Zdravlje

Petak, 08.02.2013.

13:57

Mračna strana antidepresiva

Gotovo da nema nijednog farmaceutskog proizvoda koji je za tako kratko vreme stekao svetsku popularnost kao što je to Prozak (Prozac). Ipak, te pilule imaju dva lica.

Izvor: Daily Mail

Default images

Antidepresiv koji je proglašen za farmaceutsko čudo posle samo tri godine postojanja, proizvodi se već 25 godina i zovu ga od milja i “suncem u flašici”.

On je pokrenuo pravu medicinsku revoluciju obećavajući izlečenje od depresije.

Četvrt veka kasnije i dalje se prepisuje projnim pacijentima, ali - ima svoju mračnu stranu.

Poslednjih godina stručnjaci upozoravaju da kod miliona pacijenata on nema željeno dejstvo, naprotiv, izaziva veliku štetu kod odraslih, nerođene dece, pa čak štetno utiče i na životnu sredinu.

Da li to znači da je učinio više zla, nego dobra?
Arenamontanus / Flickr.com
Trebalo bi imati u vidu da je pre 30 godina depresija bila pravi tabu i da ljudi nisu ni smeli da priznaju da imaju takvih problema. U najboljem slučaju, lekari su im prepisivali diazepam (najpoznatiji je Valijum) koji nosi ozbiljan rizik od stvaranja zavisnosti i neželjene efekte poput konfuzije, amnezije i pojačane agresivnosti.

Onda je napravljen Prozak, odnosno fluoksetin. Kada su lekari i pacijenti primetili da se depresija povlači pred novom pilulom, svet je počeo da uviđa da je ovaj mentalni poremećaj izlečiva bolest, a ne ono što se dotad mislilo - slab karakter.

Postao je trenutni hit i za samo deset godina, donosio je više od četvrtine dohotka farmaceutskog giganta Eli Lilly koji je godišnje iznosio više od sedam milijardi evra. Njegova upotreba i prihodi farmaceutske kuće nastavili su da rastu.

Uspeh u prodaji Prozaka još je neverovatniji ako imamo u vidu da je prvobitno napravljen kao lek za snižavanje krvnog pritiska. Ipak, Eli Lilly otkrio je da fluoksetin smanjuje hipertenziju samo kod životinja, dok na ljude nema takav efekat.

Testiran je čak i kao lek protiv gojaznosti, ali ni tu mu nije nađena namena.

Međutim, kod pacijenata sa blagom depresijom otkriveno je značajno poboljšanje.

Sa usponom Prozaka, rastao je i broj onih kod kojih je dijagnostikovana depresija. Iz dana u dan, sve više slavnih ličnosti počelo je otvoreno da priznaje da koristi ovaj lek, a Elizabet Vurcel napisala je i memoare “Prozak nacija” (Prozac Nation), koji su postali bestseler i kasnije ekranizovani.

Uspeh ovog leka doveo je do stvaranja nove klase sličnih antidepresiva pod nazivom SSRI - selektivni inhibitori preuzimanja serotonina.

Oni rade tako što blokiraju sposobnost mozga da resorbuje hemikaliju serotonin, zaduženu za dobro raspoloženje. Tako podižu njen nivo u mozgu, kao i zadovoljstvo kod onog ko ga uzima.
jm3 / Flickr.com
Jedna studija sprovedena prošlog jula pokazala je da deca koja su izložena fluoksetinu u materici mogu imati povećan rizik od razvijanja autizma.

Izveštaj objavljen u žurnalu Arhivi opšte psihijatrije pokazao je da se broj slučajeva autizma udvostručio, ali da je potrebno još studija koje bi to potvrdile.

Od 1993. mnogi izveštaji podstakli su strahove o neželjenim posledicama ovog leka na nerođenu decu.

Ispostavilo se da su se bebe čije su majke u toku trudnoće uzimale fluoksetin rađale sa disajnim problemima i većim rizikom od srčanih poremećaja.

Uprkos tome, lekari su nastavili da ih propisuju trudnicama verujući da veći problem može predstavljati kasnija postnatalna depresija. Međutim, ovaj izgovor pada u vodu ako je tačno da Prozac povećava rizik od samoubistva kod nekih pacijenata. Prema nekim istraživanjima, posebno su pogođene osobe mlađe od 25 godina.

Kod odraslih, pak, dolazi do pada libida, što više od 60 odsto korisnika fluoksetina smatra sasvim prihvatljvim.

Studija objavljena u Žurnalu seksualne medicine 2008. pokazala je da ti problemi ostaju, čak i ako se prestane s uzimanjem antidepresiva.

Ono što još više brine kritičare je sumnja da Prozak nema nikakav efekat na depresiju.
TeX HeX / Flickr.com
Naime, 2008. Irving Kirš, profesor psihologije na Hal univerzitetu proučavao je četiri antidepresiva koja su bila u širokoj upotrebi.

Otkrio je da kod pacijenata sa blagom i umerenom depresijom podjednako dobro deluje i placebo.

On je zaključio da Prozak i drugi SSRI antidepresivi verovatno imaju efekta samo na one pacijente koji imaju akutnu depresiju.

Uz sve to, postoji još veća briga za ovu klasu lekova. Čak i posle četvrt veka njegove upotrebe, naučnici još ne znaju sa sigurnošću kako oni deluju.

I dalje nije dokazana pretpostavka da podižu nivo serotonina u mozgu, a neki testovi su pokazali i da povećan nivo serotonina, zapravo ne popravlja raspoloženje.

Uprkos sumnjama, milioni ljudi na svetu ne mogu da zamisle život bez njih.

Šta god da su fluoksetin i slični antidepresivi skrivili, ogroman broj osoba im je večno zahvalan.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: