Da li su nam zgrade sigurne u slučaju potresa i zašto ne?
Potresi koji su zadesili Hrvatsku ponovo su aktuelizovali pitanje kvaliteta gradnje objekata na ovim prostorima.
Opšti zaključak koji se nametnuo u hrvatskoj javnosti jeste da su stariji objekti imali male šanse protiv sile koju je priroda na tom području jasno demonstrirala, dok je novogradnja po pravilu beležila vidno manja oštećenja.
Izvor: B92/Ana Ristović
Foto: Bogi.Knips/Shutterstock
A kakva je situacija u Srbiji – jesu li zgrade u kojima živimo bezbedne, koliko se polaže na otpornost objekata prilikom zidanja i imamo li razloga da brinemo? Sudeći po rečima naših sagovornika odgovor na potonje pitanje je – da, i te kako.
Ne daj, Bože da se desi – a desiće se
Na samo započinjanje priče o potencijalnim nepogodama, veliki broj nas ima naviku da razgovor u startu saseče uzrečicom “Ne daj, Bože, da se to desi”. Malo ozbiljnije te reči zvuče kad stižu na početku odgovora potpredsednika Privredne komore građevinske industrije Srbije Gorana Rodića, a na pitanje kakvu sigurnost u slučaju zemljotresa pružaju objekti u našoj zemlji.
“Nakon zemljotresa u Skoplju, propisi gradnje su predviđali da objekti mogu da podnesu zemljotres jačine do 6 stepeni Rihterove skale i ti propisi su kvalitetni, a poslednjih godina zagovara se praksa da se ta granica pomeri na 7 Rihtera”, objašnjava Rodić za B92.net.
On kao interesantno navodi da su američki stručnjaci svojevremeno konstatovali da, recimo, ako se dogodi zemljotres kod Istanbula, na potezu Bosfor – Dardaneli, koji može biti jačine 9 Rihtera, kod nas bi se dogodio potres od upravo pomenutih 7 stepeni Rihterove skale.
“To je važno jer kada se potresi dešavaju u Turskoj, sasvim je izvesno da će oni biti jaki i kod nas, dok, na primer, kada oni zadese Grčku, Italiju ili Hrvatsku, u Srbiji se oni ne prenose tolikom jačinom”, pojašnjava naš sagovornik.
Da nam je regulativa ove oblasti dobra potvrđuje v. d. direktora Privredne komore Beograda Aca Popović.
“Problem je što se ona ne poštuje, stanje na terenu se ne kontroliše i ne sankcioniše, a neki zemljotres će doći kad – tad”, napominje on.
Od čega uopšte zavisi otpornost na potrese?
Rodić navodi da mnogo faktora utiče na stabilnost zgrade – od terena (tvrda/meka podloga), preko podzemnih voda, armature, do nosećih zidova, stepeništa..
Kako Popović pojašnjava, starije višespratnice nisu građene armiranim betonom koji se danas koristi pri izradi stepeništa, liftovskih kućica i spoljašnjih zidova. Radi se o armirano-betonskim platnima – antiseizmičkim platnima koja su danas zakonski obavezni element.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Toga na ovim prostorima sigurno nije bilo do Drugog svetskog rata, a ni nakon toga nije se odmah krenulo sa uvođenjem tih antiseizmičkih procesa. U inostranstvu postoji praksa ojačavanja takvih starih objekata - to su najčešće zdanja koja su od velikog kulturno-istorijskog značaja i zbog toga postoji potreba da se ona sačuvaju, ali podrazumevani radovi su prilično skupi, teško je zamisliti da bi se to moglo raditi kod nas u nekom masovnijem obimu”, pojašnjava za naš portal čelnik Privredne komore Beograda.
Uz to, sve i kad je objekat sazidan valjano, po savremenim pravilima, Rodić ističe da njega treba održavati, a to, ukupno uzevši, iziskuje više novca nego gradnja nove višespratnice.
“Znate, zidanje traje u određenom vremenskom roku, izgradi se zadato, isplate se sve strane i to je to, a nakon toga slede decenije stanovanja, trošenja i obnove te iste zgrade. Naravno, nije realno očekivati da će sami stanari da pokreću takve stvari, da ispituju stanje svojih stambenih prostora i popravljaju ga - za to su potrebni stručni ljudi i smatram da bi, naročito zbog masovnog nadziđivanja u Beogradu, gradska vlast trebalo da okupi stručnjake i predloži mere po tom pitanju”, tvrdi on.
Ipak, Popović navodi nekoliko potencijalnih znakova opasnosti koje bi građani mogli da uoče.
“Stanari mogu da obrate pažnju na eventualne pukotine ili sleganja oko zgrade, na trotoarima. Znak da nešto nije u redu mogu biti i česta pucanja cevi u zgradi ili u njenoj blizini”, savetuje on.
Treba imati u vidu i to da svaki kraj naše zemlje pripada određenoj seizmičkoj zoni i u zavisnosti od toga nosi veći ili manji bezbednosni rizik. Kao neke od jačih seizmičkih zona u Srbiji Popović navodi lokacije poput Rudnika, Kopaonika, Kraljeva…
Nelegalna gradnja
Sem prirodne uslovljenosti, kvaliteta propisa gradnje i očuvanja sigurnosti objekata tokom godina korišćenja, naši sagovornici saglasni su u tome da značajnu pretnju bezbednosti predstavlja nelegalna gradnja – možda i najveću od svih faktora.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Nadziđivanje, zidanje na klizištu, gusta naseljenost, nekvalitetni projekti koji ne odgovaraju propisima i gde se gleda samo da se prođe što jeftinije… Tu je veliko pitanje kakva je seizmička zaštita takvih objekata, a podsećam da je nelegalna gradnja od 2015. godine krivično delo”, naglašava potpredsednik Privredne komore građevinske industrije Srbije.
Procene su, ističe, da u Beogradu postoji više od 24 miliona kvadratnih metara stambenog prostora, 18 miliona poslovnog i još 10 miliona kvadrata divlje gradnje.
“Verovatno najkritičnije područje u tom pogledu predstavljaju obodna naselja Beograda, a urbanistički haos počeo je 90-ih godina prošlog veka. Sa druge strane, blokovski objekti na Novom Beogradu koji su podizani uz poštovanje propisa pokazali su se kao dobri i sigurni, uprkos tome što su građeni na pesku i močvarnom tlu, za razliku od starog dela grada gde dominira tvrda podloga”, ocenjuje Rodić.
Kako dodaje Aca Popović problematične su i padine Save i Dunava na kojima može da dođe do klizanja. Kao primer poigravanja sa prirodnim zakonima navodi i Višnjičku banju gde ima divljih objekata koji su u zoni klizišta. On poručuje da se sporni objekti, zapravo, mogu videti širom prestonice.
“Nelegalne gradnje ima i u širem centru Beograda, gde upravo fali pomenuta zaštita u vidu platna. Stubovi nisu dovoljni, zidovi od cigle, odnosno tih šupljih blokova jednostavno nisu zamena za antiseizmička platna. Takođe, treba napraviti razliku između individualnih objekata – to je jedno, a višespratnice su nešto drugo, one zahtevaju daleko strožu kontrolu. Tu se zaista mora apelovati na državnu upravu, na inspekcije koje pokazuju da nemaju ni znanja, ni kapaciteta, ni volje da intervenišu. Korupcija je ogroman problem”, zaključuje on.
Šta je onda rešenje, zapitaće se mnogi.
“Sistemsko rešenje podrazumeva zaustavljanje postojeće divlje gradnje i sprečavanje nastajanja novih nelegalnih objekata – to se može uraditi i tako što će nadležni u svakom kraju porušiti po nekoliko objekata, a mediji odraditi svoj posao i ispratiti ta dešavanja kako treba. Tako će biti poslata jasna poruka onima koji imaju nameru da nezakonito grade. Uz to, imajmo u vidu da ovde nije reč samo o bezbednosti stanara prilikom nepogoda - nelegalna gradnja nosi sa sobom i druge opasnosti zbog nezakonitog priključivanja na komunalnu infrastrukturu, izostanka garažnih objekata i niza propratnih stvari”, upozorava Popović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Sjedinjene Američke Države izdale su novu opštu licencu kojom se privremeno dozvoljava prodaja ruske sirove nafte i naftnih derivata koji su utovareni na brodove do 11. aprila, objavljeno je na sajtu američkog Ministarstva finansija.
Ukrajinska državna energetska kompanija Naftogaz danas je saopštila da je ostvarila konačnu pobedu u sudskom sporu protiv ruskog energetskog giganta Gasproma, nakon što je Federalni vrhovni sud Švajcarske odbacio žalbu i potvrdio arbitražnu odluku.
Specijalni izaslanik ruskog predsednika za ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev izjavio je da sve više država počinje da kupuje rusku naftu nakon ublažavanja američkih sankcija.
Američka administracija pokrenula je istragu kako bi otvorila put novim carinama, nakon nedavnih pravnih prepreka trgovinskoj politici predsednika Donalda Trampa.
Veća količina zlatnih poluga vrednih desetine miliona dolara primećena je prošle nedelje ispred Ovalnog kabineta, što je izazvalo spekulacije u američkim medijima o njihovom poreklu i nameni, prenosi Njujork post.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da ne očekuje da će Evropa promeniti svoj stav po pitanju ruske nafte i popustiti sankcije prema Rusiji jer se, kako je rekao, svi spremaju za rat.
Nacrtom predloga izmena i dopuna Zakona o trgovini, koje je hrvatsko Ministarstvo privrede uputilo u javnu raspravu, predviđa se da lokalne samouprave mogu prodavnicama propisati ograničenje prodaje alkoholnih i drugih pića koja sadrže alkohol.
Prodaja nemačkog dobavljača vojne opreme Rheinmetall porasla je za 29 odsto i dostigla 9,9 milijardi evra (11,4 milijarde dolara) u 2025. godini, saopštila je kompanija u sredu, navodeći da se snažan rast nastavlja zbog rata u Ukrajini.
Najnoviju biografiju princa Harija, u kojoj se iznose navodne reči kraljice Kamile da mu je supruga Megan "isprala mozak", njegov portparol je opisao kao "poremećenu zaveru".
Glečeri u austrijskim Alpima ne samo da se smanjuju, već se zbog klimatskih promena dezintegrišu i raspadaju, upozorili su naučnici u najnovijoj studiji, preneo je danas BBC.
Novo istraživanje pokazuje da ishrana možda ima mnogo veći uticaj na pojavu anksioznosti nego što se ranije mislilo. Tačnije, nedostatak jednog nutrijenta mogao bi stajati iza čestog osećaja teskobe.
Čia seme, maline, kupine, samo su neke od namirnica punih vlakana, nesvarljivih ugljenih hidrata koji podržavaju varenje, metabolizam i zdravlje srca i pomažu u borbi protiv upala.
Kim Kardašijan rijaliti zvezda i preduzetnica, lansirala je energetsko piće koje umesto kofeina sadrži paraksantin, molekul za koji tvrdi da pruža energiju bez osećaja nervoze.
Iako je uravnotežena ishrana temelj dobrog zdravlja, određeni dodaci ishrani mogu pomoći u nadoknađivanju čestih nutritivnih nedostataka i podržati organizam tokom promena u srednjim godinama.
Kompanija Google predstavila je najveću nadogradnju navigacije u aplikaciji Google Maps u poslednjih deset godina, zahvaljujući dubokoj integraciji veštačke inteligencije Gemini.
Renault je saopštio da planira 36 novih modela do kraja decenije, kako bi podstakao rast usred intenzivirane konkurencije na svojim ključnim tržištima.
Pritisak u gumama je jedan od parametara koji inženjeri definišu već na početku razvoja određenog automobila. Kada se vozači ovoga ne drže, postoji rizik da se auto neće ponašati kako bi trebalo.
Najnoviji izveštaj Republičkog zavoda za statistiku za četvrti kvartal 2025. godine otkriva da se vozni park u Srbiji i dalje dominantno oslanja na polovna vozila.
Komentari 22
Pogledaj komentare