Da li su nam zgrade sigurne u slučaju potresa i zašto ne?
Potresi koji su zadesili Hrvatsku ponovo su aktuelizovali pitanje kvaliteta gradnje objekata na ovim prostorima.
Opšti zaključak koji se nametnuo u hrvatskoj javnosti jeste da su stariji objekti imali male šanse protiv sile koju je priroda na tom području jasno demonstrirala, dok je novogradnja po pravilu beležila vidno manja oštećenja.
Izvor: B92/Ana Ristović
Foto: Bogi.Knips/Shutterstock
A kakva je situacija u Srbiji – jesu li zgrade u kojima živimo bezbedne, koliko se polaže na otpornost objekata prilikom zidanja i imamo li razloga da brinemo? Sudeći po rečima naših sagovornika odgovor na potonje pitanje je – da, i te kako.
Ne daj, Bože da se desi – a desiće se
Na samo započinjanje priče o potencijalnim nepogodama, veliki broj nas ima naviku da razgovor u startu saseče uzrečicom “Ne daj, Bože, da se to desi”. Malo ozbiljnije te reči zvuče kad stižu na početku odgovora potpredsednika Privredne komore građevinske industrije Srbije Gorana Rodića, a na pitanje kakvu sigurnost u slučaju zemljotresa pružaju objekti u našoj zemlji.
“Nakon zemljotresa u Skoplju, propisi gradnje su predviđali da objekti mogu da podnesu zemljotres jačine do 6 stepeni Rihterove skale i ti propisi su kvalitetni, a poslednjih godina zagovara se praksa da se ta granica pomeri na 7 Rihtera”, objašnjava Rodić za B92.net.
On kao interesantno navodi da su američki stručnjaci svojevremeno konstatovali da, recimo, ako se dogodi zemljotres kod Istanbula, na potezu Bosfor – Dardaneli, koji može biti jačine 9 Rihtera, kod nas bi se dogodio potres od upravo pomenutih 7 stepeni Rihterove skale.
“To je važno jer kada se potresi dešavaju u Turskoj, sasvim je izvesno da će oni biti jaki i kod nas, dok, na primer, kada oni zadese Grčku, Italiju ili Hrvatsku, u Srbiji se oni ne prenose tolikom jačinom”, pojašnjava naš sagovornik.
Da nam je regulativa ove oblasti dobra potvrđuje v. d. direktora Privredne komore Beograda Aca Popović.
“Problem je što se ona ne poštuje, stanje na terenu se ne kontroliše i ne sankcioniše, a neki zemljotres će doći kad – tad”, napominje on.
Od čega uopšte zavisi otpornost na potrese?
Rodić navodi da mnogo faktora utiče na stabilnost zgrade – od terena (tvrda/meka podloga), preko podzemnih voda, armature, do nosećih zidova, stepeništa..
Kako Popović pojašnjava, starije višespratnice nisu građene armiranim betonom koji se danas koristi pri izradi stepeništa, liftovskih kućica i spoljašnjih zidova. Radi se o armirano-betonskim platnima – antiseizmičkim platnima koja su danas zakonski obavezni element.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Toga na ovim prostorima sigurno nije bilo do Drugog svetskog rata, a ni nakon toga nije se odmah krenulo sa uvođenjem tih antiseizmičkih procesa. U inostranstvu postoji praksa ojačavanja takvih starih objekata - to su najčešće zdanja koja su od velikog kulturno-istorijskog značaja i zbog toga postoji potreba da se ona sačuvaju, ali podrazumevani radovi su prilično skupi, teško je zamisliti da bi se to moglo raditi kod nas u nekom masovnijem obimu”, pojašnjava za naš portal čelnik Privredne komore Beograda.
Uz to, sve i kad je objekat sazidan valjano, po savremenim pravilima, Rodić ističe da njega treba održavati, a to, ukupno uzevši, iziskuje više novca nego gradnja nove višespratnice.
“Znate, zidanje traje u određenom vremenskom roku, izgradi se zadato, isplate se sve strane i to je to, a nakon toga slede decenije stanovanja, trošenja i obnove te iste zgrade. Naravno, nije realno očekivati da će sami stanari da pokreću takve stvari, da ispituju stanje svojih stambenih prostora i popravljaju ga - za to su potrebni stručni ljudi i smatram da bi, naročito zbog masovnog nadziđivanja u Beogradu, gradska vlast trebalo da okupi stručnjake i predloži mere po tom pitanju”, tvrdi on.
Ipak, Popović navodi nekoliko potencijalnih znakova opasnosti koje bi građani mogli da uoče.
“Stanari mogu da obrate pažnju na eventualne pukotine ili sleganja oko zgrade, na trotoarima. Znak da nešto nije u redu mogu biti i česta pucanja cevi u zgradi ili u njenoj blizini”, savetuje on.
Treba imati u vidu i to da svaki kraj naše zemlje pripada određenoj seizmičkoj zoni i u zavisnosti od toga nosi veći ili manji bezbednosni rizik. Kao neke od jačih seizmičkih zona u Srbiji Popović navodi lokacije poput Rudnika, Kopaonika, Kraljeva…
Nelegalna gradnja
Sem prirodne uslovljenosti, kvaliteta propisa gradnje i očuvanja sigurnosti objekata tokom godina korišćenja, naši sagovornici saglasni su u tome da značajnu pretnju bezbednosti predstavlja nelegalna gradnja – možda i najveću od svih faktora.
Foto: Bascar/Shutterstock
“Nadziđivanje, zidanje na klizištu, gusta naseljenost, nekvalitetni projekti koji ne odgovaraju propisima i gde se gleda samo da se prođe što jeftinije… Tu je veliko pitanje kakva je seizmička zaštita takvih objekata, a podsećam da je nelegalna gradnja od 2015. godine krivično delo”, naglašava potpredsednik Privredne komore građevinske industrije Srbije.
Procene su, ističe, da u Beogradu postoji više od 24 miliona kvadratnih metara stambenog prostora, 18 miliona poslovnog i još 10 miliona kvadrata divlje gradnje.
“Verovatno najkritičnije područje u tom pogledu predstavljaju obodna naselja Beograda, a urbanistički haos počeo je 90-ih godina prošlog veka. Sa druge strane, blokovski objekti na Novom Beogradu koji su podizani uz poštovanje propisa pokazali su se kao dobri i sigurni, uprkos tome što su građeni na pesku i močvarnom tlu, za razliku od starog dela grada gde dominira tvrda podloga”, ocenjuje Rodić.
Kako dodaje Aca Popović problematične su i padine Save i Dunava na kojima može da dođe do klizanja. Kao primer poigravanja sa prirodnim zakonima navodi i Višnjičku banju gde ima divljih objekata koji su u zoni klizišta. On poručuje da se sporni objekti, zapravo, mogu videti širom prestonice.
“Nelegalne gradnje ima i u širem centru Beograda, gde upravo fali pomenuta zaštita u vidu platna. Stubovi nisu dovoljni, zidovi od cigle, odnosno tih šupljih blokova jednostavno nisu zamena za antiseizmička platna. Takođe, treba napraviti razliku između individualnih objekata – to je jedno, a višespratnice su nešto drugo, one zahtevaju daleko strožu kontrolu. Tu se zaista mora apelovati na državnu upravu, na inspekcije koje pokazuju da nemaju ni znanja, ni kapaciteta, ni volje da intervenišu. Korupcija je ogroman problem”, zaključuje on.
Šta je onda rešenje, zapitaće se mnogi.
“Sistemsko rešenje podrazumeva zaustavljanje postojeće divlje gradnje i sprečavanje nastajanja novih nelegalnih objekata – to se može uraditi i tako što će nadležni u svakom kraju porušiti po nekoliko objekata, a mediji odraditi svoj posao i ispratiti ta dešavanja kako treba. Tako će biti poslata jasna poruka onima koji imaju nameru da nezakonito grade. Uz to, imajmo u vidu da ovde nije reč samo o bezbednosti stanara prilikom nepogoda - nelegalna gradnja nosi sa sobom i druge opasnosti zbog nezakonitog priključivanja na komunalnu infrastrukturu, izostanka garažnih objekata i niza propratnih stvari”, upozorava Popović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta.
Deonica Kuzmin – Sremska Rača, koja će povezati Srbiju s Bosnom i Hercegovinom, se uveliko gradi i ona će po završteku omogućiti pristup panevropskim koridorima.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Štednja za penziju je više od jednog veka temelj ličnih finansija. Ali, prema rečima Ilona Maska, taj koncept bi uskoro mogao postati – potpuno nevažan.
