Kada knjiga postane e-knjiga

Ovaj tekst nema za cilj kolektivno oplakivanje mogućnosti da e-knjiga u jednom trenutku zameni papirnu na koju smo svi navikli. Taj trenutak, čini se, i neće nastupiti tako brzo ako uzmemo u obzir da 39% domaćinstava u Srbiji poseduje internet priključak, da je elektronsko izdavaštvo nerazvijeno, a kada biste sproveli anketu o čitačima za e-knjige, većina ne bi razumela o čemu tačno govorite.

Izvor: Piše: Sonja Goèanin

Petak, 01.04.2011.

11:52

Default images

Ipak, u Srbiji ima pokušaja da se knjiga “prenese“ na web. Ali, ne samo to. To su istovremeno i pokušaji da se iskoriste sve prednosti web-a, pri čemu, kao konačni proizvod, dobijamo e-knjigu koja se “malo“ razlikuje od papirne varijante. U stvari, to su knjige u potpuno novoj formi.

Dečije e-knjige

Mala biblioteka je najnapredniji domaći sajt koji razvija elektronsku knjigu u komercijalnom obliku. Reč je o dečijim knjigama (od Mike Antića do Ljubivoja Ršumovića i mlađih poput Igora Kolarova), ali i drugim sadržajima za decu u raznim multimedijalnim formama. Neke knjige su besplatne, a neke se plaćaju: prosečna cena knjige u Maloj biblioteci je 1 kliker ( ili 1 evro).

,,Igrom slučaja krajem devedesetih sam radio kao volonter u nedeljnoj školi u okviru srpske zajednice u Londonu, gde se učio srpski jezik. Tokom tog rada sam uvideo da nedostaju odgovarajuće knjige i sadržaji koji bi deci pomogli sa lepšim i prirodnijim učenjem jezika. Tada je i nastala ideja da nam je neophodno da razvijemo elektronsku jezičko – književnu platformu korisnu roditeljima i deci širom sveta“, kaže Veljko Žižić, jedan od osnivača sajta.

Članstvo Male biblioteke nalazi se u preko 80 zemalja, što govori u prilog tome da razvijanje dečije elektronske knjige nije nekakav futuristički san. Kako kaže naš sagovornik, odgovor korisnika tokom poslednjih šest meseci rada sajta bio je veoma dobar, ali i u zemljama bivše Jugoslavije. Šta to novo nudi e-knjiga?

,,Naši sadržaji su elektronske knjige, interaktivne slikovnice, zvučne priče, zvučne knjige, jezičke i obrazovne igre, pozorišne predstave, filmovi, dokumentarni i video radovi. Interaktivne (“Igrane knjige”) ove vrste donose veliko bogatstvo čitaocu – i samim tim sadržajem su u prednosti u odnosu na štampano izdanje. Detetu je za učenje jezika potrebno da se poigra sa igricom, čuje pesmu, čuje mamu ili tatu kako mu čitaju priču, ili sam pročita knjigu ili pogleda predstavu. Upravo smo objavili prvu animiranu knjigu “Ježeva kućica” koja sadrži i e-knjigu, i pročitan tekst, i animacije umesto crteža. Očito je da su nove mogućnosti elektronske knjige ogromne“.
Fonoteka (wikipedia)
Šta pokreće e-izdavaštvo?

Na tržištu trenutno ne postoje izdavači dečije igrane i animirane knjige, pa je, kako tvrdi Veljko Žižić, Mala biblioteka preuzela tu ulogu. Ipak, na e-izdavaštvo pokreće jedan svima dobro poznat problem:

