bernar Kušner (FoNet, arhiva)
"Francuska pozdravlja podršku koja je na ovaj način data saradnji Srbije sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju", naveo je šef francuske diplomatije u saopštenju.

"Ova saradnja je neophodna da čin genocida počinjen u Srebrenici ne bi ostao nekažnjen", dodaje se u saopštenju.

Šef nemačke diplomatije Gvido Vestervele pozdravio je usvajanje Deklaracije o Srebrenici u Skupštini Srbije, objavilo je nemačko Ministarstvo spoljnih poslova.

''Pozdravljam Deklaraciju srpskog parlamenta'', rekao je Vestervele, ocenivši da je ona "hrabar, prvi korak srpske politike da se pozicionira prema sopstvenoj prošlosti".

Tom Deklaracijom su umerene i evropski orijentisane snage izvojevale jednu važnu pobedu, rekao je Vestervele.

Ambasador Nemačke u Srbiji Volfram Mas izjavio je da snažno podržava usvajanje Deklaracije o osudi zločina o Srebrenici i da je i te kako opaženo to što što je Srbija učinila taj korak suočavanja sa svojom istorijom.

"Nisam, međutim, siguran da li su svi u Srbiji svesni koliko značajno ovakva odluka doprinosi slici o Srbiji u svetu i zato Deklaraciju smatram izuzetno značajnom i žao mi je što jedan deo poslanika, veliki broj poslanika, nije shvatio o čemu je reč", rekao je Mas.

Mas je istakao da oni koji i dalje zatvaraju oči pred sopstvenom istorijom sami moraju da nađu opravdanje za sebe.

"Ja mogu samo da navedem jedan dokaz koliko je važna odluka koja je sinoć usvojena u Skupštini Srbije - jutros je na nemačkim vestima bila odluka o donošenju Deklaracije, a tek posle te vesti je bio izveštaj o susretu predsednika Francuske i SAD Nikole Sarkozija i Baraka Obame, pa tek onda vesti o ostalim događajima", rekao je Mas.

A političari i analitičari u Berlinu ocenjuju da je usvajanje Deklaracije veoma pozitivno, a sada bi trebalo da usledi hapšenje i izručenje Ratka Mladića.

Razumljivo je razočaranje određenih krugova što Skupština Srbije govori o zločinu, a ne o genocidu u Srebrenici.

Priznanje genocida najvažnije je za “Majke Srebrenice“, tvrdi Mariluize Bek, predsedavajuća grupom za Bosnu i Hercegovinu u nemačkom parlamentu, preneo je Dojče vele.

"Ipak, činjenica da se u Skupštini Srbije otvoreno govori o ratu, zločinu i pitanjima istorijske odgovornosti, jeste jedan veliki korak napred", rekla je nemačka parlamentarka.

“Nadam se da neće ostati samo na ovoj Deklaraciji, nego da će posle toga uslediti političke konsekvence. Jugoistočna Evropa treba da se ujedini tako što će sve njene zemlje zajednički tražiti put za ulazak u Evropsku uniju“, smatra Bekova.

Odluka Skupštine Srbije da donese Deklaraciju o Srebrenici je veoma pozitivna, jer se poslednjih godina često poricalo da su se masovna ubistva u Srebrenici uopšte i desila, rekao je nemački stručnjak za međunarodno pravo Kristijan Tomušat.

"Žalosno je to što Skupština ne spominje reč genocid, ali to bi za parlament u ovom trenutku bio preveliki zahtev", smatra Tomušat.

“Skupština se oslobodila starih shvatanja i spremna je da preuzme krivicu. Međutim, sada bi trebalo da uslede i dela, pre svega predaja Ratka Mladića Haškom tribunalu, jer je on odgovoran za taj masakr. U protivnom, odluka skupštine ostaće samo mrtvo slovo na papiru”, ocenio je Tomušat.

Za bivšeg sudiju Haškog tribunala Volfganga Šomburga važno je da je takav korak u Skupštini Srbije uopšte učinjen.

Bez rada i pritiska Haškog tribunala do Deklaracije o Srebrenici uopšte ne bi ni došlo i zato sada nije važno kako će zločin biti kvalifikovan, poručio je Šomburg.

“Najvažnije je da je Skupština, uključujući i bivšu stranku Slobodana Miloševića, priznala odgovornost. Nadam se da će i stanovništvo Srbije promeniti svoju svest, da će se u školama otvoreno govoriti o tome šta se dešavalo u Srebrenici te da će i politika učiniti i poslednji korak, naime izručenje Ratka Mladića”, naveo je Šomburg.

“Deklaracije o Srebrenici je razočaravajuća, jer za Skupštinu Srbije ubistvo 8376 muškaraca nije genocid“, komentarisao je Tilman Cilh iz Međunarodne organizacije za ugrožene narode.

On je ocenio da Skupština istovremeno spominje i zločine nad Srbima i time izbegava preuzimanje odgovornosti za genocid u Srebrenici.

“U Skupštini sede i poslanici koji su delom učestvovali u zločinu Slobodana Miloševića. Oni su podržavali Miloševićevu politiku, a time su podržavali i Karadžića i Mladića. To što se Srebrenica službeno spominje u Skupštini Srbije, jeste prvi, ali je i dalje mali uspeh”, smatra Cilh.

Svetske agencije izvestile su o usvajanju Deklaracije o Srebrenici ističući ovu odluku kao želju Srbije da se distancira od vremena režima Slobodana Miloševića.

Asošijeted pres ukazuje da Deklaracija izražava saosećanje i izvinjenje žrtvama, ali da je celodnevna rasprava u naglasila postojeće podele u zemlji oko njene uloge u ratnim sukobima devedesetih godina 20. veka.

Rojters ističe da Deklaracija pruža izvinjenje zbog nedovoljnog angažovanja da se spreči masakr, ali da ne naziva taj događaj genocidom.

Britanska agencija, u uvodu izveštaja, stavlja ovu meru u kontekst napora vladajuće prozapadne koalicije demokrata i socijalista da obezbedi podršku Evropske unije i investitora Srbiji.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: