Na današnji dan, 1. avgust

Izvor: Beta

Utorak, 01.08.2006.

08:07

Default images

Rođeni Klaudije, Kavur i Đinđić, umrli Stjuart, Petrović, Vinaver, Ulbriht i Fahd, otkriven kiseonik, prva štedionica, bitka na Mišaru, Novine serbske, zabranjena Komunistička partija, Kulturna revolucija, KEBS

10. p.n.e. Rođen rimski car i istoričar Klaudije. 41. nasledio Kaligulu. Tokom njegove vladavine, južna Engleska postala rimska provincija, izgrađen veliki akvadukt, proširena luka Ostija. Vladao pod velikim uticajem svojih žena Mesaline i Agripine, koja ga je, prema predanju, otrovala pečurkama da bi obezbedila presto za Nerona, svog sina iz prethodnog braka.

1291. Kantoni Uri, Untervalden i Švic sklopili savez za odbranu od Habsburgovaca. Osnova za stvaranje Švajcarske konfederacije.

1560. Parlament Škotske ukinuo papsku jurisdikciju i odobrio kalvinističku veroispovest, čime je osnovana Škotska crkva.

1714. Umrla engleska kraljica Ana, poslednji monarh iz dinastije Stjuart, tokom čije vladavine su ujedinjene Engleska i Škotska i stvorena Velika Britanija. Nasledio je Džordž I iz hanoverske dinastije.

1774. Britanski hemičar Džozef Pristli otkrio gas koji je nazvao dephlogisticated air, kasnije poznat kao kiseonik.

1778. U nemačkom gradu Hamburgu otvorena prva štedionica na svetu.

1793. Francuska, prva na svetu, uvela metrički sistem mera.

1798. U bici kod Abukira, blizu Aleksandrije, britanska flota admirala Horacija Nelsona uništila francusku flotu pod komandom admirala Fransoa Brijesa. Posle tog poraza, Napoleonova vojska u Egiptu ostala odsečena od Evrope.

1806. Na Mišarskom polju kod Šapca srpski ustanici pobedili Turke. Najveća pobeda Karađorđeve vojske u Prvom srpskom ustanku.

1810. Rođen italijanski državnik grof Kamilo Benso Kavur, prvi predsednik ujedinjene Italije. Zaslužan za oslobođenje Italije od Austrije i njeno ujedinjenje pod Savojskom dinastijom.

1813. U Beču izašao prvi broj Novina serbskih, prvog srpskog dnevnog lista. List pokrenuli Dimitrije Davidović i Dimitrije
Frušić, ugašen 1822. zbog problema sa štamparijom.

1834. Ropstvo zabranjeno u celoj Britanskoj imperiji. U britanskim kolonijama oslobođeno više od 770.000 robova.

1860. Od povreda u atentatu u Kotoru, koji je izvršio emigrant Todor Kadić, umro crnogorski knez Danilo Petrović, naslednik vladike Njegoša i prvi svetovni vladar Crne Gore. Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovu 1. maja 1858.

1894. Japan objavio rat Kini zbog spora dve zemlje oko Koreje.

1914. Četiri dana pošto je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Nemačka objavila rat Rusiji, Francuska proglasila opštu mobilizaciju, a Italija proklamovala neutralnost. Svetski rat postao neizbežan.

1921. Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donela Zakon o zaštiti države, na osnovu kog je zabranjen rad Komunističkoj partiji, a njeni poslanici u Skupštini, njih 58, ostali bez mandata.

1936. Adolf Hitler u Berlinu otvorio XI olimpijske igre.

1944. U Varšavi, jednom od glavnih središta poljskog pokreta otpora, izbio ustanak protiv nemačke okupacije. Posle dvomesečnih borbi, Nemci savladali ustanike i mnogo njih odveli u koncentracione logore.

1952. Rođen Zoran Đinđić, predsednik Demokratske stranke i prvi premijer Srbije posle petooktobarskih promena 2000. Ubijen ispred zgrade Vlade Srbije 12. marta 2003.

1955. Umro srpski pisac Stanislav Vinaver, jedna od najistaknutijih ličnosti beogradskog modernističkog pokreta posle Prvog svetskog rata, autor Manifesta ekspresionizma.

1958. Jordanski kralj Husein poništio federaciju Jordana i Iraka.

1960. Benin proglasio nezavisnost od Francuske.

1966. U Kini počeo XI plenum Komunističke partije, doneta odluka o Kulturnoj revoluciji, koja je trajala narednih 10 godina.

1973. Umro nemački državnik Valter Ulbriht, prvi sekretar Jedinstvene radničke partije Nemačke. Od 1960. do 1971. bio predsednik Državnog saveta Istočne Nemačke.

1975. Državnici 35 zemalja, među njima predsednik SFRJ Josip Broz Tito, u Helsinkiju potpisali završni dokument Konferencije o evropskoj bezbednosti i saradnji, kasnije OEBS.

1994. Predsednik Nemačke Roman Hercog Poljacima izrazio žaljenje zbog patnji koje su pretrpeli tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.

2000. Ekstremisti u Kašmiru izvršili sedam napada. Devedeset osoba ubijeno, više desetina povređeno. Većina žrtava bili su hinduski hodočasnici.

2001. Premijer Velike Britanije Toni Bler počeo zvaničnu posetu Argentini, prvu posetu nekog premijera Velike Britanije Argentini od Foklandskog rata 1982.

2004. U požaru u supermarketu u trgovinskom centru u Asunsionu, prestonici Paragvaja, poginulo više od 400 ljudi, na stotine ih povređeno.

2005. Umro saudijski kralj Fahd. Vladao Saudijskom Arabijom od 1982. Za njegovog nasledika imenovan njegov polubrat, princ Abdulah.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Podeli: