Fokus

Sreda, 03.01.2007.

11:45

Investicioni fondovi

Uvek aktuelna tema o organizaciji i radu investicionih fondova, kod nas je krajem godine dobila dodatni podsticaj s obzirom na početak primene Zakona o investicionim fondovima, a posebno imajući u vidu kreiranje novog ambijenta za intezivnije uključivanje individualnih i “malih“ investitora na tržište hartija od vrednosti.

Izvor: Olivera Bugarinoviæ, Beogradska berza

Default images

Dolaskom investicionih fondova na domaće tržište kapitala najširi slojevi stanovništva dobijaju mogućnost ostvarivanja beneficija od stručnog finansijskog menadžmenta i to pod najpovoljnijim uslovima. Investicionim fondom upravlja „Društvo za upravljanje fondovima“ donošenjem investicionih odluka i vršenjem administrativnih i marketinških poslova i aktivnosti.

Društvo za upravljenje fondovima može da osniva i upravlja sa više investicionih fondova, pri čemu ne može sticati investicione jedinice, odnosno akcije investicionog fonda kojim upravlja, a dužno je i da angažuje najmanje po jednog portfolio menadžera za svaki investicioni fond kojim upravlja kao i jednog ovlašćenog revizora.

Novčani deo osnovnog kapitala prilikom osnivanja društva iznosi minimum 200.000 evra u dinarskoj protivvredosti i uplaćuje se na privremeni račun kod banke u celosti, a pre upisa u registar privrednih društava.

Tokom poslovanja, novčani deo osnovnog kapitala ne sme da bude manji od 200.000 evra i može se držati i u hartijama od vrednosti sa rokom dospeća do jedne godine čiji je izdavalac Republika Srbija ili Narodna banka Srbije.
Investicioni fond je institucija kolektivnog investiranja u okviru koje se prikupljaju i ulažu novčana sredstva u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja.

U skladu sa Zakonom o investicionim fondovima RS razlikujemo:

1) Otvoreni investicioni fond – funkcioniše po principu prikupljanja novčanih sredstava putem izdavanja investicionih jedinica i otkupa investicionih jedinica na zahtev člana fonda i nema svojstvo pravnog lica.

Neto vrednost imovine utvrđuje se po investicionoj jedinici svakog radnog dana i objavljuje u sredstvima informisanja. Fond ostvaruje prihode od kamata, dividendi i ostvarenih kapitalnih dobitaka.

2) Zatvoreni investicioni fond – je pravno lice organizovano kao otvoreno akcionarsko društvo, a novčana sredstva prikuplja prodajom akcija putem javne ponude. Utvrđivanje neto vredosti imovine po akciji vrši se najmanje jedanput mesečno i javno se publikuje.

Društvo za upravljanje ima obavezu da svoje akcije iznese na organizovano tržište u roku od trideset dana od dana upisa u Registar investicionih fondova i da najmanje jedanput mesečno podnosi izveštaje o kupovini i prodaji hartija od vrednosti i imovini, kao i o rezultatima poslovanja.
Fondovi su u obavezi da informišu javnost o svojim rezultatima
3) Privatni investicioni fond – je pravno lice organizovano kao društvo sa ograničenom odgovornošću i može se zaduživati bez ograničenja u skladu sa pravilima poslovanja.

Minimalni novčani ulog člana ne može biti manji od 50 hiljada evra u dinarskoj protivvrednosti. Upravljanje obavlja društvo za upravljanje fondovima.

Investitori koji ulažu u investicione fondove ostvaruju proporcionalni udeo u akcijama fonda, na sličan način kao i kod direktnog učešća u kapitalu kompanija, što istovremeno podrazumeva i ostvarivanje prava koja imaju i vlasnici u preduzećima.

Akcije fonda koje poseduju daju investitorima pravo na srazmeran deo ukupne vrednosti portfolija fonda, kao i na proporcionalni deo prihoda koji se ostvaruje na osnovu portfolija, bilo da se radi o prihodu ostvarenom od prodaje hartija od vrednosti ili o prihodu ostvarenom iz hartija od vrednosti kao što su kamate i dividende.

Investicioni fondovi će sigurno pozitivno uticati na tržište hartija od vrednosti, ali ove institucije treba posmatrati znatno šire od pojma aktivnog učesnika na finansijskom tržištu. One po svojoj prirodi predstavljaju alternativu štednji u bankama i kao takve postaju značajan instrument za prikupljanje i plasiranje viškova kapitala koji postoje i u našoj zemlji.

Tako prikupljen kapital, koji je neophodan sektoru privrede, postaje jeftiniji i lakše dostupan alokacijom preko hartije od vrednosti (akcije i/ili obveznice). U poređenju sa sadašnjom situacijom, kada su jedina sredstva za razvoj ili kredit kod banke ili reinvestiranje profita kompanije, hartija od vrednosti može postati značajan alternatavni način finansiranja kao što je to u drugim ekonomijama.
Prilikom donošenja odluke o tome u koji investicioni fond uložiti svoj novac, najvažnije je dobro se informisati i proučiti ponudu, uslove i troškove koji će se javiti kod ovakvog načina ulaganja u hartije od vrednosti.

Nakon upoznavanja sa stanjem, izbor će zavisiti od rizika koji je svaki pojedinac spreman da preuzme, a koji zavisi od tipa fonda odnosno njegove buduće strategije.

Kao što je praksa u svetu, a kako je propisano i našim zakonom, investicioni fondovi će opsežno informisati potencijalne klijente o strategiji investiranja, ostvarenim rezultatima...

Investicioni fondovi imaju obavezu objavljivanja prospekta na berzi koji mora da sadrži sve informacije na osnovu kojih potencijalni investitori mogu steći jasnu predstavu o investicionom fondu i doneti najpovoljniju odluku o ulaganju. Kada je reč o vrsti tržišnog materijala u koji investiraju, investicioni fondovi se najčešće opredeljuju za akcije, obveznice, instrumente tržišta novca ili za neograničene kombinacije gore pomenutih hartija od vrednosti i druge imovine, pri struktuiranju svog portfolija.

Sa stanovišta strategije ulaganja, fondovi su opredeljeni za jednu od niza varijanti između aktivnog i pasivnog upravljanja. Pasivno upravljanje fondovima podrazumeva jednostavno repliciranje i praćenje indeksa kao pokazatelja kretanja cena hartija od vrednosti celog tržišta ili određenih tržišnih segmenata.

Znatno zahtevniji pristup upravljanju je aktivni pristup. Menadžeri ovakvih fondova, na bazi praćenja i analiza performansi svih učesnika na tržištu, realizuju odabrani cilj, putem strategije maksimiziranja rasta, visokih prihoda, uravnotežene strategije itd. Za investitore je bitno da se menadžeri fondova pridržavaju zvanično objavljene strategije.

Sasvim je jasno da su investicioni fondovi kao instrumeni potrebni svakom tržištu. Na kraju teksta, nama jedino ostaje, da poželimo da i na našem finansijskom tržištu investicioni fondovi postanu investiciona alternativa i tada ćemo znati da smo stigli na cilj kojem smo težili.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Iznenađenje: Oni su "tajni" ruski saveznici

Britanski proizvođač rovokopača JCB nastavio je da proizvodi i isporučuje te radne mašine za rusko tržište mesecima nakon što je objavio da je zaustavio izvoz zbog rata Rusije u Ukrajini, prenosi Gardijan.

22:49

15.5.2024.

1 d

Podeli: