Manjine: Kako do 10.000 potpisa

Stranke nacionalnih manjina iznenađene odlukom Ustavnog suda, prema kojoj za učešće na parlamentarnim izborima moraju da prikupe 10.000 potpisa.

Izvor: B92

Četvrtak, 10.04.2008.

07:11

Default images

Tako je mesec dana pre izbora praktično poništeno uputstvo RIK-a da je za podnošenje lista manjinskih partija dovoljno 3.000 potpisa. Programski direktor Cesida Marko Blagojević kaže da Ustavni sud nije imao prostora za drugačiju odluku i da je jedino rešenje izmena zakona.

Iako je ova odluka, inače doneta nakon inicijative radikala, u skladu sa zakonom, neke stranke manjina nisu je očekivale.

Pod znakom pitanja je njihovo učešće na parlamentarnim izborima jer nemaju vremena da prikupe tri puta više potpisa.

Partije Albanaca na jugu Srbije našle su se pred velikim problemom posle odluke Ustavnog suda da i manjinske liste moraju da predaju 10.000 potpisa da bi učestvovale na parlamentarnim izborima.

Rok za podnošenje lista ističe 27. aprila, a albanskim strankama sad je još teže da donesu odluku da li uopšte da izlaze na izbore, kaže za B92 predsednik Partije za demokratsko delovanje Riza Halimi.

"Ovo je sad došlo kao veoma otežavajuća činjenica jer smo mi počeli sa sakupljanjem potpisa, a plan je bio za 3.000. Kratko vreme, koliko je sad ostalo, naravno da u takvoj situaciji je tehnički i organizaciono veoma neizvesno da li ćemo stići da u zakonsko vreme obezbedimo novi broj potreban za podršku naše liste. Tako da sad promena na 15-16 dana pre krajnjeg roka je veoma, da kažem, neozbiljna", rekao je Halimi.

Odluku Ustavnog suda o većem broju potpisa za partije manjina, donetu posle žalbe Srpske radikalne stranke, oštro kritikuje i predsednik Unije Roma Rajko Đurić.

On je rekao da se ovom odlukom, koju naziva sramnom, sud stavio na stranu jedne partije.

"Logika me navodi da kažem, Ustavni sud nije doneo nikakvu odluku, on je samo stavio pečat na inicijativu SRS. Ali, bojim se da je Ustavni sud ovom odlukom, sramnom odlukom, devalvirao samoga sebe i ljudska i manjinska prava", rekao je Đurić.

S druge strane, Romska partija tvrdi da i pored novih uslova može da prikupi 10.000 potpisa, a predsednik ove stranke Srđan Šajn smatra da krivica nije na Ustavnom sudu.

"Ustavni sud je neko ko donosi odluku na osnovu zakona. Vi imate situaciju danas da postoji Ustav i imate Izborni zakon koji definiše 10.000 potpisa, imate podzakonski akt, to je odluka RIK-a, koja nema mandat da uradi to, da smanji broj potpisa. Dakle, Skupština Srbije je morala to pitanje da reši za vreme svog mandata, i tu jasno moramo da kažemo na kome je odgovornost", rekao je Šajn.

Problem sa prikupljanjem 10.000 potpisa za parlamentarne izbore nema ni Mađarska koalicija.

Njen lider Ištvan Pastor kaže da su na to i računali i ujedno najavljuje da će Mađarska koalicija RIK-u verovatno sutra predati listu kandidata za poslanike.

Programski direktor Cesida Marko Blagojević za B92 kaže da Ustavni sud nije imao izbora nego da odluči da i za partije manjina važi 10.000 potpisa, jer je tako regulisano zakonom, a jedino rešenje je njegova izmena.

"Normalno bi bilo da pozitivna diskriminacija, koja za nacionalne manjine važi kad je u pitanju cenzus, važi i kada je u pitanju broj potpisa. E sada, to rešenje sa 3.000 potpisa je bilo na snazi na prošlim izborima. Ovaj put su očigledno partije koje imaju svoje predstavnike u RIK-u našle neku svoju računicu u tome da dovedu u pitanje pravnu zasnovanost takvog jednog rešenja. To su učinili, i sud nije imao izbora nego da donese odluku kakvu je upravo i doneo", rekao je Blagojević.

Blagojević kaže da je pred ovim sazivom Skupštine bilo mnoga inicijativa za promenu Izbornog zakona, ali da nijedna nije došla na dnevni red, jer je izborno zakonodavstvo, izgleda, bilo u senci svega ostalog što se dešavalo u politici.

Helsinški odbor: Udarac manjinskim pravima

Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji je oštro protestovao zbog odluke Republičke izborne komisije da samo mesec dana pre izbora poništi uputstvo po kojem je za podnošenje lista manjinskih partija bilo dovoljno 3.000 potpisa građana.

"Naknadne promene izbornih pravila još jednom potvrđuju da u Srbiji ne postoji koherentna manjinska politika. Izborno zakonodavstvo je očigledno podložno voluntarističkim intervencijama i partijskim interesima pojedinih stranaka", kaže se u protestu.

"Mada je u skladu sa zakonom, jasno da odluka Ustavnog suda, doneta na inicijativu Srpske radikalne stranke ide na ruku upravo toj partiji koja se bori za svaki mandat u parlamentu, nadajući se da će tako najzad zavladati Srbijom", konstatuje Helsinški odbor.

"Obaveza je Republičke izborne komisije bila da unapred protumači izborno zakonodavtsvo kako bi se manjinske partije pripremile za nova pravila i blagovremeno počele sa sakupljanjem sada neophodnih 10.000 potpisa, što mnoge od njih neće biti u stanju da učine za tako kratko vreme, i tako će biti i faktički isključene iz političkog života Srbije", ukazuje se u protestu.

"Albanska manjina već najavljuje da nije u stanju u tako kratkom roku da prikupi dodatne potpise. Time će i ovaj najnoviji potez biti pokazatelj da Albanci u Srbiji nisu poželjna manjina i da se još uvek tretiraju u sklopu rešenja kosovskog pitanja. A imajući u vidu činjenicu da Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova, takođe će pokazati kako je Beogradu potrebna neuralgična tačka koju će instrumentalizovati u budućim odnosom sa Kosovom i za dalje udaljavanje od Evropske unije", zaključuje Helsinški odbor.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

70 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: