21.11.2025.
22:00
Šok iz Rusije: Trampov mirovni plan zapravo odbacuje Putin?
Mirovni plan za Ukrajinu koji je predložila Trampova administracija izazvao je burnu reakciju u štampi, na društvenim mrežama i među stručnjacima, piše ruski portal "The Moscow Times".
On očigledno sadrži značajan nagib u korist Rusije. Međutim, bilo bi netačno reći da on samo ispunjava maksimalističke zahteve Rusije.
Nacrt od 28 tačaka nameće brojna ograničenja Ukrajini i stavlja na nju težak teret obaveza, efikasno kažnjavajući žrtvu zbog otpora agresoru. Iako prva tačka navodi da suverenitet Ukrajine mora biti očuvan i potvrđen, naredne odredbe značajno potkopavaju taj suverenitet. Ukrajini je zabranjeno da održava vojsku veću od 600.000 vojnika – iako je ta brojka veća od one koju je sama Rusija zahtevala. Ukrajini je takođe zabranjeno da se pridruži NATO-u, a NATO-u je zabranjeno da je primi kao člana – aranžman koji je, sa stanovišta međunarodnog prava, besmislen i protivreči Povelji UN.
Ipak, plan sadrži i odredbe koje je manje verovatno da će Moskva ceniti. Najmanje 100 milijardi dolara zamrznute imovine Rusije bilo bi usmereno, pod nadzorom SAD, ka projektima obnove u Ukrajini. Teško je zamisliti da ruski predsednik Vladimir Putin pozdravlja ideju finansiranja obnove zemlje koju je uništio, i da to čini pod američkom vlašću. Ali čak ni ovo nije najosetljivija tačka za Rusiju.
Dozvoljavanje Ukrajini da zadrži veliku snagu od 600.000 vojnika moglo bi se posmatrati kao oblik garancije bezbednosti. Međutim, ostaju pitanja u vezi sa stvarnom borbenom sposobnošću vojske, ko će pratiti smanjenje snaga i koje vrste oružja će ovoj vojsci biti dozvoljeno da poseduje. Ako se ograniči na lako pešadijsko oružje, njena veličina postaje uglavnom simbolična. Sva ova pitanja zahtevaju razjašnjenje, a ruske diplomate će svakako zahtevati da se svaki detalj precizira.
Poslednji deo plana je posebno otkrivajući: predlaže osnivanje takozvanog "Mirovnog saveta" kojim bi rukovodio predsednik SAD Donald Tramp, a koji bi nadgledao poštovanje sporazuma. Ovaj aranžman je potpuno neprihvatljiv za Putina, jer stavlja Trampa u poziciju da nadgleda i procenjuje postupke ruskog lidera. Putin vodi rat kako bi dokazao da ima jednako pravo da oblikuje globalne odluke zajedno sa američkim predsednikom i drugim svetskim liderima. Bori se za zamišljeno poštovanje, za status jednakosti – ili čak primata – među globalnim akterima. U ovom pogledu na svet, stavljanje bilo koga iznad sebe, posebno nekoga tako nepredvidivog kao što je Tramp, bilo bi ponižavajuće i znak slabosti.
Drugi značajni elementi uključuju bezbednosne garancije za Ukrajinu koje efikasno odražavaju obaveze NATO-a u pogledu međusobne odbrane. Napad Rusije na Ukrajinu bi se tretirao kao napad na "transatlantsku zajednicu", a SAD bi koordinirale snažan vojni odgovor. Ali u stvarnosti, malo je razloga verovati da bi se takav odgovor ikada dogodio.
Zapad je otvoreno pokazao strah od mogućnosti direktnog vojnog sukoba sa Rusijom. Zašto bi Ukrajinci očekivali da će Zapad iznenada pronaći odlučnost da krene u rat ako njihova zemlja ponovo bude napadnuta? Nema osnova za takvo poverenje. To je ono što čini ove garancije praznim.
Za Putina, svaki oblik prisustva SAD ili NATO-a u Ukrajini nakon rata je kategorički neprihvatljiv. Jedan od njegovih glavnih ciljeva je da svede Ukrajinu na stanje strateške podređenosti, osiguravajući da nikada ne može delovati nezavisno od Moskve ili ograničiti ruske ambicije. Ako bi NATO pružio Ukrajini kredibilne bezbednosne garancije – iako malo ko veruje da bi takve garancije ikada bile u potpunosti poštovane – to bi ipak dalo Kijevu političku i vojnu prednost protiv Rusije. Putin ne može dozvoliti da Ukrajina poseduje bilo kakve instrumente sposobne da odvrate budući ruski pritisak ili agresiju. Upravo zato će Moskva zahtevati ukidanje svih zapadnih bezbednosnih garancija za Kijev, osim ako Rusiji ne bude dat eksplicitni veto na njihovu implementaciju – stav koji je već artikulisala tokom pregovora u Istanbulu 2022. godine.
Sama pojava takve američke inicijative signalizira, po Putinovom mišljenju, da Vašington kapitulira. I kapitulira ne zato što je pretrpeo gubitke – nije izgubio ni tenkove ni avione ni vojnike – već zato što je umoran, uplašen i željan da izbegne učešće.
To je pravo značenje ovog dokumenta. I Tramp, nije iznenađujuće, to ne razume. On ne shvata da time sramoti ne samo sebe, već i svoju zemlju na svetskoj sceni. On ne prepoznaje da proglašava nemoć supersile nesposobne da brani sopstvene interese. On ne razume da kada država obeća podršku savezniku, ne može tako očigledno da odustane od tog obećanja. Za Trampa, koncepti "reputacije" ili "štete po reputaciju" jednostavno ne postoje. Ali za Putina i ostatak sveta, postoje.
Za Putina, ovaj predlog je dokaz njegove pobede. Ako SAD nude ovakve uslove, onda su se, po njegovom mišljenju, predale i spremne su da prihvate njegove zahteve. Njemu nije važan sporazum sa Ukrajinom, već sporazum sa SAD u kojem Vašington formalno priznaje uslove Moskve. Zato će odredba o "dijalogu Rusija-NATO" postati centralna tačka Kremlja. Putin će nastojati da ga proširi, uzdigne i učini glavnom osovinom svih pregovora.
U okviru ovog dijaloga, on će oživeti ultimatum iz 2021. godine, u kojem je zahtevao da se NATO povuče na svoje granice iz 1997. godine. Ukrajina je, za Kremlj, sekundarno pitanje koje treba rešiti u okviru širih pregovora SAD-Rusija-NATO o posthladnoratovskoj bezbednosnoj arhitekturi. Putin je već definisao koje ishode smatra prihvatljivim i pristupiće pregovorima kao pobednik.
Iz ovih razloga, Trampov plan u svom sadašnjem obliku je praktično mrtav po dolasku. Ukrajina neće prihvatiti njegove uslove, ali će pokušati da ga revidira, čuvajući privid da je to i dalje Trampova inicijativa. Evropske države će biti primorane da pomognu u ovom naporu – nemaju alternativu. Rusija će takođe odbaciti plan, smatrajući ga nedovoljnim i nespojivim sa svojom vizijom potpune pobede. Moskva traži bezuslovnu predaju, a ne posredovani kompromis, a svakako ne potčinjavanje Trampovom nadzoru.
Stoga je veoma verovatno da će ovaj dokument, kako je trenutno formulisan, biti ili prepisan do neprepoznatljivosti ili potpuno odbačen.
Komentari 11
Pogledaj komentare Pošalji komentar