Politika 0

16.04.2026.

13:40

Antić za "Kompas": "Komšijski odnosi na ispitu"

Odnosi Beograda i Budimpešte dostigli su strateški nivo iako su se kroz istoriju smenjivali periodi sukoba i prijateljstva, naveo je za "Kompas" profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Čedomir Antić.

Izvor: Kompas

Antić za "Kompas": "Komšijski odnosi na ispitu"
Milos Tesic/ATAImages

Podeli:

Kolumnu prenosimo u celosti:

"Srbi i Mađari susedi su od vremena doseljavanja potonjih krajem 9. veka. Ratovi i savezi su se smenjivali. Sukobi su bili veliki i krvavi, prijateljstva neiskrena i zaumna. Od početka 13. veka Kruna Sv. Ištvana prisvojila je Srbiju (Srpsku zemlju), da je nikada u stvarnosti ne pokori i prisajedini. U ratu sa Mađarima poginuo je sredinom 10. veka knez Časlav, poslednji Vlatimirović. I uprkos tome što su Beloš u 13. i Petar Petrović u 16. bili regenti mađarske krune, bez obzira na činjenicu da je despot Đurađ zajedno sa mađarskim kraljem sredinom 15.veka privremeno oslobodio svoju napaćenu državu. Uprkos tome što su u ropstvu pod Osmanlijama bili upućeni jedni na druge, Mađare i Srbe, već etnički, jezički, verski i klasno podeljene, okretala je jedne protiv drugih i Habsburška kruna. Srpski opstanak na granicama hrišćanstva bio je, nakon Velike seobe sa kraja 17. veka, u vezi sa obespravljivanjem ugarskog plemstva i sveštenstva, a time i sačuvane krune. Pojedini istoričari veruju da su sukobi Srba i Mađara za vreme Rakocijevog ustanka početkom 18. veka, zaostajali samo za stradanjem Srba u NDH četrdesetih godina 20. veka.

No, kada se pod Lajošem Košutom Ugarska odlučila za nezavisnost, srpski su izaslanici pohitali u Budimpeštu da se sporazumeju sa svojom vladom. Košut im je rekao da Srbi ne postoje. Rat koji je usledio bio je krvav i bespoštedan. Srbi su se odbranili, ali su pobedu slabim Habsburzima doneli Rusi. Jedan od ugarskih generala, koje će vojska maršala Paskjeviča na koncu zarobiti i obesiti, bio je i Janoš Damjanić. Damjanić je bio suprug jedne od potomkinja loze patrijarha Arsenija Trećeg Crnojevića – tog srpskog novovekovnog Mojsija –  ali kao i supruga smatraro  je sebe Mađarom. Poput svih renegata i preverica mrzeo je narod iz kog je potekao i kao želju gajio njegovoro uništenje, a na kraju je tvrdio da bi i njega valjalo poslednjeg među Srbima ubiti kako bi srpstva zauvek nestalo. Prvi i Drugi svetski rat doneli su stradanje Srba u Srbiji, Novosadsku raciju i bacanje hiljada Srba pod led zimskog Dunava. Posle rata do pomirenja nije došlo. Komunisti, koji su odlučili da se narodi ne sele iz krajeva gde su u manjini, posvađali su se 1948. i zaledili neprijateljstva da ih samo odlože do sledeće prilike. Devedesete godine donele su napetosti, ipak kada je Miloševićevoj vladi trebalo, mađarski predstavici ulazili su u kombinacije koje su, recimo, dale legitimitet bojkotovanim izborima iz 1997. godine.

Nikada Srbi nisu uživali veća prava u Mađarskoj: između dva popisa njihov, inače skromni broj, je porastao za 25 odsto.

Umni dovoljno da budu na obe strane, predstavnici mađarskog naroda u Srbiji bili su važan deo pobedničkog DOS-a 2000. godine. Uticajni da brzo stanu na čelo AP Vojvodine, u kojoj njihov narod nikada nije činio ni relativnu većinu, a sada je blizu jedne šestine stanovništva. U to vreme dolazi do incidenata u pojedinim višenacionalnim sredinama kakva je Temerin. Bilo je to doba svakovrsnih ucena i poniženja Srbije. Poseta predsednika Mađarske, Ferenca Madla, imala je taj cilj. Ipak, premijer Koštunica i predsednik Tadić, nastupili su kao retko kada zajedno i sprečili takav razvoj.

Bilo je u srpsko-mađarskim odnosima, naravno i drugačijih primera. Kao što se 'siroti' Pera Segedinac žrtvovao za siromahe Mađare i Srbe, pa su ga tako u Budimu i zapamtili; mađarski premijer Pal Teleki, potpisnik sporazuma o prijateljstvu Jugoslavije i Mađarske, ubio se 1941. u znak protesta što je njegova plemićka reč voljom saveznika Hitlera pogažena.

Pomirenje Srba i Mađara počelo je još za vreme vlasti demokratskih stranaka. Ono je izvršeno preko ustanova, kakva je SANU. Po cenu toga da Jovan Damjanić dobije spomenik u Srbiji. Ipak, kamo sreće da je ta srpska ispružena ruka prijateljstva našla odgovora među bratskim narodima kakvi su Hrvati ili Bugari. Mađarska je uspostavila, posebno posle 2010. i dolaska Viktora Orbana na vlast,  najbliže odnose sa Srbijom, podržala ju je u svemu, od prava Republike Srpske do Kosova i Metohije, glasala protiv neiskrene i zle nemačko-britanske rezolucije o genocidu u Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. Nikada Srbi nisu uživali veća prava u Mađarskoj: između dva popisa njihov, inače skromni broj, je porastao za 25 odsto!

Pojedini istoričari veruju da su sukobi Srba i Mađara za vreme Rakocijevog ustanka početkom 18. veka, zaostajali samo za stradanjem Srba u NDH četrdesetih godina 20. veka.

Viktor Orban je 1999. kao premijer zabranio da NATO izvrši zavojevanje Srbije sa teritorije Mađarske.  U toku je mađarski pokušaj da Srbiju izbavi iz matice sukoba SAD i Ruske Federacije i pomogne prelazak NIS-a iz ruskih u mađarske ruke. Bez obzira na ideologiju i manir Orban nije bio nedemokratski političar. Ne verujem da će budućnost pokazati da je bio nepošteniji od korumpiranih i odnarođenih zapadnih elita. Srbi ne treba da se mešaju u mađarske odnose. Prirodno je da srpska opozicija loše gleda na partijsko bratimljenje i zajedničke kampanje SNS-a i FIDES-a. Ipak, samo neko ko mrzi Srbe i Srbiju može da se raduje trijumfu koji sebi pripisuju NATO i njegova civilna agentura predvođena Sorošima.

Srbija nikada nije bila slična Mađarskoj. Velike razlike koje su dva naroda razdvajale, u naše vreme i u izmenjenim okolnostima počele su da ih spajaju. Pitanje je da li bi Srbi da nemaju istoriju zapadnog zavojevanja, asimilovanja i progona imali snage i rodoljublja da ikada izaberu političare slične Orbanu. Narod čiji su se nacionalisti pre četiri decenije dičili Mekdonaldsom a čiji intelektualni nacionalizam predvodi čovek koji bi želeo da postanemo pravosavni Hrvati dok mu u selu predaka nema više niti jednog Srbina, nema takve aspiracije. Ipak, verujem da su oba naroda naučila lekciju, pa se nadam i da će promena u Budimpešti biti nevelika kad je reč o strateškim opredeljenjima koja su u ovom trenutku jedina pravedna i časna".        

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Srbija

EU kaže – ovo nije slanina

Stroži propisi Evropske unije o proizvodnji i označavanju hrane uticaće na cene u Srbiji. Novi troškovi su izvesni, kaže za RTS Nenad Budimović iz Privredne komore Srbije.

14:23

14.4.2026.

2 d

Podeli: