Srbi najmanje zaduženi u regionu

Sa oko 2.000 evra duga po zaposlenom, stanovništvo Srbije, uz makedonsko, i dalje spada u najmanje zaduženo u odnosu na zaduženost stanovnika zemalja regiona.

Izvor: B92, Kamatica

Sreda, 23.06.2010.

18:53

Default images

Iako je situacija u našoj zemlji mnogo povoljnija nego kod naših suseda, primetno je da se naši građani pojačano zadužuju u poslednje tri godine.

Istraživanje portala kamatica je pokazalo da su najzaduženiji u periodu od 2007. do 2010. godine stanovnici Grčke i Hrvatske, ali najveći rast zaduženosti stanovništva beleže Makedonija, Crna Gora i Rumunija.

Najveći rast zaduženosti stanovništva je prisutan kod zemalja koje su bile relativno najmanje zadužene i kod kojih je došlo do osetnije privredne ekspanzije, navodi se u istaživanju i dodaje da su u strukturi rasta zaduženosti najvećim delom zastupljeni stambeni krediti i krediti za refinansiranje. Grupe zemalja sa najvećom zaduženošću stanovništva i najvećim rastom zaduženosti stanovništva u protekle tri godine imaju i najveće probleme sa neredovnim otplatama kredita.

Visoko zadužene zemlje, na prvom mestu Grčka i Hrvatska, uprkos velikim problemima i dalje beleže rast zaduženosti. Primetno je da Grčka značajno obuzdava zaduživanje, kako na nivou zemlje, tako i na nivou zaduženosti stanovništva, te beleži rast od samo dva odsto kod zaduženosti građana u protekle tri godine.

Iako je Hrvatska još 2007. godine imala blizu 200.000 kredita koji su njene građane doveli do bankrotstva, stanovništvo ove zemlje se i dalje ubrzano zadužuje i danas je svaki stanovnik Hrvatske zadužen sa 4.000, a svaki zaposleni sa 10.000 evra. Posebno zabrinjavajuće u vezi sa ovom zemljom je to što i dalje prosečne plate ne prate dinamiku rasta kredita.

Imajući u vidu zaposlenost i prosečnu zaradu u zemljama u regionu, visoku zaduženost imaju i Crna Gora, Rumunija i Bosna i Hercegovina. U srednje zadužene zemlje, prema kriterijumu zaduženosti stanovništva, mogu se ubrojati Srbija, Slovenija i Bugarska, koja je na granici visoke zaduženosti.
Zaduženost po stanovniku u evrima i dinamika rasta 2007-2010. godine
ZEMLJA ZADUŽENOST 2007. ZADUŽENOST 2010. RAST ZA 3 GODINE
SRBIJA 503 650 29%
CRNA GORA 963 1.500 56%
HRVATSKA 3.495 4.000 14%
BiH 609 850 40%
MAKEDONIJA 358 580 62%
SLOVENIJA 3.280 3.570 9%
RUMUNIJA 795 1.200 51%
GRČKA 7.920 8.100 2%
BUGARSKA 805 1.150 43%
Crna Gora i Bosna i Hercegovina, trenutno imaju prosečnu zaduženost po zaposlenom oko 5.500 evra, što je u poređenju sa prosečnim platama u ovim zemljama izuzetno visoka zaduženost, posebno u slučaju Bosne i Hercegovine.

Srbija ima zaduženost po zaposlenom oko 2.000 evra, što je skoro tri puta manje od Crne Gore i Bosne i Hercegovine i čak 5 puta manje od Hrvatske. Čak i kada se na ovo poređenje dodaju prosečne zarade u konkretnim zemljama, stanovništvo Srbije se mnogo ozbiljnije ponaša od građana susednih zemalja – Hrvatska ima oko 2,5 puta veću prosečnu zaradu, a Crna Gora 1,3 puta više nego Srbija.

Turbulentne godine za čitav region

U posmatranom periodu regionalno tržište je bilo vrlo turbulentno. Tokom 2007. i većim delom 2008. godine, zemlje poput Srbije, Crne Gore, Rumunije i Bugarske, pa delom i Makedonije i Bosne i Hercegovine, su imale vrlo visok stepen privrednog rasta.
Zaduženost po zaposlenom u evrima u 2010. godini
ZEMLJA ZADUŽENOST PO ZAPOSLENOM 2010.
SRBIJA 2.000
CRNA GORA 5.500
HRVATSKA 10.000
BOSNA I HERCEGOVINA 5.500
MAKEDONIJA 1.700
SLOVENIJA 7.200
GRČKA 14.000
Kod Rumunije i Bugarske je rast bio rezultat pridruživanja Evropskoj Uniji i značajnih priliva stranih investicija u sve privredne grane, dok je u ostalim zemljama rast bio prvenstveno zasnovan na privatizacijama i ulaganjima u nekretnine. Navedena kretanja su uticala na povećanje mogućnosti stanovništva da se dodatno zadužuje, što se i odrazilo na rast stepena zaduženosti.

Krajem 2008. godine dolazi do oštrog udara svetske ekonomske krize, koja se u regionu najpre manifestovala krizom poverenja u banke i značajnim povlačenjem štednje stanovništva, a potom i osetnim padom privredne aktivnosti i rastom nezaposlenosti. Sve ovo je rezultiralo povećanjem neredovnih otplata kredita od strane stanovništva.

Da bi se premostio problem ekonomske krize i stanovništvu donekle pomoglo u otplati, stimulisano je dodatno zaduživanje kako kroz programe subvencionisanja kredita, tako i kroz refinansiranje postojećih i produženje roka otplate uz niže mesečne obaveze.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Društvo

Stiže novi "pakao"; Spremite se

Kao u prvih 15 dana aprila, ovaj mesec će se završiti natprosečnim temperaturama. Prema najavi RHMZ u nedelju i do prve polovine naredne sedmice temperature će dostići letnje vrednosti.

7:21

26.4.2024.

23 h

Podeli: