U našim selima kao u Švajcarskoj - biraju kako da troše pare
Šapčani se spremaju za izbore. Oni 3. decembra izlaze na referendum. Ali ne da biraju lidere, partiju ili poslanike, već će odlučivati o tome kako će se trošiti njihov novac.
Gradonačelnik Nebojša Zelenović se nada da će građani Šapca moći da žive kao u Švajcarskoj, ne još po standardu, ali bar po kulturi i takvoj uređenosti i načelima da se transparetno zna na šta se troše sredstva građana.
U razgovoru za B92 Biz otkriva o čemu se zapravo radi:
"Prvi put u istoriji Srbije, građani referendumom biraju za šta će dati pare. Nikada ranije nije data prilika našim građanima da se neposredno izjasne o ovakvim pitanjima. To je ono po čemu se Šabac razlikuje od drugih lokalnih samouprava. Verujemo da kada ljudu odlučuju slobodno, donose dobre odluke“, kaže on i dodaje da su ove godine otišli i korak dalje i da će imati neposredno izjašnjavanje.
"Meštani će reći koje su to najvažnije stvari za njih, na šta žele da potroše svoj novac, da biraju konkretne projekte, u vrlo jasnim utvrđenim okvirima. Dakle mogu da potroše onaj novac koji su uplatili - što ga više uplate, više će moći da potroše“, priča Zelenović.
Šabac je za dve godine, otkako su počeli sa realizacijom ove ideje, od 300.000 evra na početku, prikupio milion do sada.
"Suština je da građani žele da učetvuju kada vide kako se novac troši. Ne žele da se bave metafizikom i ne žele da učestvuju u nečemu što ne razumeju. A u pare se svi razumeju“.
* Započeli ste projekat gradske bašte, što je takođe bilo originalno u odnosu na druge lokalne samouprave. Da li je zaživeo?
"To su građani sami želeli, da imamo svoju gradsku baštu. Imamo jednu veliku parcelu na kraju grada i lako se pristupa samom projektu. Funkcioniše“.
* Grad na čijem čelu ste je javnom ponudom emitovao obveznice namenjene domaćim i stranim licima, ali i građanima. Šta ste konkretno heli da postignete ovim potezom i da li planirate da ponovite?
"Ispitivali smo finansijsko tržište, želeli smo da vidimo kakve su nam tu mogućnosti da mi uzmemo novac, odnosno da vratimo, a da nekako u isto vreme od toga profitiraju svi. Mi kao Grad, jer bismo dobili jeftiniji novac, a drugo, oni koji ulažu da zarade više nego kad bi ostavili te pare na primer, u banci. Izračunali smo da su obveznice pravi mehanizam za to i to je prošlo jako dobro“, kaže Zelenović.
Ponosan je na činjenicu da su u ovom "poduhvatu“ učestvovala i pravna i fizička lica da je kako kaže, deleći zajedničke ideje i projekte došlo do toga da je Šabac grad bez neplivača.
"Zahvaljujući bazenu koji smo od toga napravili, svako u gradu znaće da pliva“.
Kako smo ubedili Japance da odaberu Šabac?
* Poslednja velika vest iz Šapca je otvaranje fabrike Jazaki, koja je najavljena kao jedna od najvećih grinfild investicija u Srbiji. Da li se već oseća njihovo prisustvo? Šta za građane Šapca znači njihov dolazak?
"Bilo je jako teško izboriti se u konkurenciji gde je bilo nekoliko gradova u Srbiji i regionu – u Hrvatskoj, BiH i u Rumuniji da Japanci izaberu baš nas. Drugo, činjenica je da su oni i dugo vemena tražili prostor za svoju investiciju u Srbiji, da im baš Šabac i nije bio predstavljen kao mogućnost, ali uspeli smo da uđemo u oštru konkurenciju, da pokažemo da smo mi najbolje mesto za investicije, što je ta kompanija, odnosno njihova odluka i pokazala.
* Kako ste ih ubedili?
"Mi smo grad koji najbrže izdaje građevinske i upotrebne dozvole, koji ima najjednostavniju administraciju, u isto vreme mi smo vlasnici naše industrijske zone. Tako da kada posluju sa nama, kompanije posluju sa jednim entitetom. Odnosno sve što treba se u najkraćem roku dogovori između grada i kompanije i mi ništa ne poklanjamo. Ne poklanjamo zemlju, svako plati ono što treba da se plati po zakonu. I naravno da smo mi izračunali da imamo ekonomski interes da ta kompanija dođe u naš grad", jasan je Zelenović.
Kaže da su Japanci do sada uposlili više od 500 ljudi, a bi do kraja godine trebalo još 400 ljudi da nađe posao u toj fabrici.
"Mi već ubiramo prihod od poreza na zarade. Pored toga domaće kompanije su postali partneri sa Jazakijem i pružaju im razne vrste usluga. Neko mora te ljude i da preveze da nahrani, da im nešto dovuče, preveze, obezbedi komponente za njihov rad, tako da je dolazak te kompanije utrostručio naš poslovni obrt u tom segmentu“.
* Kada pominjete vašu industrijsku zonu, koliko trenuno fabrika radi?
"U našoj zoni ima 27 fabrika koje trenutno funkcionišu, i voleli bismo da ih ima još. Imamo puno najava, a zavisi i do toga kojim tempom i mi prema njima ispunjavamo obaveze".
* Šta vam kažu investitori kada dođu ili koji žele tek da ulažu. Šta im smeta, šta nedostaje.. kako grad rešava te probleme?
"Razvijamo poseban program za svakog investitora. Organizuemo obuke, imamo plan zapošljavanja, 300. 000 evra dali smo samo za obuke za strane jezike, prekfalifikacije, IT...Ono što meni linčno smeta, jeste nedostatak sistema odnosno pravilnika po kome bi se znalo kako se subencionišu određene kompanije i koji su to tačno kriterijumi za fer borbu. Mislim da smo obespravljani u tom smislu, ne znamo kako se finansiraju lokalne samouprave, kako se subvencije dodeljuju, zašto važe različita pravila za gradove“
* Poznato je vaše otvoreno pismo predsedniku oko problema u poljoprivredi. I može li srpska poljoprivreda da dobije više novca od EU?.
"Koncept politike koji mi vodimo u gradu potpuno se razlikuje od onog koji vodi država. Meni nije jasno zašto sva sedišta svih institucija moraju da budu u Beogradu? Zašto Srbijašume, na primer, ne bi bila u Šumadiji? Srbijavode u Smederevu? Ili zašto Uprava za agrarna plaćanja mora da bude u Beogradu, a ne u Šapcu gde je i bila? Jer dok je bila u Šapcu bila je spremna da povuče milione iz predpristupnih fondova i da da našim poljoprivrednicima. To se nije desilo nazad pet godina i zbog toga mi gubimo ogroman novac", kaže Zelenovič i dodaje:
Očigledno te institucije možda i ne mogu da ispune sve stroge zahteve EU. Mislim da mi ni kao država ne možemo da ispunimo sve zahteve EU ako smo centralizovali sve.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Kina je usvojila zakon o carinama kojim želi da osnaži mehanizme odbrane svoje ekomonije nakon pretnji Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da će reagovati na izvoz jeftinih kineskih proizvoda.
Australijska rudarsko-metalska grupa BHP objavila je nameru da preuzme britansku rudarsku kompaniju "Anglo ameriken", koju je procenila na oko 36 milijardi evra.
Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je mogućnost nacionalizacije kompanija u interesu nacionalne odbrane, napominjući da je prelazak preduzeća u državnu svojinu opravdan samo ako radnje vlasnika štete bezbednosti zemlje.
Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Vlade Zarić rekao je da je uobičajeno da cene mesa rastu uoči praznika. Ocenio je da na to utiču brojni faktori, a da se stabilizacija cena očekuje u maju.
Sa prazničnim periodom povećava se i potrošnja, čak i za 40 odsto. Nakon poslednjeg otkrića falsifikovanih proizvoda, potrošači će osim o cenama morati da vode računa i o kvalitetu namirnica.
Grad Beograd već godinama dominira po visini prosečnih plata. Prema poslednjim podacima Republičkog zavoda za statistiku koji se odnose na februar 2024, prosečna neto zarada u Beogradu je iznosila 118.351 dinar.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Ugledni jermenski književnik, prevodilac i univerzitetski profesor Babken Simonjan uporedio je stradanje jermenskog i srpskog naroda i govorio je o pokušaju totalnog istrebljenja koji je sproveden nad ova dva naroda.
Ukrajina iščekuje isporuku oružja i municije od Sjedinjenih Američkih Država i radi zajedno sa američkim vlastima na izradi sporazuma o bezbednosnim garancijama, rekao je danas ukrajinski predasednik Volodimir Zelenski.
Nedavna istraživanja sugerišu da usamljenost može biti ključan faktor povezan sa lošim navikama u ishrani i sa gojaznošću, sa posebnim fokusom na žene.
Uzimanje suplemenata odnosno dodataka ishrani, može imati značajan uticaj na naše zdravlje, osiguravajući da organizam dobije sve hranljive materije koje su mu potrebne za normalno funkcionisanje.
Predsednica i direktorka muzeja Luvr Loren de Kar najavila je danas da bi čuvena slika Leonarda da Vinčija „Mona Liza”, poznata i kao „Đokonda”, zbog popularnosti mogla da bude izložena u posebnoj prostoriji u Luvru.
At least five people died and 33 were injured in a strong tornado that hit the southern Chinese city of Guangzhou today, the Chinese public service CGTN reported.
The vote on the Srebrenica Resolution before the United Nations General Assembly, originally scheduled for May 2, has been pushed back by at least four days as the West wants to buy time to gather additional votes.
American intelligence agencies claim that Russian President Vladimir Putin did not order the liquidation of his political rival Alexei Navalny, the Wall Street Journal reports exclusively.
The greatest danger threatens the upcoming Olympic Games in France, this year's main sporting event, comes a warning from the Soufan Center from New York, a non-governmental institution that deals with global analysis.
Former US Congressional aide Gregory Tosi wrote an article for the Washington Times, explaining why the proposed draft resolution on Srebrenica misuses the very term genocide and UN principles.
YouTube najviše zarađuje od oglasa koji se prikazuju za vreme trajanja video-snimaka. Korisnicima ovo smeta, naravno, ali su oglasi razlog zbog kog je servis dostupan.
Parkinzi nemačkih i belgijskih luka koje su specijalizovane za pretovar vozila puni su kineskih električnih automobila – i to ne samo zato što ima manje kupaca.
Hyundai razvija takozvani Nano Cooling Film, odnosno foliju koja, prema najavama proizvođača, omogućava da se temperatura u vozilu drži pod kontrolom čak i u najtoplijim danima.
Audi je na sajmu automobila u Kini predstavio novi model na struju, namenjen tamošnjim kupcima koji izuzetno cene dodatni prostor na zadnjim sedištima.
Da je legenda rok muzike Kurt Kobejn, koji je umro pre 30 godina, danas živ, imao bi 57 godina. Neke njegove osobine, koje nismo dovoljno cenili, mogu nam pomoći da pretpostavimo kakav bi on bio danas.
Komentari 19
Pogledaj komentare