Iznajmljivanje nekretnina postalo je poslednjih godina vrlo unosan posao, a stanodavcima mnogi čak i zavide, jer “ne rade ništa, a svakog meseca im kaplje kirija”.
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
Mihailo Jovanović, direktor Kancelarije za IT i eUpravu, navodi da se rast IT sektora nastavio uprkos izazovima prošlogodišnje krize, sa izvozom koji je ostvario rast od 12 odsto.
Generalni direktor švajcarskog bankarsog giganta UBS Serđo Ermoti (Sergio Ermotti) planira da se povuče sa funkcije nakon završetka integracije banke Kredi Svis (Credit Suisse), a njegov odlazak se očekuje u aprilu 2027. godine, objavio je Fajnenšel tajms.
Bivši svetski šampion u teškoj kategoriji Majk Tajson navodno je tokom posete Beloj kući u novembru 2025. godine predao predsedniku SAD Donaldu Trampu zahtev za pomilovanje repera Šona "Didija" Kombsa.
Tokom dočeka pravoslavne Nove godine u Čačku poslata je ružna slika u javnost nakon što je grupa pojedinaca napala pevačicu Anu Bekutu tokom nastupa, a incident je oštro osudio i Čedomir Jovanović, poručivši da nasilju nema mesta u društvu.
Snežana Đurišić održala je koncert u Zagrebu, a nakon što je otpevala "Vidovdan" i "Odakle si sele", podneta je krivična prijava zbog nje. Pevačica se sada oglasila i dala svoj sud o celoj situaciji.
Na osnovu jedne noći provedene u laboratoriji za spavanje, veštačka inteligencija može da proceni rizik za više od 130 bolesti – od Parkinsonove bolesti, do raka dojke. Softver ne otkriva uzroke, već samo korelacije.
Danas počinju prijave za nove besplatne preventivne zdravstvene preglede u cilju očuvanja zdravlja koje sprovodi Zavod za zdravstvenu zaštitu radnika "Železnice Srbije", rekao je prim. dr Vlado Batnožić, direktor tog zavoda.
Dok su neki znaci jasno povezani sa određenim promenama u organizmu, drugi su opštiji i često se lako previdi ili pripišu drugim, manje ozbiljnim stanjima.
Dokumentarna miniserija "The Cult Behind the Killer: The Andrea Yates Story“, koja u tri epizode prikazuje neke od najšokantnijih zločina u savremenoj američkoj istoriji, postala je hit na HBO Maxu.
Gotovo da nema osobe koja nije čula ljubavnu baladu "Sve je ovo premalo za kraj" ili da ne znaju da zapevuše njen refren, a malo ko zna da je pesma objavljena nekoliko godina nakon što je pevač poginuo.
Glumac Kit Harington ponovo se osvrnuo na kontroverzan završetak serije Igra prestola, otkrivši u nedavnom intervjuu da ga je peticija obožavalaca za ponovno snimanje poslednje sezone "iskreno razljutila".
Serbian President Aleksandar Vučić addressed the public from Abu Dhabi, where he will participate in the panel “Partnership and Cooperation in the Field of Energy” as part of Sustainability Week 2026.
If Maia Sandu’s wish were to come true—that is, if Moldova and Romania were to unite—a new country with around 24 million inhabitants would be created, which would change the balance of power in Europe.
After the escalation of the conflict in Iran, where it has been confirmed that over 2,500 people have been killed during the protests, it is increasingly likely that U.S. president will attack Iran, but analysts believe that this would bring numerous problems.
“The European Union, by constantly talking about Iran, is diverting attention from Greenland—the issue it should be dealing with now,” said Maria Zakharova, spokeswoman for the Russian Ministry of Foreign Affairs.
Xiaomi je objavio listu pametnih telefona za svoje brendove Xiaomi, Redmi i POCO kojima će tokom 2026. godine biti okončana zvanična softverska podrška.
Trend iznenađuje analitičare, jer SUV segment, kod kojiih je pogon 4x4 najčešći u poređenju sa drugim klasama vozila, i dalje raste među novim automobilima.
Komentari 22
Pogledaj komentare