Putinov izbor: Gašenje požara ili rasplamsavanje vatre

"Biće posledica...", rekao je ruski predsednik Vladimir Putin posle incidenta u kojem je Turska oborila ruski avion.

Info

Izvor: Branislav Grkoviæ

Sreda, 25.11.2015.

11:45

Default images
Foto: Getty Images

Nakon što je Turska odlučila da bude prva članica NATO-a u istoriji Alijanse koja se usudila da obori ruski avion, NATO je pozvao Ankaru i Moskvu na smirivanje tenzija.

Na poziv za smirivanje, iz Ministarstva odbrane Rusije stigao je odgovor da Moskva pojačava operacije u Siriji i da će sve mete koje predstavljaju potencijalnu opasnost biti uništene.

Iako je obaranje ruskog vojnog aviona incident bez presedana s kakvim se do sada svet nije suočio u odnosima NATO-a i Rusije, srpski stručnjaci za bezbednost ne očekuju vojnu odmazdu Rusije prema Turskoj.

Kako navode, najdalje što će Rusija otići jeste ekonomsko kažnjavanje Turske, a Rusija je u poziciji da na dugi rok "profitira" ako izabere opciju smirivanja situacije.
"Dalje od oštrih izjava se neće otići", smatra Zoran Dragišić, profesor Fakulteta za bezbednost, i dodaje da se mora reći da ni Moskva tu nema previše manevarskog prostora.

"Turska nije ni Čečenija, ni Osetija. Turska je snažna zemlja i sigurno bi strahovito uzvratila, ako bi usledila ruska vojna odmazda. S druge strane i Rusija je razvučena na nekoliko frontova, Ukrajina i Sirija, i sigurno su i u Moskvi svesni toga. Izuzev oštrih izjava, ne očekujem da može doći vojnog napada na Tursku od strane Rusije", kaže Dragišić.

Filip Ejdus, istraživač na Univerzitetu u Bristolu, napominje da posle ovog incidenta Putin sigurno neće okrenuti drugi obraz.

"On nije takav lider, a to ne bi podržalo ni dosta ratoborno nastrojeno javno mnjenje u Rusiji."

On navodi da su pred Rusijom dve opcije.

"Prva opcija je 'gašenje požara' i sprečavanje da incident sa Turskom uništi prostor mogućnosti nastao terorističkim napadima u Parizu za pridobijanje evropskih država za ruski pristup u borbi protiv Islamske države u Siriji. Druga opcija je 'rasplamsavanje vatre' i kažnjavanje Turske, koje bi NATO stavilo pred izuzetno teške izazove i gurnulo čitav evropski kontinent dublje u geopolitičku konfrontaciju", kaže Ejdus i dodaje da bi opcija smirivanja strasti svakako bilo u interesu ne samo Rusije nego i regionalne, možda i globalne bezbednosti.

Ni Aleksandar Radić ne očekuje bilo kakvu vojnu odmazdu, ali napominje da će Rusija sigurno pojačati svoje vojno prisustvo u tom regionu.

"Sve će to više imati za cilj da se demonstrira sila ruske vojne avijacije. Rusija će sada slati i svoje lovce da čuvaju bombardere, pojačaće PVO sisteme, ali ne očekujem bilo kakvu vojnu odmazdu prema Turskoj", navodi Radić. Poslednje informacije pokazuju da Rusija već prebacuje sistem S-400 u Siriju.

Sagovornici B92 kažu da će se kažnjavanje Turske od Rusije ograničiti na ekonomski pritisak.

Ekonomski pritisak Moskve prema Turskoj je ono što Radić očekuje da će uslediti.

"Ruski ministar Sergej Lavrov je već preporučio ruskim građanima da ne idu u Tursku", podseća Radić.

Za Zorana Dragišića, Moskva ni tu nema mnogo prostora.

Agencija Rojters navodi da je turizam jedna od oblasti u kojoj su ekonomsko-trgovinski odnosi dve zemlje najrazvijeniji i da su turska letovališta među najpopularnijim destinacijama za ruske posetioce.

"Rusija može da pozove svoje građane da turistički ne idu u Tursku i to je to", navodi Dragišić.

On dodaje da bi u situaciji kad je Rusija pod sankcijama EU i kad je sama Uniji uzvratila sankcijama, zatvaranje prema Turskoj bilo neka vrsta samoublačkog poteza.

"Rusija ratuje na nekoliko frontova, a to košta i iscrpljuje", kaže Dragišić.

I Filip Ejdus ističe da Rusiji nije potreban nov front.

"Putin je već je najavio ozbiljne konsekvence. Već je suspendovana vojna sardanja između dve zemlje, a najavljene su i neke ekonomske mere. Rusija bi mogla da zatvori svoje tržište za turske proizvode koji su zamenili evropske nakon uvođenja sankcija zbog Ukrajine. Ipak, mislim da Moskvi trenutno ne odgovara nova eskalacija pored rata u Ukrajini i intervencije u Siriji", smatra Ejdus.

Ipak, Dragišić napominje da Rusija u čitavoj situaciji može da izađe kao neka vrsta pobednika ako se odluči da mudro odigra i smiri situaciju.

"Ako Rusija spusti loptu i mudro odigra i ako pokaže diplomatsku veštinu, na dugi rok bi mogla da ima koristi. To bi moglo da dovede do strateškog partnerstva između SAD i Rusije", navodi Dragišić.

Opisujući upravo ekonomske odnose Rusije i Turske, agencija Rojters je navela da je oko 4,4 miliona Rusa prošle godine posetilo Tursku. Takođe, turski izvoz hrane do sada nije bio pogođen ruskim embargom na uvoz većine namirnica sa zapada.

Ipak, od januara do septembra ove godine, turski izvoz za Rusiju je smanjen za 40 odsto Turska je takođe drugi najveći kupac ruskog prirodnog gasa, posle Nemačke, a zajedno sa Egiptom, najveći je kupac ruske pšenice. Ankara je, takođe, najveći kupac ruskih poluproizvoda od čelika.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

84 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: