27. oktobar 2009.
Elektromobili spremni za tržište
U zadnje dve decenije električni automobili prošli su mukotrpno prilagođavanje od teških, tromih i skupih vozila sa olovnim akumulatorima i malom autonomijom kretanja do elektroautomobila koji su ravnopravni u saobraćaju.
![]() |
Već spremni za vožnju bez nafte, raširenih ruku izjavio je Daimlerov šef Dieter Zetsche, predstavljajući Smart Electric Drive. Taj automobil je genijalan od svog nastanka 1998. godine, jer je koncepcijom dvoseda dugačkim tek nešto više od 2,5 m idealan za gradsku vožnju, gde se prosečno po autu vozi 1,4 osobe.
Ulicama Londona i Berlina već krstari više od sto primeraka. Pokreće se elektromotorom snage 30 kW, napaja se natrijum-nikl hloridnim baterijama koje mu omogućavaju autonomiju od 115 km. Baterije se pune šest sati iz kućne mreže, a za 80 % kapaciteta dovoljna su tri sata punjenja.
Performanse su sasvim pristojne za gradsku vožnju, jer elektro-Smart do 60 km/h ubrzava za 5,7 sekundi, a maksimalna brzina iznosi 112 km/h. Na raspolaganju je velika strateška rezerva, kad se ugrade bolje i lakše litijum-jonske baterije.
Električni automobili nisu novost, njihova era počinje krajem 19. veka, kao i kod običnog automobila, a i prvi automobil koji je vozio brže od 100 km/h pokretao se na struju. Belgijski sportski vozač Camille Jenatzy je 1899. godine u elektromobilu Jamais Contenete postigao brzinu od 105,9 km/h.
Upotrebom itijum-ionskih baterija, koje su uvele revoluciju u mobilne telefone i laptopove uskoro će stići na tržište prva generacija elektroautomobila, za koje su mnogi govorili da, zbog baterija sa slabim učinkom, nemaju izgleda za budućnost. U SAD-u se već prodaje Tesla Roadster i Chevrolet Volt, u Europi je startovao Mitsubishi i-MiEV, uskoro stiže Nissan Leaf, a neće proći mnogo vremena dok ih ne vidimo i na našim putevima. Budućnost je počela, a najbolji uzori dolaze pravo iz prošlosti.
![]() |
Posebno je zanimljivno videti šta se desilo u proteklih 20 godina. Naime, tada je Fiat predstavio Pandu Elettra, električnu verziju najmanjeg modela.
U gepeku je imala čak 350 kilograma olovnih baterija, koje su pokretale elektromotor od 13 kW, što je omogućavalo najveću brzinu od 70 km/h i autonomiju od 60 kilometara.
Ali, sa ubrzanjem od 30 sekundi do 60km/h Panda Elettra je samo smetala na putu, posebno na uzbrdicama. Koštala je čak 25,6 miliona lira što je tada bila cena dva VW Golfa, a i raspolagala je samo sa dva sedišta.
Zbog toga nije bilo ni govora da bi mogao uspeti. Ali bila je to zanimljiva opcija za očuvanje životne sredine, političarima je to bio alibi za rešenje zagađenja u gradovima, jer su tada automobili sa katalizatorima bili prava retkost.
![]() |
Smart Electric Drive postaje stvarnost, tim više što stručnjaci iz Stuttgarta nisu ispucali sve adute. Poslednja reč tehnike u skladištenju električne energije su litijum-ionske baterije, koje omogućavaju skladištenje do 160 vat/sati (Wh) električne energije po kilogramu, to je četiri puta više nego sa najboljim olovnim baterijama.
Te baterije će biti u hibridnim automobilima treće generacije, poput Toyote Prius, koja će sledeće godine stići u plug-in verziji (punjenje iz kućne mreže), Opel Ampere i predstojećim električnim automobilima - Mitsubishi i-MiEV, Tesla Roadster, Nissan Leaf...
Litijum-jonske baterije još su preskupe i preosetljive, ali zbog prednosti u količini kapaciteta i snage, pred njima je budućnost i najkasnije 2012. godine na tržište će stići dorađena verzija električnog Smarta, koji bi autonomiju mogao povećati na 200 km. Između električnih verzija Pande i Smarta je svetlosna godina razlike.
Za razliku od Pande, koja je koristila klasičan jednosmerni elektromotor, kakav se, u osnovi koristio i pre sto godina, Smart koristi elektro motor sa permanentnim magnetima. Takav elektro motor je znatno bolji i bolje podnosi opterećenje. Jednosmerna struja, ukupnog napona 250V pretvara se u naizmeničnu preko DC/AC invertera.
![]() |
To je i tajna kvantnog skoka u performansama. Nova tehnologija je rešila i problem trajnosti - olovni akumulatori Pande imali su vek od 35.000 km ili tri godine. Nikl-metal-hibridne baterije traju minimalno pet godina ili 120.000 km, a litijum-ionske baterije trebalo bi to da udvostruče.
Punjenje baterija iz kućne mreže je i glavna karakteristika električnog Smarta, čije Ni-MH baterije od 14 kWh omogućavaju autonomiju od 115 km.
Kako bi se vožnja mogla odvijati u normalnim uslovima, mora se izgraditi mreža baznih stanica za punjenje i u gradu. Punjenje traje sedam do osam sati, a moguće je punjenje i brzim punjačem na 80% kapaciteta i to za samo dva sata.
Veliki problem Pande bile su klasične sijalice, koje troše pet puta više energije do LED dioda koje se nalaze u signalizaciji Smarta.
Panda je koristila klasične gume, koje stvaraju duplo veći otpor kotrljanja od guma nove generacije. Panda se takođe punila iz kućne mreže, za osam sati, ali nije bilo mogućnosti brzog punjenja.
![]() |
Čist elektro pogon i pametan hibrid
Mitsubishi i-MiEV (Mitsubishi inovative Electric Vehicle), jajoliki automobilčić dugačak 3,4 m, već je počeo sa prodajom po ceni od 15.000 eura. Pokreće se elektromotorom snage 47 kW, ugrađenim pozadi. Napaja se iz paketa litijum-ionskih baterija kapaciteta 16 kWh.
Maksimalna brzina ograničena je na 130 km/h, a autonomija je 160 km. Po istoj koncepciji napravljen je i Nissan Leaf - sa elektromotorm od 80 kW.
Do stotke stiže za 11 sekundi, a najveća brzina mu je 144 km/h. Litijum-ionske baterije kapaciteta 24 kWh omogućavaju mu autonomiju od 160 km. Na američkom tržištu će se prodavati po ceni od 20.000 dolara, a na evropskom za 20.000 eura. Znatno bolje performanse ima Mini E, koji je za sada samo koncept. Njegov elektromotor ima čak 150 kW (204 KS), koji se napaja iz paketa litijum-ionskih baterija kapaciteta 35 kWh.
To omogućava ubrzanje do stotke za 8,5 sekundi, a maksimalna brzina mu je ograničena na 152 km/h. Autonomija sa jednim punjenjem iznosi 240 km. Opel Ampera je hibrid, ali benzinski motor od 75 KS pokreće generator, koji puni litijum-ionske baterije kapaciteta 16 kWh.
Elektromotor od 111 kW omogućava ubrzanje do stotke za 9 sekundi i maksimalnu brzinu od 160 km/h, a samo na struju može preći 60 km.
Izvor: Autoklub.hr
Priredio: Bane Vuković
Saznajte kako to tačno rade hibridni automobili
Pročitajte prikaz Toyote Prius II
pretraži po celom b92.net


