,,Mi smo želeli da nađemo rešenje u situaciji kada su kupci osiromašili (polovina Srbije godišnje kupi jednu ili nijednu knjigu), a knjige su često skupe i predstavljaju luksuz, čak i za evropske pojmove. Ne treba govoriti koliko se naših roditelja, đaka i studenata muče svake godine da kupe školske knjige, fotokopiraju, prepišu.Tu je očito rešenje e-knjiga, koja može biti i cenom mnogo povoljnija i dostupna u mestima gde ne postoji knjižara (a ima ih mnogo u Srbiji).
Kad je reč o dijaspori, savremeni radovi na srpskom jeziku su slabo dostupni ili često preterano skupi. Retka i skupa srpska knjiga nije dovoljno konkurentna u odnosu na izdanja na engleskom, švedskom, nemačkom, koja su povoljnija, bolje prevedena, bolje odštampana. Sentimentalna kupovina skupe srpske knjige može da radi samo mali broj puta. Iako kod naših izdavača postoji nepoznavanje, možda i strah od elektronske knjige, mi smatramo da e-knjiga pruža velike mogućnosti za širenje tržišta i što se pre time pozabavimo, to bolje”.


Istorija on-line

Iako ono čime se bave tvorci Istorijske biblioteke nije e-knjiga u klasičnom smislu, ovaj sajt je dobar primer kako bi na internetu izgledala istorijska enciklopedija. Ipak, internet ima svoje “specifičnosti“ kada su u pitanju sadržaji koji barataju činjenicama: to je, pogađate – nepouzdanost. Jedan od osnivača sajta Uroš Milivojević tvrdi da je upravo ovo razlog nastanka ovog sajta.

,, Istorijska biblioteka je nastala pre tri godine. Tada smo došli na ideju da treba obogatiti sadržaj interneta na srpskom jeziku istorijskim tekstovima baziranim na stručnoj literaturi. Hteli smo da na taj način bar malo ublažimo uticaj sajtova sa pseudoistorijskom sadržinom kojih je srpski internet, nažalost, prepun. Nismo odmah znali kako će izgledati struktura sajta, ali smo bili sigurni u jedno: svaki tekst, kakve god sadržine da bude, mora biti referenciran stručnom literaturom priznatom u naučnim krugovima naše zemlje i van nje (jedan od sajtova koji nam je po svojoj ozbiljnosti i dokumentovanosti bio uzor je Roman Emperors). Znamo da studenti istorije često posećuju naš sajt i koriste ga kao izvor informacija i drago nam je zbog toga ”.

Ovakav istorijski sajt ne podseća previše na udžbenike iz istorije. Tu se nalaze pojedinačni tekstovi: od ,,Odevanja Srba u Habzburškoj monarhiji”, do anegdota poput ,,Marko Kraljević u ljubavnom trouglu i zanimljivosti iz istorije umetnosti ( ,,Van Gog: Suncokreti”). Ko su sada njeni čitaoci?

,,Među njima ima profesionalnih istoričara, ali takođe i ljudi koji nisu zagriženi ljubitelji istorije, već osobe koje jednostavno vole da saznaju nešto novo. Zato imamo anegdote koje su zanimljive svakom: i onima koji zaista vole istoriju, i onima koji samo vole da pročitaju nešto zanimljivo dok piju ujutro kafu ili se popodne odmaraju posle ručka i “prelistavaju” internet kao što su se nekad prelistavale novine. Dosta pažnje privlače i kratki tekstovi, prvo zato što su kratki, a drugo zato što obrađuju zanimljive crtice iz istorije o ljudima, događajima i pojavama”.
Da li je privlačnija?

E-knjiga ne može da pruži užitak držanja ili mirisanja listova kada je prvi put otvorite. Ali, ni klasična knjiga ne može omogućiti da, na primer, kliknete na sliku i pročitate priču o njoj. I još ponešto:

,,Neuporedivo se brže i lakše dolazi do informacije. Važna stvar je i da su virtuelna izdanja neuporedivo dinamičnija: sadržaj sajta je stalno u pokretu, nije jednom za svagda zapečaćen, stalno se proširuje i uvek ima nešto novo da se vidi i pročita. To stvara konstantnu zainteresovanost kod publike, doduše, i veliku odgovornost za urednike. Pošto mi smatramo da znanje ne treba plaćati, da ono treba da bude pristupačno svakome, naši su sadržaji, uz poštovanje licence, potpuno besplatni “, kaže Uroš Milivojević iz Istorijske biblioteke.

Audio knjige

Ideja da osnuje sajt sa audio knjigama potekla je otud što je, kako Novo Tomić tvrdi, još pre dvadeset godina pozajmljivao audio izdanja iz biblioteka u Francuskoj. U Srbiji i danas retko koja biblioteka ima fonoteku, a ,,ako je i moguće doći do nekih audio snimaka, to najčešće nisu celovita dela”. Tako je nastao sajt Glas knjige, koji je još uvek u začetku, ali su prve zvučne knjige već tu.

,,Prva knjiga koju smo uradili u audio formi je “Ivana” Mome Kapora. Kapor je poslednih desetak godina svog života bio slabog vida i oči je, kako je govorio, štedeo za pisanje i slikanje. Pozajmljivao je snimke knjiga iz Biblioteke slepih, a ponekad mu ih je kazivao čitač. Od srca je bio za ovu ideju, kao i glumica Tanja Bošković i ton-majstor Zoran Jerković. Dogovorili smo se da za ovaj prvi snimak svako uloži ponešto, Momo knjigu, Tanja glas, Zoran studio, a ja sajt. Snimanje, inače, nije lako. Tanja kaže da joj je lakše da igra predstavu, nego toliko vremena da čita u studiju. Ovaj snimak je na kraju, ipak, ispao savršen i verovatno ćemo ga uskoro snimiti i na CD-u“, objašnjava Novo Tomić, osnivač sajta.

Kada čuju da se bavi audio knjigama, ljudi najčešće misle da je reč o sajtu za slepe. Međutim, kako Tomić navodi, njegova ideja je malo drugačija.

,,Za slepe ovo jeste sjajna mogućnost da slušaju knjige. Oni inače imaju na raspolaganju i jedan program za čitanje. Ali kad se tekst na ovaj način pretvori u u zvuk, ima se utisak da knjigu čita robot. Kada sam osmišljavao sajt, mislio sam i na mlade, čak i decu. Čini mi se da mladi mogu da budu dobra slušalačka publika, pa mi je u planu da snimim celu školsku lektiru. Uostalom video sam da đaci sada snimaju predavanja svojih profesora i onda uče preslušavajući ih. Dobio sam i prvu pomoć. Pesnik i prevodilac Dragan Mraović poklonio mi je za snimanje svoja prevodilačka prava na Bokačov „Dekameron“ i Danteovu „Božanstvenu komediju“. „Dekameron“ već polako radimo“.

Da li će zaživeti?

Najverovatnije zbog revolucije u proizvodnji prenosnih audio uređaja (mp3, iPod), u zapadnoj Evropi i SAD-u audio knjige su dostupnije i imaju mnogo više korisnika. Jedan od primera je sajt Audible.com koji je 2006. godine ostvario zaradu od 82.2 milona dolara samo od prodaje audio knjiga i sličnih digitalnih zapisa govora.

Tomić kaže da je jedan od uzora za svoj sajt pronašao u nemačkom sajtu lyrikline.org i francuskom litteratureaudio.com. Na nemačkom sajtu pesnici govore stihove na svom jeziku, a među njima su i srpski: Crnjanski, Popa, Desanka Maksimović, Raičković.

,,Audio knjige su veoma praktične, mogu da se slušaju u prilikama kad ne možete da čitate. S druge strane, vi u jednoj spravici nosite malu biblioteku. Na primer, u moj mp3 player, a on nije nimalo poseban, čak je prilično star, može da stane 80 sati snimaka, što znači da na put mogu da ponesem petnaestak knjiga. Želim, naravno, da jednog dana i sam objavljujem komercijalna izdanja na disku i na sajtu. Imam običaj da kažem da u ovoj fazi edukujem publiku, jer su snimci na mom sajtu besplatni, a inače malo ko u Srbiji u ovome vidi neku mogućnost zarade, čak ni pisci. Mislim da u bliskoj budućnosti neće biti tako“.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

21 h

Politika

Mediji: Ultimatum za Srbiju

Višegodišnja dilema "Kosovo ili Evropska unija", koja je lebdela nad Srbijom, dobiće svoj praktični izraz sledeće nedelje, pišu mediji.

13:01

17.4.2024.

1 d

Podeli: