Otvoreni investicioni fondovi

Otvoreni investicioni fondovi su po pravilu najbrojniji i najprikladniji za male investitore. Razlog njihove popularnosti prvenstveno leži u njihovoj visokoj likvidnosti što znači da investicione jedinice možete kupovati i prodavati u svakom trenutku, a novčani iznos koji se u njih ulaže može biti i relativno mali, u skladu sa minimumom koji fond odredi.

Fokus

Izvor: B92

Ponedeljak, 21.05.2007.

09:00

Default images

Otvoreni investicioni fondovi funkcionišu na principu investicionih jedinica. Investitori ulaganjem sredstava u otvoreni fond u stvari kupuju određeni broj investicionih jedinica tog fonda. Kada investitori žele da povuku svoje uloge iz fonda oni to čine prodajom određenog broja investicionih jedinica.

Broj investicionih jedinica koje jedan fond može izdati je neograničen. Investiciona jedinica je obračunska kategorija i koristi se za određivanje udela investitora u fondu. Početna vrednost investicione jedinice za sve otvorene fondove iznosi 1.000 dinara. Jedinstvena početna vrednost investicione jedinice omogućava upoređivanje između fondova.

Kada fond počne da investira sredstva prikupljena od investitora tokom perioda javne ponude, vrednost investicione jedinice se svakodnevno izračunava i ta vrednost će se svakog dana menjati.  Investiciona jedinica se izračunava kada se neto vrednost fonda podeli brojem investicionih jedinica. Neto vrednost imovine fonda predstavlja tržišnu vrednost svih hartija od vrednosti koje fond poseduje umanjena za troškove fonda i naknade koje društvo za upravljanje naplaćuje.

Vrste otvorenih investicionih fondova:

Prema investicionom cilju, postoje četiri vrste otvorenih fondova:

1) fondovi rasta vrednosti imovine (ulažu najmanje 75% svoje imovine u vlasničke hartije od vrednosti)

2) fondovi prihoda (ulažu najmanje 75% imovine u dužničke hartije od vrednosti)

3) balansirani fondovi (najmanje 85% svoje imovine ulažu u vlasničke i dužničke hartije, s tim da u novčane depozite i dužničke hartije ulažu ne manje od 35% i ne više od 65% imovine)

4) fondovi očuvanja vrednosti imovine – tzv. money market funds (najmanje 75% imovine ulažu u obveznice i novčane depozite)

Prema ovakvoj podeli, otvoreni fond Delta Plus je balansirani fond, dok je FIMA ProActive fond rasta. Iz investicione politike fonda može se naslutiti i kakav će biti prinos, ali i rizik koji taj fond nosi sa sobom. Jednostavno rečeno, što agresivniji fond, to je veći rizik za investitora. Najveći prihodi se očekuju od fondova rasta, dok će vaše investicije, uslovno rečeno, biti najsigurnije u fondu očuvanja vrednosti imovine. Fondove birate prema vašim ličnim investicionim ciljevima koji zavise od životnih planova, starosti, prihoda i afiniteta i ’tolerancije’ rizika. 

Obično se veći prinosi očekuju od fondova rasta i balansiranih fondova, ali zbog njihove volatilnosti se preporučuje da se sredstva u ove fondove ulažu na duži vremenski period kako bi se rizik smanjio. Ukoliko želite da samo sačuvate vrednost svojih sredstava tokom nekog vremenskog perioda, onda su verovatno za vas prikladniji novčani (fondovi očuvanja vrednosti) i fondovi prihoda.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

12 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: