Strukturno slabe i na svetskom tržištu nekonkurentne zemlje ušle su u Monetarnu uniju. Političari nisu spremni da priznaju tu grešku. Oni se bave simptomima - ne baveći se onim što je stvarna greška u konstrukciji evra, ocenjuje Dojče vele.
Izvor: Dojče vele
Evropska monetarna unija u sadašnjem vidu od početka je imala grešku u konstrukciji. Istina, njenim tvorcima bilo je jasno da je jedinstveno monetarno područje moguće samo ako su privrede podjednako snažne i konkurentne.
Međutim, kriterijumi koji su, imajući to u vidu, napravljeni za pristupanje Monetarnoj uniji bili su manjkavi. Kriterijumi sadržani u Ugovoru iz Mastrihta proizvoljno su izabrani i odnose se samo na visinu inflacije, dugoročne kamate, godišnji nivo novog zaduživanja i ukupno zaduženje kandidata za prijem.
Na taj način u celu konstrukciju ugrađena je greška, jer je mediteranskim zemljama „mekih“ valuta omogućen ulazak u klub. U trenutku prijema gotovo da su ispunile postavljene kriterijume, kod nekih se zažmurilo na jedno oko, jedna od zemalja je uveliko falsifikovala podatke - glavno je bilo ući u Monetarnu uniju, a posle je moglo i dalje po starom.
Još gore je što ti kriterijumi konvergencije nisu ništa govorili o privrednoj snazi ili slabosti pojedinih država, a pogotovo ne o njihovoj konkurentosti na svetskim tržištima. Istina, te faktore teško je kvantifikovati i ugurati ih u neki indeks, ali u nekom vidu trebalo ih je uzeti u obzir kako bi se prosudilo da li je neka zemlja zrela za evro ili ne.
Tako su strukturno slabe i na svetskom tržištu nekonkurentne zemlje ušle u Monetarnu uniju - kako se pokazalo, na sopstvenu štetu. U prvo vreme evro im je omogućio da dođu do novca severnih suseda uz povoljne kamate što je dovelo do malog privrednog poleta, ali dugoročno su same sebi naškodile.
Što je duže trajala Monetarna unija, to su očiglednije postajale strukturne slabosti tih država i to su više zaostajale u produktivnosti za evrozemljama iz severnog dela Evrope.
Ranije to nije bila tragedija - u dogovoru sa partnerima bili bi postepeno devalvirani grčka drahma ili portugalski eskudo. Danas to više nije moguće, jer se novac zove evro i koriste ga sve članice Monetarne unije.
Političari nisu spremni da priznaju grešku. Oni se bave simptomima, ratuju oko sporednih stvari kao što su rejting agencije, kupuju vreme paketima pomoći, stvaraju trajne probleme - ne baveći se onim što je stvarna greška u konstrukciji. Pri tom je sasvim moguća nova konstrukcija Monetarne unije, ali samo ako se odlučno preduzmu radikalne mere.
Poverioci bi prvo morali da prihvate otpis dela dugova. Argument da bi u tom slučaju Grčka ili Portugalija bile isključene sa finansijskih tržišta je nezasnovan, jer one tamo ionako više ne mogu da dobiju ni cent. Ne bi došlo ni do sloma bankarskog sistema, jer je većina banaka rizične papire odavno prodala - Evropskoj centralnoj banci.
Virus ne mora da se prenese na zemlje kao što su Španija, Irska ili Italija ako se tržištima kapitala od početka sasvim jasno stavi do znanja kakav je cilj tih mera. Tu dolazi druga tačka: uložiti dovoljno novca kako bi se Grčka i Portugalija iskupile iz evra i tako finansijski ublažio deset godina sakupljan devalvacioni pritisak prilikom ponovnog uvođenja drahme i eskudosa.
Ostala bi u principu zdrava i ojačana Monetarna unija koja bi onda, kao treći korak, morala da stvori jednu nadnacionalnu instituciju koja bi emitovala evroobveznice (zapise).Kamata na njih određivala bi se na osnovu prosečne kamatne stope u preostalim članicama Monetarne unije. „Tako bismo imali istinsku kočnicu kada je reč o zaduživanju“, kaže Lorenco Bini Smagi, član direktorijuma Evropske centralne banke.
Naime, ako bi neka članica evrozone tada došla do granica zaduživanja morala bi da pokrene postupak konsolidacije ili da zatraži pomoć iz Evropskog fonda za stabilizaciju. Ta sredstva bi onda bila odobrena uz stroge uslove.
Istina, ostaje da se vidi kako privoleti nemačkog ministra finansija da prihvati evroobveznice, jer on može večito da se zadužuje zahvaljujući malim kamatama na nemačke državne obveznice koje se smatraju izuzetno sigurnim.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ruska državna kompanija Roszarubežnjeft saopštila je da su svi njeni energetski aktivi u Venecueli u potpunom vlasništvu Rusije i da su kupljeni po tržišnim uslovima, u skladu sa zakonodavstvom Venecuele, međunarodnim pravom i bilateralnim sporazumima.
Iranska nacionalna valuta, rijal, pala je na istorijski minimum, što odražava produbljivanje ekonomske krize izazvane višegodišnjim međunarodnim sankcijama, uporno visokom inflacijom i ograničenjima izvoza nafte.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi nastao "potpuni haos" ako bi Vrhovni sud SAD poništio njegove globalne trgovinske carine, a odluka o tome očekuje se već sutra.
Indija i Francuska se približavaju velikom sporazumu o nastavku ugovora o "rafalu" za Indijsko ratno vazduhoplovstvo (IAF), a očekuje se da će se razgovori ubrzati pre posete francuskog predsednika Emanuela Makrona Indiji u februaru 2026.
Kada MOL bude otkupio većinski udeo u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdevanja Srbije, izjavio je ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto.
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je, posle sastanka sa ministrom spoljnih poslova Mađarske Peterom Sijartom, da su razgovarali o pregovorima između ruskih vlasnika u NIS-u i MOL-a.
Juče je potpisan Sporazum o saradnji radi što efikasnijeg sprovođenja programa širenja znanja u oblasti digitalne transformacije „Srbija digitalizuje", kao i razvoja nacionalnog LLM modela, odnosno velikog jezičkog modela za srpski jezik.
Šef Američkog naftnog instituta (API) Majk Somers izjavio je da su američke naftne kompanije spremne da budu "stabilizujuća snaga" u Iranu ukoliko tamošnji režim bude zamenjen, dok ostaju skeptične prema povratku u Venecuelu nakon hapšenja lidera te zemlje.
Albanski premijer Edi Rama ponovo se podsmevao Crnoj Gori i Grčkoj, ovog puta na panel diskusiji u okviru samita održanog u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Poljska neće slati vojnike na Grenland, izjavio je danas poljski premijer Donald Tusk, navodeći da bi napad jedne zemlje članice NATO-a na teritoriju druge bio "kraj sveta kakav poznajemo" i "politička katastrofa".
Hitna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija o Iranu biće održana večeras na zahtev Sjedinjenih Američkih Država, rečeno je za RIA Novosti iz somalijske misije u UN koja predsedava Savetom bezbednosti.
Studio New Line objavio je prvi tizer za horor film Mumija: Film Lija Kronina (Lee Cronin's The Mummy), reditelja i scenariste Lija Kronina, poznatog po uspešnom hororu Evil Dead Rise.
Netflix je najavio seriju "The Dealer", korejsku kriminalističku dramu smeštenu u svet kazina, koju producira Hvang Dong-hjuk, autor serije "Squid Game".
It appears that Iran has, for now, avoided U.S. military strikes after President Donald Trump eased his threats, and a senior Iranian official promised that there would be no executions of protesters, Bloomberg reported.
With the arrival of the New Year, an icy cold wave has set in. Weather models have shifted abruptly and are now forecasting a “strong Arctic outbreak” that is expected to affect nearly two-thirds of Europe.
An emergency session of the United Nations Security Council on Iran will be held tonight at the request of the United States, RIA Novosti reported, citing the Somali mission to the UN, which is presiding over the Security Council.
Pre nego što su spasene, turistkinje su se čak fotografisale pored svog iznajmljenog Mercedesa, koji je privremeno postao atrakcija na skijaškoj stazi.
Direktor Olivije Fransoa smatra da gradski automobili nemaju realnu potrebu da idu brže od zakonskog ograničenja. Kako ističe, prosečna maksimalna dozvoljena brzina u Evropi iznosi oko 118 km/h.
Komentari 17
Pogledaj komentare